Postroll

Preroll

UN izdao jezivo upozorenje: Ušli smo u 'spiralu samouništenja'!

požar

UN UPOZORAVA

Članak

HINA

Magazin

Ušli smo u 'spiralu samouništenja'! Naš nemar doveo je do faze iz koje ćemo se teško izvući

<para>Nafta se iz nasukanog tankera izlila u more zbog čega su stotine kilometara obale bile onečišćene, ptice su ugibale prekrivene debelim slojem nafte, a ta će slika zauvijek ostati urezana u pamćenje Bretonaca.</para>

Amoco Cadiz.jpg

<para>&quot;Kada smo vidjeli golemi tanker na kojemu su sva svjetla bila upaljena, isprva nismo mogli shvatiti&quot;, prisjeća se Jean-Yves Letard, vlasnik restorana blizu malene luke Portsalla, na zapadu Francuske, ispred koje se Amoco nasukao.</para>

<para>Tanker koji nije bio toliko star, ali je bio loše održavan, prevozio je sirovu naftu iz Perzijskog zaljeva u Rotterdam, kada mu se pokvario kormilarski uređaj. Nakon pregovora s njemačkim tegljačem i neuspješnih pokušaja da ga se otegli, Amoco Cadiz se kasno navečer nasukao samo dva kilometra od Portsalla.</para>

<para>Na velikom tankeru dugom 334 metra bila su 34 člana posade, uključujući i muškarci i žene. Iako su vlasti imale malo informacija, svi su spašeni. 
&quot;Sve što smo znali, bilo je da se tanker nasukao ispred Portsalla, rekli su nam: Idite i vidite što možete učiniti&quot;, rekao je za AFP Michel Le Gall, nekadašnji član posade vojnog helikoptera Super Frelon koji je prvi stigao na mjesto nesreće.</para>

<para>&quot;More je bilo crno, brod nismo ni vidjeli&quot;, prisjetio se Yves Dagorn, kopilot u toj operaciji, dodajući da su tanker vidjeli zahvaljujući svjetlu s njemačkog tegljača. Spasilac Guy Le Nabat koji se iz helikoptera spustio na brod je dodao: &quot;Morali smo pronaći posadu. Svjetlo je obasjalo lijevo krilo Amoca gdje su se svi šćućurili jedan iza drugog. Svi su htjeli u isti mah napustiti brod.&quot;
</para>

<para>&quot;Amoco Cadiz je prirodna katastrofa golemih razmjera, ali bez ljudskih žrtava, sve smo uspjeli spasiti&quot;, rekao je Dagorn.</para>

<para>Brod se postupno raspadao udarajući o stijene, a sadržaj spremnika počeo je teći u more. Rano ujutro, kada se oštar vonj nafte proširio kilometrima uokolo, prizor je bio porazan.
</para>

<para>Ljepljiva masa gonjena vjetrom i morskim strujama je onečistila oko 360 km obale, ne računajući tisuće naftnih mrlja koje su se raširile podalje od mjesta nesreće. Uginulo je između 19.000 i 37.000 ptica. Trideset pet tisuća vojnika i tisuće volontera iz čitave Francuske tri su mjeseca bez prestanka čistili onečišćene hridi i plaže, uklanjajući talog nerijetko običnom lopatom i kantom.
</para>

<para>Skupljeno je manje od 10 posto nafte. Ostatak će ispariti i raspršiti se u moru pod djelovanjem morskih struja i mijena. Okolišnoj katastrofi pridodaju se gospodarske posljedice havarije: 1300 ribara tjednima nije moglo isploviti, uništeno je gotovo 7000 tona kamenica. Berba algi i školjaka pretrpjela je veliku štetu, kao i turistička sezona. Nakon 14 godina borbe, američka kompanija je proglašena jedinim krivcem i morala je bretonskim općinama isplatiti 35 milijuna eura, a francuskoj državi 160 milijuna. U Francuskoj su nakon ove katastrofe postupno uvedene mjere za smanjenje rizika od nesreće i za učinkovitiju borbu s onečišćenjem. 
</para>

Amoco Cadiz .jpg

'MORE JE CRNO, NE VIDIMO BROD'

<para>16. ožujka 1978. tanker Amoco Cadiz, koji je, ploveći pod liberijskom zastavom, prevozio 227.000 tona sirove nafte, nasukao se navečer po olujnom nevremenu na bretonsku obalu, prouzročivši jednu od najgorih pomorskih ekoloških katastrofa.</para>

