Inteligencija najsnažnija pred nepoznatim: Snaga koju svi imamo, ali ne znamo kako je ojačati

Sposobnost rješavanja novog problema, uočavanja obrazaca u kaosu ili osmišljavanja strategije bez oslanjanja na prethodno iskustvo - to je srž fluidne inteligencije. Ona je sirova, temeljna snaga našeg uma za apstraktno i fleksibilno razmišljanje. Psiholog Raymond B. Cattell definirao ju je nasuprot kristaliziranoj inteligenciji, našem skladištu znanja. Dok se desetljećima smatralo da je ova "tekuća" pamet fiksna, pitanje koje danas intrigira znanstvenike jest - možemo li je doista trenirati?

Što je točno fluidna inteligencija?

Fluidna inteligencija je, u svojoj suštini, sposobnost "razmišljanja na nogama". Ona ne ovisi o naučenim činjenicama, već se aktivira pred nepoznatim. Zamislite detektiva koji povezuje tragove, stratega koji osmišljava novi plan igre ili čak osobu koja pokušava optimalno složiti stvari u kutiju za selidbu. U svim tim slučajevima, ključna je sposobnost uočavanja odnosa i donošenja zaključaka neovisno o specifičnom prethodnom znanju. Prema teoriji fluidne i kristalizirane inteligencije, ona je temeljna snaga koja može "teći" u rješavanje bilo kojeg problema. Iako su fluidna i kristalizirana inteligencija različite, one gotovo uvijek rade zajedno. Na matematičkom ispitu koristit ćete fluidnu inteligenciju da osmislite strategiju rješavanja unutar zadanog vremena, ali ćete se osloniti na kristaliziranu da biste se prisjetili matematičkih formula i pravila. Jedna je motor za snalaženje, a druga je alat s kojim radimo.

PRAVA ISTINA /

Koliki vam je zapravo IQ? Hrvatska Mensa donosi ključne detalje o testiranju i članovima

Vrhunac u dvadesetima, a zatim pad?

Jedna od najpoznatijih spoznaja o fluidnoj inteligenciji jest njezina životna putanja. Brojne studije pokazuju da ova sposobnost doseže vrhunac relativno rano, najčešće u ranim dvadesetima, između 22. i 25. godine. Nakon toga slijedi polagan, ali stalan pad, procijenjen na oko 0,3 IQ boda godišnje. Ipak, novija istraživanja nude složeniju sliku, pokazujući da ne postoji jedinstveni kognitivni vrhunac; različite sposobnosti sazrijevaju u različito vrijeme. Dok brzina obrade informacija doseže maksimum već oko 18. godine, rječnik i opće znanje mogu rasti sve do kasnih pedesetih. Zašto dolazi do pada? Znanstvenici vjeruju da su ključna tri mehanizma: usporavanje brzine obrade informacija, postupno smanjenje integriteta bijele tvari u mozgu, osobito u frontalnim režnjevima koji su centar za izvršne funkcije, te pad kapaciteta radne memorije. Zato je važno znati da su moderni IQ testovi dobno normirani. Rezultat od 100 bodova ne znači istu sirovu snagu za osobu od 25 i 65 godina, već da su obje na prosjeku za svoju dobnu skupinu.

Može li se 'tekuća' pamet istrenirati?

Najvažnije pitanje koje se nameće jest možemo li išta učiniti po pitanju pada fluidne inteligencije. Dugo je prevladavalo mišljenje da je ona uvelike određena genetikom i stoga fiksna. No, ta se paradigma počela mijenjati. Prijelomna je bila studija Susanne Jaeggi iz 2008., koja je pokazala da se fluidna inteligencija može poboljšati nakon intenzivnog treninga radne memorije. Iako su naknadne analize pokazale da se takvi dobici često ne prenose na opće kognitivne sposobnosti, studija je otvorila vrata novim istraživanjima.

MIT O IQ-U /

Inteligencija nije dovoljna: Ove su osobine važnije za uspjeh u životu

Danas se konsenzus pomiče prema ideji da, iako ne možemo dramatično povećati urođeni vrhunac, možemo utjecati na putanju naših sposobnosti. Umjesto fokusiranja na "moždane igre" upitne učinkovitosti, znanost upućuje na cjeloviti pristup. Dokazi su najsnažniji za nekoliko životnih navika: redovita kardiovaskularna tjelovježba potiče plastičnost mozga; kontinuirano učenje novih i složenih vještina izravno izaziva naše sposobnosti rješavanja problema; kvalitetan san ključan je za konsolidaciju pamćenja; a održavanje kognitivne angažiranosti kroz šah ili čitanje gradi takozvanu "kognitivnu rezervu".

Foto: Shutterstock

Ta rezerva pomaže mozgu da se učinkovitije nosi s promjenama vezanim uz dob i predstavlja najpouzdaniji put za ublažavanje pada te održavanje mentalne oštrine.

Priča o fluidnoj inteligenciji stoga je priča o prilagodbi – ne samo našeg uma novim problemima, već i našeg stava prema vlastitim sposobnostima. Iako je određeni pad dio starenja, on nije konačna presuda, već poziv na akciju. U svijetu koji se neprestano mijenja, sposobnost apstraktnog razmišljanja važnija je no ikad. Svjesnim odlukama i zdravim navikama možemo aktivno raditi na očuvanju te dragocjene mentalne fleksibilnosti, osiguravajući da naš um ostane oštar i spreman na izazove koje donosi budućnost.

Prvi hrvatski Voyo original - pratite novu seriju 'IQ 160'. Ne propustite novi hit.

NET I VOYO /

Prijavite se na Net.hr s istom e-mail adresom kojom ste pretplaćeni na Voyo i čitajte sadržaje bez oglasa!

POGLEDAJTE GALERIJU 

HVALA VAM! /

Od Jadrana pa sve do drugog kraja svijeta: Fotografije govore 1000 riječi, vi zaista uživate