Gubite dah kad se penjete stepenicama? Liječnici objasnili kada se treba zabrinuti
Od presudne je važnosti pratiti reakcije vlastitog tijela ako zadihanost traje duže nego očekivanog i ako se ponavlja
Osjećaj nedostatka zraka nakon što ste se popeli jedan ili dva kata stepenicama česta je pojava kod osoba različite dobi i tjelesne forme.
Postavlja se pitanje radi li se o normalnoj reakciji organizma na napor ili o signalu koji zahtijeva medicinsku provjeru. Stručnjaci ističu da, iako kratkotrajno otežano disanje pri naporu najčešće nije opasno, postoje situacije u kojima zahtijeva dodatnu pažnju, piše HuffPost.
Fiziološka reakcija na napor
Penjanje stubama predstavlja intenzivnu fizičku aktivnost koja za organizam predstavlja značajno veći napor od hodanja po ravnoj površini. Istraživanja pokazuju da ova aktivnost zahtijeva do devet puta više energije nego sjedenje. Tijekom tjelesnog napora povećava se metabolička potreba za kisikom, što uzrokuje pojačanu aktivnost srca i pluća kako bi se osigurala adekvatna opskrba mišića kisikom.
"Osjećaj nedostatka zraka nakon penjanja stubama predstavlja normalan fiziološki odgovor. Povećani su zahtjevi pred vašim tijelom, rad je intenzivniji, a time i potreba za kisikom", pojasnila je za HuffPost dr. Katherine Pohlgeers, liječnica obiteljske i sportske medicine.
S time se slaže i Karl Erickson, stručnjak za sportsku medicinu iz klinike Mayo, koji dodaje da je takva reakcija očekivana. "U osnovi, vi podižete vlastitu tjelesnu masu protiv gravitacije. Svaki korak je biomehanički sličan čučnju ili iskoraku, što je znatno napornije od običnog hodanja", dodaje. Intenzitet zadihanosti ovisi o nizu faktora, od brzine penjanja do nošenja dodatnog tereta.
Kada je zadihanost razlog za zabrinutost?
Iako je zadihanost očekivana reakcija, ključno je prepoznati kada prelazi granice normalnog fiziološkog odgovora. Ako vam je potrebno do dvije minute da normalizirate disanje i nakon toga se osjećate dobro, vjerojatno nema razloga za brigu. Međutim, stručnjaci upozoravaju na nekoliko znakova koji zahtijevaju oprez.
Prvi znak za uzbunu jest ako je zadihanost novonastala pojava ili se njezin intenzitet s vremenom pogoršava. "Najvažnije je ne donositi preuranjene zaključke o teškoj bolesti, ali jednako tako ne treba simptom jednostavno pripisati lošoj tjelesnoj spremi", ističe dr. Pohlgeers. Nagla promjena u kapacitetu podnošenja napora nešto je što liječnici shvaćaju ozbiljno.
Drugi važan pokazatelj je vrijeme potrebno za oporavak. "Vrijeme oporavka je pouzdan indikator. Normalno je da disanje bude ubrzano minutu do dvije, no ako povišeni ritam disanja traje dulje od tri minute, to može biti zabrinjavajuće", kaže Erickson.
Također, zadihanost se nikada ne smije ignorirati ako je praćena drugim simptomima poput boli u prsima, glavobolje, promjena u vidu, vrtoglavice, osjećaja lupanja srca, mučnine ili oticanja nogu i gležnjeva. Takvi simptomi mogu ukazivati na ozbiljnije zdravstvene probleme, uključujući srčane i plućne bolesti (poput astme, KOPB-a ili zatajenja srca), anemiju ili bolesti štitnjače.
Načini poboljšanja tjelesne izdržljivosti
Ako želite da vam penjanje stubama postane manje naporno, rješenje je, pod uvjetom da ne postoje medicinske prepreke, u redovitoj aktivnosti. "Tijelo se prilagođava zahtjevima koje pred njega postavljate. Dakle, ako redovito prakticirate penjanje po stubama, postat ćete učinkovitiji u tome", objašnjava Erickson.
Jačanje mišića donjeg dijela tijela ključno je za lakše svladavanje stepenica. Vježbe poput čučnjeva i iskoraka povećat će snagu i izdržljivost. Uz to, poboljšanje opće kardiovaskularne kondicije kroz aktivnosti poput brzog hodanja, vožnje bicikla ili plivanja također će doprinijeti smanjenju umora. Preporučuje se najmanje 150 minuta umjerene aerobne aktivnosti tjedno.
Dr. Pohlgeers savjetuje postupan pristup. Nije se potrebno odmah izlagati velikim naporima poput penjanja na peti kat. Umjesto toga, kondiciju treba graditi postupno i na održiv način, bilo kroz češće šetnje, rad u vrtu ili svjesnim odabirom stuba umjesto dizala.
Ako primijetite da se zadihanost pogoršava, traje neuobičajeno dugo ili je praćena drugim zabrinjavajućim simptomima, preporučuje se potražiti savjet liječnika.
POGLEDAJTE GALERIJU
POGLEDAJTE VIDEO Psihologinje otvoreno o ADHD-u i autizmu kod odraslih: 'Svi imamo potrebu znati tko smo'