Stanje na globalnom tržištu rada je zabrinjavajuće. Posebno su ugrožene dvije skupine ljudi
Unatoč pokazateljima otpornog gospodarskog rasta, globalno tržište rada suočava se sa značajnim strukturnim izazovima koji ugrožavaju načela socijalne pravde i dostojanstvenog rada
Prema najnovijem izvješću Međunarodne organizacije rada (ILO), "Employment and Social Trends 2026", stagnacija kvalitete radnih mjesta i produbljivanje socijalnih nejednakosti predstavljaju ključne probleme kod zapošljavanja. Dokument ističe da se mladi i dalje suočavaju s ozbiljnim poteškoćama, dok umjetna inteligencija i neizvjesnost povezane s trgovinskim politikama dodatno ugrožavaju tržište rada.
Ovi se trendovi odvijaju u kontekstu projekcije prema kojoj će globalna stopa nezaposlenosti u 2026. godini ostati stabilna na razini od 4,9 posto, piše International Labour Organization.
Stvarnost iza statističkih podataka
Iako se predviđa da će broj nezaposlenih u 2026. godini iznositi nevjerojatnih 186 milijuna, taj podatak ne pruža cjelovit uvid u stanje na tržištu, no milijuni radnika diljem svijeta i dalje nemaju pristup kvalitetnim i sigurnim radnim mjestima. U izvješću se ističe kako se prividna stabilnost ne bi trebala tumačiti kao pokazatelj oporavka i uspostave povoljnih uvjeta na tržištu rada, budući da je napredak u pogledu kvalitete radnih mjesta znatno usporen.
Sveobuhvatniji pokazatelj, poznat kao "globalni jaz u zapošljavanju", koji obuhvaća sve osobe zainteresirane za zaposlenje, dosegnut će 408 milijuna. Ova brojka ukazuje na znatno veću neispunjenu potražnju za radom od one koju odražava službena stopa nezaposlenosti.
Dodatan problem je radno siromaštvo
Dodatnu dimenziju problema čine podaci o radnom siromaštvu i neformalnom zapošljavanju. Gotovo tristo milijuna radnika diljem svijeta i dalje živi u ekstremnom siromaštvu, dok se procjenjuje da 2,1 milijarda radnika djeluje u neformalnom sektoru. Ti su radnici često lišeni temeljnih radničkih prava, pristupa socijalnoj zaštiti i sigurnosti prihoda, što ih čini izrazito ranjivom skupinom. Problem je posebno izražen u zemljama s niskim dohotkom, gdje niska produktivnost rada dodatno otežava poboljšanje životnog standarda i usporava ekonomsku konvergenciju s razvijenijim gospodarstvima.
"Otporan gospodarski rast i stabilni pokazatelji nezaposlenosti ne smiju nas odvratiti od dublje stvarnosti: stotine milijuna radnika i dalje su zarobljene u siromaštvu, neformalnom radu i isključenosti", izjavio je glavni direktor ILO-a Gilbert F. Houngbo.
Izazovi za mlade i žene, te rizici umjetne inteligencije
Izvješće posebno naglašava trajne izazove s kojima se suočavaju mladi i žene, kao skupine koje su često nerazmjerno pogođene gospodarskim nestabilnostima.
Mladi se suočavaju s iznimno složenim okolnostima. Globalna stopa nezaposlenosti mladih doseže 12,4 posto, što je znatno više od opće stope. Dodatno, oko dvadeset posto mladih, što čini približno 260 milijuna osoba, nije uključeno u sustav rada, obrazovanja ili osposobljavanja (kategorija NEET). ILO upozorava da bi umjetna inteligencija i automatizacija mogle dodatno pogoršati situaciju, osobito za obrazovane mlade u visokodohodovnim zemljama koji traže prvi posao u visoko kvalificiranim zanimanjima.
"Iako puni učinci umjetne inteligencije na zapošljavanje mladih još nisu u potpunosti jasni, potencijalni razmjeri tog utjecaja zahtijevaju pomno praćenje", navodi se u izvješću.
Takvo stanje predstavlja rizik od dugoročnih negativnih posljedica za njihove profesionalne putove i cjeloživotni razvoj. Kao odgovor na navedene izazove, Europska unija provodi inicijative poput "Poboljšanog jamstva za mlade". Cilj programa je osigurati da sve osobe mlađe od trideset godina prime kvalitetnu ponudu za zaposlenje, nastavak obrazovanja ili pripravništvo unutar četiri mjeseca od trenutka kada postanu nezaposlene.
Unatoč dugogodišnjim naporima usmjerenim na postizanje ravnopravnosti, žene se i dalje suočavaju sa znatnim preprekama na tržištu rada. Žene čine dvije petine globalne radne snage, a stopa njihova sudjelovanja na tržištu rada za 24,2 postotna boda je niža u usporedbi s muškarcima. Ovi podaci odražavaju postojanje duboko ukorijenjenih društvenih normi i strukturnih barijera koje ženama ograničavaju pristup zaposlenju i mogućnostima za profesionalni razvoj. Pitanje rodne ravnopravnosti bit će jedna od središnjih tema Međunarodne konferencije rada u lipnju 2026. godine, na kojoj se očekuje rasprava o transformativnim mjerama usmjerenim na ostvarivanje jednakih mogućnosti za sve.
Cjelokupna analiza globalnog tržišta rada upućuje na potrebu za sveobuhvatnim i koordiniranim djelovanjem. Za osiguravanje socijalne pravde i dostojanstvenog rada za sve, ključno je politike usmjeriti ne samo na smanjenje stope nezaposlenosti, već i na stvaranje kvalitetnih radnih mjesta, formalizaciju neformalnog sektora te sustavno uklanjanje prepreka s kojima se suočavaju najranjivije društvene skupine.
Promjene mijenjaju tržišta rada
Međunarodna trgovina i dalje je ključan izvor radnih mjesta te osigurava zaposlenje za 465 milijuna radnika diljem svijeta, od čega više od polovice u Aziji i Pacifiku. Kako se navodi u izvješću, trgovina može biti snažan pokretač dostojanstvenog rada, osobito u zemljama niskog i srednjeg dohotka, gdje sektori povezani s izvozom često nude bolje plaće, nižu razinu neformalnosti te više prilika za žene i mlade.
Digitalne usluge danas čine 14,5 posto globalnog izvoza, a gotovo polovica svih radnih mjesta povezanih s trgovinom nalazi se u tržišnim uslugama. Iako se trgovina među zemljama u razvoju povećala, mnoge afričke i južnoameričke države i dalje se u velikoj mjeri oslanjaju na tržišta izvan vlastite regije za većinu radnih mjesta povezanih s trgovinom.
Glavni direktor ILO-a naglasio je: "Ako vlade, poslodavci i radnici ne djeluju zajednički kako bi odgovorno iskoristili tehnologiju i proširili mogućnosti kvalitetnog zapošljavanja za žene i mlade – kroz usklađene i koordinirane institucionalne odgovore – manjkovi dostojanstvenog rada će se nastaviti, a društvena kohezija bit će ozbiljno ugrožena."
POGLEDAJTE GALERIJU
POGLEDAJTE VIDEO: Brojne žene zbog menopauze razmišljaju o otkazu: Evo kako im poslodavci mogu pomoći
EP RUKOMET