BOŽIĆNI OBIČAJI /

Znate li zašto se slavi Badnjak i što znači ta riječ? To je dan od posebne važnosti

Večera na Badnjak je tradicionalno posna, iako Katolička Crkva danas ne propisuje strogi post

24.12.2025.

8:09

Antonela Ištvan

Damir Spehar/PIXSELL

403 Forbidden

nginx

403 Forbidden

nginx

Badnjak, dan koji prethodi Božiću, u hrvatskoj je kulturi mnogo više od obične pripreme za blagdan. To je dan ispunjen dubokom simbolikom, drevnim običajima i toplinom obiteljskog zajedništva, dan u kojem se isprepliću stare slavenske tradicije i kršćanska vjera, stvarajući jedinstveno duhovno iskustvo koje najavljuje rođenje Isusa Krista.

Značenje riječi Badnjak

Sama riječ "Badnjak" nosi višestruko značenje. Prije svega, etimološki je povezana sa staroslavenskim glagolom "bdjeti", što znači biti budan. To se izravno odnosi na tradiciju noćnog bdjenja u iščekivanju ponoćke i Kristova rođenja. No, badnjak je ujedno i naziv za panj ili kladu, najčešće hrastovu, koja se na Badnju večer svečano unosi u kuću i stavlja na ognjište. Upravo je taj središnji obred dao ime cijelom danu.

Od poganskih vjerovanja do kršćanske simbolike

Mnogi se stručnjaci slažu da običaji vezani uz Badnjak vuku korijene iz pretkršćanskih vremena. U drevnoj slavenskoj mitologiji, svijet je bio predstavljen svetim stablom, najčešće hrastom, koji je simbolizirao boga gromovnika Peruna. Paljenje hrastova panja tijekom zimskog solsticija predstavljalo je obred kojim se prizivala snaga sunca i osiguravala plodnost i blagostanje u nadolazećoj godini. Vatra je simbolizirala ponovno rođenje i pobjedu svjetla nad tamom.

Dolaskom kršćanstva, ovi su duboko ukorijenjeni običaji dobili novo, kršćansko značenje. Paljenje badnjaka danas simbolizira nekoliko ključnih elemenata:

Vatra koja je grijala Isusa: Prema narodnoj predaji, vatra badnjaka spomen je na vatru koju su betlehemski pastiri naložili u špilji kako bi ugrijali novorođenog Isusa i njegovu majku Mariju.
Simbol Kristova križa: Sam panj može se promatrati kao simbol križa na kojem je Isus raspet, a toplina vatre simbolizira spasenje koje je njegova žrtva donijela čovječanstvu.
Znak uskrsnuća: Dok panj polako izgara i pretvara se u pepeo, on simbolizira Kristovu smrt i uskrsnuće te njegovu pobjedu nad grijehom.

Običaji diljem Hrvatske za Badnju večer

Iako se mnogi običaji razlikuju od regije do regije, neki su elementi zajednički cijeloj Hrvatskoj i čine okosnicu proslave Badnjaka.

Unošenje badnjaka i slame

Na badnje jutro, tradicionalno prije svitanja, otac ili glava obitelji odlazi u šumu posjeći badnjak. Prilikom sječe izgovarale su se molitve, a po povratku kući ukućane bi pozdravio riječima: "Hvaljen Isus i Marija! Dobro vam došla Badnja večer". Panj bi se do večeri ostavio pred vratima, a potom svečano unosio u kuću. Ovisno o kraju, škropio bi se vinom, posipao žitom ili svetom vodom te stavljao na ognjište da gori cijelu noć.

Uz badnjak, u kuću se unosila i slama, koja se prostirala ispod stola ili po podu. Slama je jasan simbol Isusova rođenja u skromnim jaslicama, a djeci je predstavljala posebnu radost jer su se na njoj često igrala.

'IZAZIVA STRAHOPOŠTOVANJE' /

Pronađeno gdje je Isus izliječio slijepca: Arheolozi tvrde da su otkrili lokaciju čuda

Post za Badnjak i blagdanski stol

Iako Katolička Crkva danas ne propisuje strogi post, Badnja večer je za neke dan posta i nemrsa, stoga je večera tradicionalno skromna. Glavno jelo najčešće je riba, a u mnogim je krajevima nezamisliva bez bakalara. Uz ribu se poslužuju salata od graha, krumpir salata te posebni kruhovi i pogače.

Stol je ipak obilovao drugim darovima prirode, poput suhog voća, orašastih plodova i meda. Nakon večere, obitelj bi se okupila oko ognjišta, pjevala božićne pjesme i pripremala za odlazak na ponoćku.

Simbolika božićne pšenice

Neizostavan ukras na svakom stolu je božićna pšenica, posijana na blagdan svete Lucije. Njezina gustoća i visina prema narodnom su vjerovanju predviđale kakva će biti ljetina iduće godine. Pšenica se obično podrezuje i ukrašava vrpcom u bojama hrvatske trobojnice, a u sredinu se stavlja svijeća koja simbolizira svjetlost koju je donijelo Isusovo rođenje.

Suvremeno slavljenje Badnjaka

Kićenje božićnog drvca, premda relativno noviji običaj koji se u Hrvatskoj proširio tek sredinom 19. stoljeća, danas je središnji dio proslave. Tradicionalno se drvce kitilo na Badnju večer, a ispod njega su se obavezno stavljale jaslice kao najizravniji prikaz događaja u Betlehemu.

'KRIST NA KRIŽU' /

Skupljalo prašinu 400 godina: Izgubljeno remek-djelo prodano za gotovo tri milijuna eura

Vrhunac badnjeg bdjenja je odlazak na polnoćku, svečanu misu koja označava početak Božića. Ova tradicija okuplja obitelji i vjernike u crkvama diljem Hrvatske, gdje se pjevaju tradicionalne božićne pjesme i zajedno dočekuje Božić.

Hrvatska je bogata raznolikim regionalnim običajima vezanim uz Badnjak. U Dubrovniku je posebno popularna tradicija kolendavanja, pjevanja posebnih božićnih pjesama od kuće do kuće. U Slavoniji se njeguje običaj "položaja", prvog posjetitelja koji na Badnjak donosi sreću kući.

Iako je urbanizacija mnoge stare običaje, poput paljenja pravog badnjaka na ognjištu, potisnula u ruralne krajeve, duh Badnjaka i dalje živi. On ostaje dan duboke duhovne priprave, obiteljskog okupljanja i radosnog iščekivanja Božića, podsjećajući nas na važnost vjere, tradicije i zajedništva.