Magazin.hr

Prizori katastrofe čije ćemo posljedice osjećati još dugo: 'Mogli smo samo gledati kako curi 227.000 tona nafte'

<para>1. Klimatske promjene: Podizanje mora i potapanje priobalnih nizina je samo početak. Ne samo da će klimatske promjene smanjiti kopno nego će i ostatak doživjeti drastične promjene. Životinje će gubiti staništa, usjevi će propasti, a kao posljedica, čovječanstvo će biti ugroženo. Ipak, prema istraživanju Sveučilišta Notre Dame, neke zemlje su u puno manjoj opasnosti. Prema znanstvenicima, najbolje će proći Norveška, Novi Zeland, Švedska i Finska. Na visokom dvadesetom mjestu je i susjedna nam Slovenija. </para>

Susa

<para>2. Ustanak umjetne inteligencije: Bez obzira na to strahujete li od scenarija Matrixa ili Terminatora, ova prijetnja svodi se na to da čovjek stvori umjetnu inteligenciju koja prije ili kasnije shvati da ne treba čovjeka te da je čovjek parazit kojeg treba ukloniti sa Zemlje. Da nije u pitanju samo radnja ZF filmova smatra i izvještaj zaklade Globalni izazovi koja procjenjuje da postoji otprilike 10 posto šanse za tako nešto u idućih stotinu godina. Preživjeti možete ako naučite prevariti neuralne mreže umjetne inteligencije kako biste se sprijateljili s njom, a ni vremenski stroj nije naodmet. </para>

Terminator.JPG

<para>3. Katastrofalan potres: Zagreb, a kasnije i Banija su 2020. prošli snažne i razorne potrese, no seizmolozi strahuju od potresa puno većih razmjera na linijama rasjeda. Prema prognozama američkih seizmologa, postoji 93 posto šanse da Kaliforniju do 2045. pogodi razoran potres, magnitude najmanje 7 po Richteru. Osim samog udara, gusto naseljenom području prijetili bi i odroni zemlje, tsunamiji, požari i lavine. A to je samo jedna od linija rasjeda. 
Prevencije, nažalost, nema, osim onih na koje su ljudi u središnjoj Hrvatskoj dobili jeziv podsjetnik 2020. – uvijek imajte spreman paket za preživljavanje, a sve zgrade bi morale biti protupotresne.
</para>

Potres ilustracija

<para>4. Megaerupcija vulkana: Island i njegovi stanovnici su već navikli na neprestane erupcije, kao i Havaji pa čak i dijelovi susjedne Italije, no tijekom duge povijesti Zemlje megaerupcije nisu bile rijetkost.  Baš kao i kod potresa, megaerupciju nije moguće predvidjeti, već se samo može govoriti o statističkoj vjerojatnosti, a ona nam ne ide na ruku. Campi Flegrei ili Goruća polja na talijanskom, još od 2005. bilježi porast akumulacije magme ispod njegove površine. Talijanske vlasti izdale su žuto upozorenje 2012. godine, što znači da znanstvenici aktivno i kontinuirano prate ovaj supervulkan.
Depresija Campi Flegrei, koja je stvorena nakon što je vulkan raznio vlastiti vrh, nastala je prije 39.000 godina, nakon najveće vulkanske erupcije u Europi u posljednjih 200.000 godina, za koju se smatra da je uzrokovala vulkansku zimu, što je dovelo do pojave ledenog doba i izumiranja neandertalaca.
Ovisno o tome kolika je supererupcija, možda može pomoći ako ne živite blizu vulkana, no one najveće imaju globalni utjecaj – pepeo može izazvati nuklearnu zimu i zagaditi pitku vodu. 
</para>

Erupcija

<para>5. Poljoprivredni kolaps zbog izumiranja pčela: Nestanak pčela značio bi i izumiranje otprilike 90 posto cvjetnjača i 30 posto biljaka kojima se ljudi hrane. Temeljne žitarice o kojima ovisimo oprašuje vjetar, no nestanak pčela drastično bi promijenio čitave ekosustave. 
Neke namirnice poput avokada potpuno bi nestale, druge bi postale iznimno skupe, no preživljavanje je moguće uz ponešto drugačiju prehranu. Najbolji kandidat za novu namirnicu bili bi kukci. 
</para>

