Brigitte Bardot bila je kulturni fenomen koji je definirao jednu filmsku eru. Njezina plava kosa, napućene usne i neukrotivi duh pretvorili su je u međunarodni seks-simbol i ikonu stila. Ipak, iza blještavila kamera i naslovnica časopisa krio se kompleksan život ispunjen borbom, kontroverzama i strastvenom posvećenošću koja je šokirala svijet jednako kao i njezina pojava na platnu.

Strogi odgoj i bijeg u slobodu

Rođena 28. rujna 1934. u Parizu, u imućnoj i strogoj katoličkoj obitelji, Brigitte Anne-Marie Bardot odrasla je pod čeličnom disciplinom. Njezin otac Louis Bardot, industrijalac, i majka Anne-Marie Mucel, odgajali su svoje kćeri uz rigidna pravila ponašanja i odijevanja. U jednom intervjuu, Bardot se prisjetila incidenta iz djetinjstva kada su ona i sestra slučajno razbile očevu omiljenu vazu. Kazna je bila dvadeset udaraca bičem, nakon čega su roditeljima morale persirati, što je stvorilo nepremostiv jaz, piše portal You&I.

Foto: Archivio Gbb/alamy/profimedia

Jedini bijeg pronalazila je u baletu. Primljena je na prestižni Pariški konzervatorij i sanjala o karijeri balerine, no sudbina je imala drugačije planove. S petnaest godina pojavila se na naslovnici časopisa Elle, gdje ju je zapazio mladi scenarist Roger Vadim. Njezini roditelji oštro su se protivili njezinoj vezi s Vadimom i filmskoj karijeri, a kada su joj zaprijetili slanjem u Englesku, očajna Brigitte pokušala je samoubojstvo gurnuvši glavu u pećnicu. Roditelji su popustili, ali pod uvjetom da se za Vadima ne uda prije 18. rođendana.

'I Bog stvori ženu'… i legendu

Upravo je Roger Vadim, njezin prvi suprug, od nje stvorio filmsku zvijezdu. Ohrabrio ju je da oboji kosu u plavo i oblikovao njezin provokativan, a istovremeno prirodan stil. Iako je glumila u nekoliko filmova, uloga koja ju je lansirala u zvijezde bila je ona u Vadimovom filmu "I Bog stvori ženu" (Et Dieu… créa la femme) iz 1956. godine.

U filmu je glumila Juliette, siroče neobuzdane seksualnosti u malom ribarskom mjestu Saint-Tropez. Njezina pojava u bikiniju i bosonogi ples na stolu šokirali su konzervativnu javnost, ali i katapultirali nju i Saint-Tropez na svjetsku scenu. Odjednom, svi su željeli biti poput nje i ljetovati gdje i ona. Postala je simbol seksualne revolucije i ženske emancipacije, a filozofkinja Simone de Beauvoir opisala ju je kao "lokomotivu ženske povijesti". Njezin utjecaj bio je toliki da ju je tadašnji francuski predsjednik Charles de Gaulle nazvao "francuskim izvoznim proizvodom važnim poput automobila Renault".

Foto: Profimedia

Mračna strana slave

Planetarna slava imala je i svoju tamnu stranu. Paparazzi su je proganjali na svakom koraku, a pritisak javnosti postao je neizdrživ. Tijekom snimanja filma "Istina" (La Vérité) 1960. godine, na svoj 26. rođendan, ponovno je pokušala samoubojstvo prerezavši si žile i uzevši preveliku dozu tableta. "Moj privatni život postao je javan", izjavila je kasnije.

Foto: Profimedia

Turbulentan je bio i njezin ljubavni život s četiri braka i brojnim aferama. Njezin drugi suprug, glumac Jacques Charrier, bio je otac njezinog jedinog djeteta, sina Nicolasa. Međutim, Bardot nikada nije skrivala odbojnost prema majčinstvu. U svojoj autobiografiji trudnoću je opisala kao "tumor" i noćnu moru, priznajući da bi "radije rodila psa". Nakon razvoda, skrbništvo nad sinom prepustila je ocu, a njihov se odnos popravio tek desetljećima kasnije.

Odlazak na vrhuncu i nova misija

Godine 1973., na pragu 40. rođendana i na vrhuncu karijere, Brigitte Bardot šokirala je svijet objavivši povlačenje iz svijeta filma. Snimila je više od četrdeset filmova, no odlučila je reći zbogom industriji koja ju je, kako je rekla, "gušila i uništavala".

Svoju slavu i energiju usmjerila je na novu strast: zaštitu životinja. Godine 1986. osnovala je Fondaciju Brigitte Bardot, a početni kapital od tri milijuna franaka prikupila je prodajom svog nakita i osobnih stvari na aukciji. Postala je vegetarijanka i jedna od najglasnijih svjetskih aktivistica za prava životinja, vodeći beskompromisne kampanje protiv lova na tuljane, trgovine krznom i zlostavljanja životinja. Njezin aktivizam, iako često ekstreman, ostaje središnji dio njezinog nasljeđa.

Foto: Imago/imago Stock&people/profimedia

Unatoč avangardnim ulogama u svojoj ranoj karijeri, redefiniranju ženske seksualnosti, velikom utjecaju na status žena u društvu i predanoj zaštiti životinja, Bardot je radi kontroverznih političkih stavova u kasnijem životu više puta novčano kažnjavana za govor mržnje. Davala je podršku krajnjoj desnici i govorila protiv islama i migranata. Ipak, Brigitte Bardot ostala je neizbrisiva ikona 20. stoljeća. 

POGLEDAJTE VIDEO: Od malih nogu znala je da želi u diplomaciju i nije požalila: Ovo je priča o Zrinki Ujević