Liječnica o ključu dugovječnosti: 'Znanstvenici su upravo poljuljali sve što smo mislili da znamo'
Prema nalazima znanstvenika, samo jedna navika, a to je spavanje, mogla bi smanjiti rizik od prijevremene smrti za gotovo četvrtinu i utjecati na dugovječnost
Ako želite produljiti život, nije dovoljno razmišljati samo o prehrani. Prema riječima jedne liječnice, ključno je usredotočiti se i na druge čimbenike životnog stila, pri čemu se jedan posebno ističe kao presudan za dugovječnost.
Dr. Nighat Arif, liječnica obiteljske medicine koja radi za britanski javni zdravstveni sustav (NHS) i u privatnoj praksi, na TikToku je podijelila važan savjet. "Znanstvenici su upravo poljuljali sve što smo mislili da znamo o dugovječnosti", započela je.
Velika studija otkrila ključ dugovječnosti
Dr. Arif se pozvala na opsežnu studiju koju su proveli London School of Economics and Political Science i stručnjaci za zdravstveno osiguranje iz tvrtke Vitality. Prema njihovim nalazima, samo jedna navika, a to je spavanje od sedam sati svake noći u približno isto vrijeme, mogla bi smanjiti rizik od prijevremene smrti za gotovo četvrtinu.
Štoviše, liječnica je citirala studiju napominjući kako bi kvalitetan san mogao čak dodati do četiri godine vašem životu. Ipak, istaknula je kako istraživanje ima i svoja "ograničenja". Pojašnjava kako su ga proveli privatna zdravstvena tvrtka i London School of Economics, čiji je interes usmjeren i na financijsku isplativost takvih zdravstvenih navika.
San nije luksuz, već moćna zdravstvena navika
Unatoč ograničenjima, dr. Arif je priznala da san moramo shvatiti puno ozbiljnije jer igra "izuzetno važnu ulogu" u našem cjelokupnom zdravlju. Problem leži u tome što čak devet od deset ljudi ne spava dovoljno, a to se posebno odnosi na žene srednje dobi koje pate od "valunga, ubrzanih misli i hormonalnih promjena".
"Istina je sljedeća: dobar san nije luksuz, to je ponašanje jednako važno kao tjelovježba ili prehrana. Za žene u menopauzi, zaštita sna ključna je za zaštitu mozga, srca i raspoloženja u desetljećima koja dolaze", nastavila je liječnica. Zbog toga dr. Arif predlaže da "jednu promjenu uvedete već večeras". Savjetuje uspostavljanje "jednosatnog prozora za spavanje" tijekom kojeg su svi ekrani isključeni. "Pristupite snu kao svojoj najmoćnijoj zdravstvenoj navici", poručila je.
Kako poboljšati kvalitetu sna?
Stručnjaci koji su sudjelovali u istraživanju ističu nekoliko praktičnih koraka za poboljšanje sna. Ključno je uspostaviti dosljedno vrijeme odlaska u krevet, što pomaže u regulaciji tjelesnog sata i s vremenom olakšava uspavljivanje te poboljšava kvalitetu sna. Također, preporučuju smanjenje korištenja ekrana barem sat vremena prije spavanja jer plavo svjetlo i digitalni sadržaji povećavaju mentalnu stimulaciju, što može odgoditi otpuštanje melatonina i držati vas budnima. Stvaranje umirujuće večernje rutine, poput čitanja knjige ili slušanja opuštajuće glazbe, signalizira mozgu da je vrijeme za odmor i pomaže u prijelazu u san.
Dr. Arif je svoju poantu naglasila s dva statistička podatka iz studije. Devedeset posto ljudi ne zadovoljava optimalne obrasce spavanja, a poboljšanje navika kod samo četvrtine njih moglo bi britanskom zdravstvenom sustavu uštedjeti više od 1,5 milijardi eura godišnje. Uz to, spavanje od sedam sati noću uz dosljedno vrijeme odlaska u krevet može smanjiti rizik od smrtnosti za 24 posto i sniziti broj bolničkih prijema do sedam posto.
Prema smjernicama NHS-a, zdrava odrasla osoba obično treba oko sedam do devet sati sna. Međutim, dob, zdravstveno stanje i osobne okolnosti utječu na to koliko nam je sna potrebno, a neki ljudi prirodno spavaju više od drugih. Tinejdžerima, djeci i bebama potrebno je više sna jer još uvijek rastu, no i to varira, pa tako novorođenče može spavati između osam i šesnaest sati dnevno.
POGLEDAJTE GALERIJU
POGLEDAJTE VIDEO Ugledni ginekolog: 'Prvi put u povijesti imamo cjepivo protiv raka. To je evolucijski uspjeh'