Pcele

<para>6. Udar asteroida: Svako malo, barem gledano geološkim vremenom, velika stijena iz svemira pogodi Zemlju, a ponekad i izbriše dobar dio života na Zemlji. Kako preživjeti? Uglavnom nikako.</para>

Asteroid

<para>7. Prenapučenost planeta: Razlozi su očiti – bolja medicinska skrb, veći pristup hrani i vodi jasno vode i do eksplozije pučanstva.  No resursi su ograničeni pa prije ili kasnije počinje borba. Najbolji način da se othrvate ovoj prijetnji je da budete bogati, što besramnije to bolje, po mogućnosti s (dobro ograđenom i zaštićenom) nekretninom na svakom kontinentu. </para>

Populacija

<para>8. Pandemija: Dovoljno je da neki od iznimno zaraznih virusa postane smrtonosniji, ili da neki od ubojitijih virusa postane viralniji pa da epidemija desetkuje pučanstvo. Kako preživjeti se već protekle dvije godine dovoljno puta čulo – maske, izolacija, temeljita dezinfekcija. No, ostaje pitanje koliko je čovječanstvo to u stanju.</para>

Virus

<para>9. Zombi apokalipsa: U teoriji, u pitanju bi bila pandemija, ali s &quot;bonusom&quot; – virus bi zaražene pretvarao u bezumne zombije. Već su nam poznati virusi koji donekle mijenjaju ponašanje zaraženog, primjerice bjesnoća, a ideja je da bi virus, koji bi bio umjetno stvoren, potpuno zagospodario svojim domadarom. 
Sudeći prema brojnim hororcima, ideja je da se oslanjate na oružane snage, ali i na svoj arsenal koji čuvate u podzemnom bunkeru koji svako bolje kućanstvo ima, barem u hororcima. </para>

Zombi

<para>10. Solarna baklja: Izbačaji energije s naše matične zvijezde su česti, magnetno polje Zemlje uglavnom ga uspješno skreće, a usput stvara prekrasnu polarnu svjetlost. No snažna solarna baklja mogla bi u jednom trenu izbrisati našu modernu tehnologiju. Prvi bi stradali sateliti, a ako je dovoljno snažna, nabijene čestice mogle bi spržiti i dalekovode. 
Osim globalne pripreme na takvu katastrofu, poput paralelne električne mreže, zaliha generatora robnih zaliha i slično, i svako kućanstvo trebalo bi imati zalihe da bi moglo barem tjedan dana preživjeti bez struje. 
</para>

Solarna baklja

<para>11. Megavirus će srušiti internet: Facebook i povezane platforme su nedavno pale, no ova ideja ide korak dalje - hakeri  će složiti virus s namjerom rušenja  čitave infrastrukture.  Veze među serverima, koje čine internet, bile bi uništene pa bi digitalni podaci ostali zatvoreni na nedostupnim mjestima. 
Sustavno backupiranje podataka i sigurnosni protokoli najbolja su obrana, no internet je sačinjen od toliko servera i korisnika da ga je gotovo nemoguće potpuno srušiti na dulje vrijeme.
</para>

Haker racunalo

MORAMO BITI SPREMNI

<para>Od prilično izvjesnih, do onih koji su tek plod mašte, čovječanstvu prijeti niz katastrofa, a sadašnja pandemija je otvorila pitanje koliko smo na njih spremni.</para>

#Globalna Katastrofa

Ušli smo u 'spiralu samouništenja'! Naš nemar doveo je do faze iz koje ćemo se teško izvući

Ušli smo u 'spiralu samouništenja'! Naš nemar doveo je do faze iz koje ćemo se teško izvući

Prizori katastrofe čije ćemo posljedice osjećati još dugo: 'Mogli smo samo gledati kako curi 227.000 tona nafte'

Prizori katastrofe čije ćemo posljedice osjećati još dugo: 'Mogli smo samo gledati kako curi 227.000 tona nafte'

Od megapotresa i erupcije supervulkana do nove pandemije: 11 scenarija katastrofe i kako ih preživjeti

Od megapotresa i erupcije supervulkana do nove pandemije: 11 scenarija katastrofe i kako ih preživjeti

Na korak smo od apokalipse, ovo su tri najizglednija scenarija

Na korak smo od apokalipse, ovo su tri najizglednija scenarija

Čovječanstvo se može uništiti za 100 godina

Čovječanstvo se može uništiti za 100 godina