Svi materijali napravljeni su od atoma i molekula, a zagrijavanje zapravo znači da brže vibriraju. To vibriranje izaziva širenje materije koje je najočitije kod plinova. Što je veća temperatura, više se širi zrak "zarobljen" u vašim gumama.

Dok se vozite putem, gume su u kontaktu s asfaltom i to stvara poprilično trenje. Trenje pak stvara toplinu koja dodatno zagrijava gume.

Molekule gume zapravo su dugi, upleteni lanci (polimeri). Kada se polimeri zagrijavaju, oni se skupljaju, a ne šire. Pritom sve više gube svoja elastična svojstva. Kolika je temperatura kada će početi pucati ovisi u tipu gume. Automobilske gume imaju točku pucanja. Zamislite običan balon: ako u njega uspušete previše zraka, on će na kraju puknuti. Ista stvar može zadesiti i gume.

Tijekom ljeta zato obratite pozornost na nekoliko stvari. Prvi i najočitiji znak je da su gume vruće na dodir. Ne vozite dok vam se gume ne ohlade.

Manometar će vam pokazati je li tlak u gumama prevelik. Zamijenite istrošene gume. Ako su vaše gume već istrošene, sklonije su pucanju. Razmislite o kupovini onih ljetnih guma koje su dizajnirane za visoke temperature.

Osim toga, obratite pažnju na ograničenja brzine. Što sporije vozite, manje će biti trenja. Manje trenja znači i manje topline. Obratite pozornost na težinu tereta. Što vozilo više "sjeda", veći je tlak u gumama, ali i veća površine gume je na cesti što povećava trenje,