Za razliku od neprerađene hrane koja nije izmijenjena u odnosu na svoje prirodno stanje, poput voća i povrća - ultraprerađena hrana obično ima brojne sastojke i aditive koje ne biste koristili u svojoj kuhinji.
Možete uočiti da je nešto ultraprerađeno po sastojcima na etiketi, a to uključuje arome, konzervanse, emulgatore i zgušnjivače. Ova gotova hrana, poput čokolade, keksa, slatkiša, čipsa, gaziranih pića, gotovih jela i kobasica, nedavno je stekla lošu reputaciju - i to s dobrim razlogom. Prepuna je masti, šećera i soli, koji mogu biti prilično štetni za vaše zdravlje ako čine velik dio vaše prehrane.
Izvješća povezuju ultraprerađenu hranu s povećanim rizikom od bolesti uključujući pretilost, srčani udar, moždani udar, rak, dijabetes tipa 2 i demenciju. Neki međuobroci koje biste mogli smatrati zdravima također su intenzivno obrađeni i sadrže aditive, poput kruha iz supermarketa i mnogih žitarica za doručak. Umjesto toga, zdravstveni stručnjaci savjetuju da se držite manje prerađene hrane, poput cjelovitih žitarica, voća i povrća, vlakana i nemasnih proteina.
Britanski The Sun navodi da su neke ultraprerađene namirnice zdravije od drugih i da se mogu jesti kao dio zdrave prehrane te da je ovo osam ultraprerađenih namirnica koje su zapravo dobre za vas.
1. Zapečeni grah
Iako se zapečeni grah smatra ultraprerađenom hranom, on zapravo ima malo šećera i masti i dobar je izvor proteina i vlakana, tvrdi potrošačka organizacija Which? iz Velike Britanije, koja se bavi zaštitom potrošača.
I ne samo to, grah je jeftin i lako se priprema uz kruh. Prema stručnjacima za zaštitu potrošača, pola konzerve zapečenog graha sadrži proteina koliko i dva mala jaja i četvrtinu dnevnog preporučenog unosa vlakana. Preporučeno je da odaberete limenku Heinz organskog pečenog graha, budući da oni obični sadrže modificirano kukuruzno brašno te ekstrakte začina i bilja.
2. Kruh
Ako ste se ikada zapitali kako kruh iz supermarketa traje toliko dulje od domaćeg kruha, to je zato što sadrži emulgatore i konzervanse koji poboljšavaju teksturu i volumen te produljuju rok trajanja. Oni čine narezani kruh ultraprerađenom hranom.
Odabir kruha sa žitaricama u odnosu na bijeli kruh ipak je bolje jer će sadržavati više vlakana. Prema Whichu?, dvije kriške integralnog kruha u supermarketu osiguravaju oko 16 posto vaših dnevnih potreba za vlaknima i dobar su izvor vitamina B1. Odabrati integralni kruh sa sjemenkama je još bolje jer ćete dobiti zdravu dozu nezasićenih masti.
3. Riblji štapići
Iako nije tako dobra kao svježa riba, jedna porcija ribljih štapića računa se kao jedna od vaše dvije preporučene porcije ribe tjedno. Riblji štapići ne sadrže omega 3 masne kiseline pa nisu masna riba, ali imaju malo masti i dobar su izvor proteina. Samo pokušajte odabrati veći omjer ribe za zdraviji izbor.
4. Jogurt
Iako se jogurt smatra zdravim izborom zbog kalcija i proteina, mnogi znaju biti sličniji pudingu sa šećerom pa morate biti oprezni pri odabiru. Obični i grčki jogurt uglavnom sadrže mlijeko i žive kulture, iako neki imaju zgušnjivače.
Which? je dao primjer jednog običnog grčkog jogurta koji sadrži pektin, sredstvo za želiranje na bazi voća koje djeluje kao zgušnjivač. Prirodni jogurti s voćnim preljevima također spadaju u kategoriju ultraprerađene hrane jer voćni koncentrat ili kaša sadrži zgušnjivače ili škrob. Ako vaš jogurt nije običan ili voćni - vjerojatno će imati više aditiva, šećera ili zaslađivača.
