Uvriježeno je vjerovanje da boravak na hladnoći izravno uzrokuje prehladu, stoga mnogi roditelji često savjetuju djeci: "Obuci se, prehladit ćeš se!".

Međutim, stručnjaci upozoravaju da je veza između niskih temperatura i respiratornih simptoma poput kašlja i curenja nosa mnogo složenija. Iako se čini logičnim povezati ih, znanstvena istraživanja otkrivaju kompleksne uzroke sezonskih oboljenja, piše The Guardian.

Foto: Shutterstock

Virusi su primarni uzročnici

Premda se prehlade češće javljaju tijekom zimskih mjeseci, stručnjaci ističu da nije riječ o izravnoj uzročnoj vezi. "Prehlade su češće zimi, ali gotovo sigurno radi se o korelaciji, a ne uzročnosti", rekao je John Tregoning, profesor imunologije cjepiva na Imperial College Londonu. Liječnici se slažu da prehlade uzrokuju virusi, dok niska vanjska temperatura sama po sebi nije uzročnik bolesti. 

Najčešći uzročnici su rinovirusi, odgovorni za približno polovicu svih prehlada i sličnih respiratornih infekcija. Ovi mikroorganizmi šire se kapljičnim putem – kašljanjem i kihanjem – ili dodirom kontaminiranih površina. Stoga se postavlja pitanje zašto je aktivnost tih virusa izraženija tijekom zimskih mjeseci. Odgovor leži u kombinaciji ljudskog ponašanja i fizioloških reakcija organizma na hladnoću.

Tijekom hladnijih mjeseci ljudi provode više vremena u zatvorenim i slabije prozračenim prostorima. Boravak u uredima, školama ili javnom prijevozu, u neposrednoj blizini drugih ljudi, olakšava prijenos virusa. Podaci prikupljeni tijekom pandemije COVID-19 to jasno potvrđuju: incidencija mnogih drugih virusnih bolesti značajno se smanjila tijekom razdoblja ograničenog kretanja zbog smanjenog bliskog kontakta među ljudima. Zabilježen je čak i nestanak jednog soja gripe uslijed prekida lanca prijenosa.

Foto: Shutterstock

Utjecaj hladnoće na imunosni sustav

Iako niska temperatura sama po sebi ne izaziva bolest, može smanjiti sposobnost tijela da se brani od bolesti, čime raste rizik od infekcija. Hladan i suh zrak, karakterističan za zimsko razdoblje, ima nekoliko negativnih učinaka na primarnu obrambenu barijeru organizma: gornje dišne putove. Udisanje takvog zraka može uzrokovati sužavanje krvnih žila u nosu i grlu, čime se smanjuje dotok bijelih krvnih stanica, koje su ključne za imunološki odgovor.

ZABRINJAVAJUĆE ANALIZE /

HZJZ upozorava na epidemiju: 'Odazovite se preventivnim pregledima!'

Nedavna istraživanja pokazala su da pad temperature nosnog tkiva za samo pet stupnjeva Celzija može smanjiti njegovu lokalnu otpornost na infekcije. Dodatno, suhi zimski zrak, čiji se učinak često pogoršava grijanjem u zatvorenim prostorima, isušuje sluznicu nosa. Ta sluznica, zajedno s finim dlačicama (cilijama), ima funkciju zadržavanja i uklanjanja virusa prije nego što dospiju u organizam. Kada je sluznica suha i nadražena, na njoj mogu nastati mikropukotine koje virusima olakšavaju ulazak u tijelo.

Dodatni čimbenik je i smanjena razina vitamina D. Zbog manje izloženosti sunčevoj svjetlosti tijekom zime, razine ovog vitamina, koji ima ključnu ulogu u održavanju zdravog imuniteta, često su niže, što dodatno povećava osjetljivost na infekcije.

Ključ prevencije nije u izbjegavanju hladnoće, već u primjeni higijenskih mjera poput redovitog pranja ruku, prozračivanja prostorija te jačanju opće otpornosti organizma.

NET I VOYO /

Prijavite se na Net.hr s istom e-mail adresom kojom ste pretplaćeni na Voyo i čitajte sadržaje bez oglasa!

POGLEDAJTE GALERIJU

VRIJEDI PROBATI /

Tko kaže da se mozak ne može vježbati? Ovih 20 jednostavnih navika jača inteligenciju

POGLEDAJTE VIDEO: Psihologinje otvoreno o ADHD-u i autizmu kod odraslih: 'Svi imamo potrebu znati tko smo'