Istraživanje provedeno na Sveučilištu u Zürichu u Švicarskoj ukazuje na korelaciju između više razine inteligencije i veće vjerojatnosti dužeg razdoblja bez romantičnog partnera.

"Naši rezultati pokazuju da i socio-demografski faktori, poput obrazovanja, i psihološke karakteristike, kao što je trenutačno blagostanje, pomažu predvidjeti tko će ući u romantičnu vezu, a tko neće", izjavio je jedan od voditelja studije, Michael Krämer.

Ovi nalazi dolaze u kontekstu rastućeg broja mladih odraslih osoba bez partnera. Prema podacima Economista, u posljednjih pedeset godina udio Amerikanaca u dobi od 25 do 34 godine koji žive bez supružnika ili partnera udvostručio se, dosegnuvši 50 posto za muškarce i 41 posto za žene, piše New York Post.

Pratili tisuće mladih 

S ciljem utvrđivanja faktora koji povećavaju rizik dugotrajnog samačkog statusa, istraživači su pratili više od 17 tisuća sudionika iz Ujedinjenog Kraljevstva i Njemačke. Istraživanje je započelo kada su sudionici imali šesnaest godina i nisu imali prethodnog iskustva u vezama, a anketirani su periodično do svoje 29. godine. Prikupljeni podaci obuhvaćali su njihove osobine i demografske karakteristike.

Foto: Shutterstock

Studija, čiji su detalji objavljeni u časopisu Journal of Personality and Social Psychology, identificirala je nekoliko faktora rizika za dugotrajnu samoću. Među njima se posebno ističe kombinacija karakteristika kod mladih muškaraca: "niže opće blagostanje, više obrazovanje i život sam ili s roditeljima".

Nasuprot tome, studija pokazuje da život s prijateljima ili cimerima može povećati vjerojatnost pronalaska romantičnog partnera. Autori, međutim, nisu ponudili objašnjenje zašto bi inteligentnije osobe mogle duže ostati same, što je u suprotnosti s ranijom studijom iz 2018. godine, koja je zaključila da što je osoba inteligentnija, to je vjerojatnije da će stupiti u brak i u njemu ostati.

Foto: Shutterstock

Utjecaj samačkog statusa u mlađoj odrasloj dobi

U sljedećoj fazi istraživanja, tim je analizirao kako se zadovoljstvo životom, osjećaj usamljenosti i razina depresije razvijaju kod osoba bez partnera u usporedbi s onima koji su bili u vezi. Otkrili su da su osobe koje su duže ostajale same bilježile pad zadovoljstva životom i porast osjećaja usamljenosti.

"Manjak blagostanja postao je izraženiji u kasnim dvadesetima, što se poklapalo s povišenim razinama depresije", navode istraživači, napominjući da ovaj fenomen podjednako pogađa i muškarce i žene. Međutim, blagostanje mladih odraslih osoba značajno se poboljšalo nakon ulaska u prvu vezu.

IZAZOVI DANAŠNJICE /

Moderni spojevi često polaze po zlu zbog ovoga: 'Aplikacije nisu jedini problem'

Na temelju ovih saznanja, dr. Krämer je zaključio: "Samoća u mlađoj odrasloj dobi može dugotrajno imati umjereno negativan utjecaj na ukupno blagostanje pojedinca."

Studija pokazuje da se s produljenjem razdoblja samačkog života negativni učinci sve više pojačavaju, a istodobno postaje sve teže ostvariti prvu ozbiljnu vezu kako se pojedinci približavaju kraju svojih dvadesetih godina.

NET I VOYO /

Prijavite se na Net.hr s istom e-mail adresom kojom ste pretplaćeni na Voyo i čitajte sadržaje bez oglasa!

POGLEDAJTE GALERIJU

LJUBAVI ILI... /

Jeste li jedno drugom suđeni? Ovih 25 znakova otkrivaju da ste pronašli srodnu dušu

POGLEDAJTE VIDEO: Proslavili su 70 godina i opet stali pred oltar