5. Biljna mlijeka
Kravlje mlijeko prirodno sadrži kalcij i dobar je izvor drugih vitamina, minerala i proteina. Ali mnogi se ljudi odlučuju za biljna mlijeka zbog intolerancije na laktozu ili veganske prehrane. Većina biljnih mlijeka, osim sojinog, ima vrlo malo proteina i nijedno prirodno ne sadrži iste razine vitamina i minerala kao kravlje mlijeko. Također se svrstavaju u ultraprerađenu hranu. Ako se odlučite za biljno mlijeko, savjetuje se da odaberete obogaćenu opciju kako biste dobili vitalne hranjive tvari poput joda.
6. Umak od rajčice
Jedna od najlakših i najjeftinijih večera koju možete napraviti je tjestenina s umakom od rajčice. Iako umaci često spadaju u kategoriju ultraprerađenih jer sadrže regulatore kiselosti i zgušnjivače, u njima ipak možete uživati kao dio zdrave prehrane. Možete tjesteninu spojiti s malo povrća, mljevenog mesa, leće ili tune iz konzerve kako biste povećali nutritivni sadržaj i dodali malo vlakana, proteina i vitamina.
7. Humus
Vaš omiljeni umak obično se priprema miješanjem slanutka, maslinova ulja, tahinija, češnjaka, limunova soka i soli, ali kupovne verzije također će sadržavati konzervanse i regulatore kiselosti u mješavini kako bi dulje bile sigurne za jelo. Iako nije tako koristan kao cijeli slanutak, ipak je dobar izvor proteina, zdravih nezasićenih masti i vlakana, a može biti dio zdrave prehrane.
8. Žitarice
Nisu sve žitarice zdrave, a organizacija Which? tvrdi da unatoč nekim beskrupuloznim marketinškim tvrdnjama osmišljenim da vas natjeraju da mislite da su jako dobre opcije, obične žitarice i dalje možete jesti za doručak. Neke su bogate vlaknima, a porcija svake od njih sadrži najmanje četvrtinu dnevnog preporučenog unosa nekoliko vitamina B. Mekinje također sadrže četvrtinu vašeg preporučenog dnevnog unosa vitamina D, kao i oko petinu vašeg dnevnog preporučenog unosa željeza. Muesli su također ultraprerađena hrana jer sadrže obrano mlijeko i mliječnu sirutku u prahu. Which? predlaže da potražite jednostavnije opcije i dodate voće ili orašaste plodove za bolji okus.
Koji sastojci čine hranu ultraprerađenom
Arome, konzervansi, emulgatori i zgušnjivači čine hranu ultraprerađenom. Identificiraju se ili E-brojem ili imenom, navodi britanska organizacija za zaštitu potrošača. E-broj pokazuje da je aditiv odobren za uporabu u EU-u i Ujedinjenom Kraljevstvu. Konzervansi produljuju rok trajanja hrane i čine je sigurnijom za konzumaciju sprječavajući rast štetnih bakterija i plijesni. Nazivi konzervansa uključuju antioksidanse, limunsku kiselinu, sorbinsku kiselinu, nitrate, nitrite i sulfite.
Emulgatori pomažu u miješanju dviju tvari koje se prirodno odvajaju, poput vode i masti. Koriste se u majonezi, margarinu, čokoladi pa čak i u sladoledu. Poboljšavaju izgled, okus, teksturu i rok trajanja te uključuju guar gumu, ksantan gumu i fosfate. Stabilizatori i zgušnjivači pomažu u miješanju i zgušnjavanju sastojaka. Možete ih pronaći u nemasnom jogurtu, gdje je masnoća uklonjena pa se umjesto nje koristi zgušnjivač. Ima ih i u sladoledu, čokoladi i biljnom mlijeku. To uključuje pektin, lecitin, agar-agar i karagenan, piše The Sun.
POGLEDAJTE VIDEO: Stari zanati i tradicionalna hrana: Gospićani s ljubavlju rade med, rakiju, sir, kruh
