Davne 1960. godine, kada je svijet bio zaokupljen Hladnim ratom i svemirskom utrkom, tim znanstvenika na čelu s fizičarom Heinzom von Foersterom objavio je studiju sa zapanjujućim zaključkom. Prema njihovoj matematičkoj formuli, čovječanstvo je čekalo "sudnji dan" i to na vrlo specifičan datum: petak, 13. studenog 2026. godine.

Iako se takva predviđanja često odbacuju kao znanstvena fantastika, von Foersterova teorija i danas izaziva nelagodu jer dotiče neke od najdubljih strahova modernog doba: prenapučenost, iscrpljivanje resursa i klimatski slom. Šezdeset i četiri godine kasnije, dok se suočavamo s rekordnim temperaturama i sve većom nesigurnošću, postavlja se pitanje: je li ova bizarna prognoza bila samo matematička vježba ili jezivo precizno upozorenje, piše The Economic Times.

Foto: Shutterstock

Jednadžba sudnjeg dana

Von Foerster i njegovi kolege Patricija M. Mora i Lawrence W. Amiot nisu bili proroci, već znanstvenici koji su primijetili alarmantan trend. Razvili su takozvanu "jednadžbu sudnjeg dana", dvoparametarski model koji je opisivao hiperbolični rast svjetske populacije. Za razliku od jednostavnijih modela koji predviđaju postepeno usporavanje, njihova je formula predviđala "eksploziju u konačnom vremenu", točku u kojoj bi gustoća stanovništva postala beskonačna.

Njihov zaključak bio je šokantan: do 13. studenog 2026. svjetska bi populacija, ako se nastavi nekontrolirano razmnožavati, dosegnula beskonačnost. Scenarij koji su opisali nije uključivao smrt od gladi, već nešto još grotesknije: ljudi bi bili "zgnječeni do smrti" zbog potpunog nedostatka prostora.

Ono što njihovoj teoriji daje na težini jest činjenica da se njihova formula pokazala iznenađujuće preciznom u praćenju rasta globalnog stanovništva tijekom većeg dijela 20. stoljeća. Ipak, stvarni demografski trendovi posljednjih desetljeća odstupili su od predviđene hiperbole; stopa rasta se usporila, čineći doslovno ispunjenje proročanstva nemogućim.

'Peoplo-stat' kao rješenje

Kako bi se izbjegao apokaliptični scenarij, von Foerster je predložio uspostavu radikalnog kontrolnog mehanizma koji je nazvao "peoplo-stat". Njegova ideja bila je stvoriti sustav za održavanje željene razine svjetske populacije, a metode koje je predlagao nazvao je "usporedno bezbolnima". Jedan od prijedloga bio je uvođenje visokog oporezivanja za obitelji s više od dvoje djece, što je ideja koja i danas pokreće žestoke etičke i društvene rasprave o kontroli rađanja i ulozi države u planiranju obitelji.

Iako je von Foersterova izvorna jednadžba pretpostavljala neograničene resurse, njegova se teorija danas ne može promatrati odvojeno od upozorenja Thomasa Malthusa o tome da će rast populacije neizbježno nadmašiti proizvodnju hrane. Današnji pritisci na opskrbu hranom i resursima daju njegovom radu novu dimenziju. Taj pritisak dodatno pojačava nezaustavljiva urbanizacija. Procjenjuje se da će do 2050. godine čak dvije trećine svjetskog stanovništva živjeti u gradovima, s najvećim rastom u Aziji i Africi. Iako urbanizacija donosi ekonomski rast, njezine negativne posljedice su goleme: zagađenje zraka i vode, stambeni problemi, prometni kolaps i porast kriminala.

ZNANSTVENICI ZABRINUTI /

Malena promjena bi mogla preokrenuti ravnotežu na kraju svijeta

Krčenje šuma i dalje je globalni problem, s godišnjim gubitkom od oko deset milijuna hektara, prema podacima UNEP-a. Više od 90 posto krčenja šuma u posljednja tri desetljeća dogodilo se u tropskim područjima, a glavni pokretač je potreba za hranom i energijom za rastuću populaciju. Iako je 145 zemalja potpisalo Glasgowsku deklaraciju s ciljem zaustavljanja ovog trenda do 2030. godine, upozorenja znanstvenika govore da se, primjerice, Amazona približava točki preokreta nakon koje bi se mogla pretvoriti u suhu savanu.

Foto: Shutterstock

Problem s klimatskim promjenama

Na sve ove izazove nadovezuje se i najveća egzistencijalna prijetnja našeg vremena: klimatske promjene. Godina 2025. zabilježena je kao treća najtoplija u povijesti mjerenja, a predviđanja za 2026. pokazuju nastavak tog zabrinjavajućeg trenda.

Globalne temperature u razdoblju od 2023. do 2025. godine po prvi su put u prosjeku premašile granicu od 1,5 stupnjeva Celzija iznad predindustrijskih razina, što je prag definiran Pariškim sporazumom kao točka nakon koje posljedice postaju katastrofalne i nepovratne. Povećane emisije stakleničkih plinova, uzrokovane sagorijevanjem fosilnih goriva i krčenjem šuma, guraju naš planet prema nepoznatom teritoriju.

ZAROBLJENI U SIROMAŠTVU /

Stanje na globalnom tržištu rada je zabrinjavajuće. Posebno su ugrožene dvije skupine ljudi

Iako je gotovo sigurno da se 13. studenog 2026. neće dogoditi apokalipsa kakvu je von Foersterova jednadžba predvidjela, njegovo upozorenje ostaje relevantnije no ikad. Njegova formula nije bila proročanstvo, već ekstrapolacija tadašnjih trendova, snažna poruka o opasnostima neobuzdanog rasta na konačnom planetu. Pitanja koja je postavio prije više od šezdeset godina o odnosu broja ljudi i dostupnih resursa danas su u središtu globalnih rasprava. 

NET I VOYO /

Prijavite se na Net.hr s istom e-mail adresom kojom ste pretplaćeni na Voyo i čitajte sadržaje bez oglasa!

POGLEDAJTE GALERIJU

ČUDESNA LJEPOTA /

Najveći je otok na svijetu, a oko njega se trenutno vode bitke. Znate li uopće kako izgleda?

POGLEDAJTE VIDEO: Dostavljači jure s hranom, a restorani su prazni: Kako smo postali ovisni o dostavi