S više od pet milijardi ljudi diljem svijeta koji se svakodnevno koriste internetom i gotovo šest milijardi aktivnih pametnih telefona, čovječanstvo se nalazi u točki razvoja na kojoj nikada prije nije bilo.
Vijesti iz drugih zemalja - čak i s drugih kontinenata - danas postaju 'lokalne' vijesti, a video klipove iz Japana i Kanade lajkaju u Srbiji i Hrvatskoj. Činjenica da fotografiju možemo objaviti na nekoj od društvenih mreža ili online foto servisa, a da je odmah vide tisuće ljudi iz cijelog svijeta, označava doba 'vrhunca društvene povezanosti'.
Koliko nam je zapravo sati dovoljno?
Još prije desetak godina, kada su pametni telefoni tek počeli biti popularni – i široko dostupni – znanstvenici i stručnjaci već su upozoravali na fenomen ovisnosti o telefonu. U to su vrijeme SMS i govorne poruke bile 'glavne', a korisnici bi slali preko 50 SMS-ova dnevno, što se tada smatralo 'stvarno pretjeranim'. Koliko su ondašnji stručnjaci bili naivni…
Deset (nešto manje) godina kasnije, prosječan korisnik pametnog telefona ima barem dvije ili tri aplikacije za slanje poruka. Messenger, Whats App i Viber neki su od najpopularnijih, ali sve se više koriste i Telegram i Signal. Od nekadašnjih 50-ak sms-ova dnevno, danas većina ljudi šalje stotine kratkih 'instant' poruka (instant messaging). SMS je i dalje tu, kao i glasovni pozivi - ali i video pozivi, Face Time, te Chat i poruke unutar drugih aplikacija, kao što su Instagram i Linked In. Jesmo li spomenuli desetke e-poruka svaki dan? Nismo? Stoga je e-pošta također široko korištena, zajedno s raznim vrstama korporativnih mail računa, te posebnim aplikacijama i softverima tvrtki u poslovnom svijetu.
Ne pomaže ni činjenica da gotovo svi noviji automobili imaju neku vrstu 'integracije' s vašim telefonom. Luksuzna vozila imaju ugrađene aplikacije Apple Car Play i Android Auto te vlastitu Wi-Fi mrežu. Od aplikacija i interneta ne možemo pobjeći ni kad upalimo televizor jer praktički svi novi uređaji, pa i oni najjeftiniji, opremljeni su nekim od 'pametnih' operativnih sustava, a spajaju se i na 'mrežu svih mreža' . Istraživanja provedena diljem Europske unije pokazuju da prosječan Europljanin svaki dan provede 6,3 sata pred ekranom (screen time). Tu, međutim, nije uključeno vrijeme provedeno u igranju raznih videoigara, bilo na računalu ili ispred televizora. Diljem SAD-a ovo je vrijeme čak i duže - gotovo 7 sati i 15 minuta. Zanimljivo je da su na vrhu ove svjetske liste Japan, Južna Koreja te Južnoafrička Republika i Filipini.
Vrlo štetne posljedice po zdravlje djeteta
Znanstvenici napominju kako bi barem najmlađe trebali 'poštedjeti' stalnog 'buljenja' u ekrane. To je pak lakše reći nego učiniti – moderno okruženje, kako na poslu, tako i u obitelji, roditeljima jednostavno ne ostavlja puno vremena za rad i druženje s djecom. U većini domova možete vidjeti situaciju da najmlađi bulje u crtiće na laptopu ili mobitelu, dok su oni stariji već u svijetu video igrica.
Dr. Aleksandar Stošić, doktor medicine, navodi da bi roditelji trebali pripaziti koliko im djeca vremena provode na internetu:
"Računala i pametni telefoni, kao glavne dječje 'igračke' u 21. stoljeću i najbolji virtualni 'prijatelji' djece, osim što pozitivno utječu na razvoj djeteta, mogu imati i vrlo štetne posljedice po zdravlje djeteta. Kao što mogu negativno utjecati na tjelesni razvoj djeteta, a samim time može ugroziti i njegov psihički razvoj. Kod djece koja većinu dana provode uz računalo ili telefon, kao štetna posljedica može doći do oštećenja vida i pretilosti – zbog slabe tjelesne aktivnosti, koja može dodatno uzrokuju dijabetes. Također, tu su i nesanica, izražena ovisnost o računalu i otuđenost", objašnjava Stošić.
U SAD-u već postoji i dijagnoza za ovisnike o mobitelima
Stručnjaci procjenjuju da će daljnjim snižavanjem cijena pametnih telefona ispod sto dolara u idućih pet godina, a najkasnije do 2030. godine, prosječan Europljanin gotovo 40 posto dana provoditi pred računalom ili telefonom, a djeca i tinejdžeri čak i do 30 posto vremena tijekom dana. Neke od psihijatrijskih ustanova u SAD-u već imaju dijagnozu za ovisnike o mobitelima, 'MPA' (Mobile Phone Addict).
Statistika prometnih službi u SAD-u navodi da je prošle godine 9 posto svih prometnih nesreća, često sa smrtnim posljedicama, bilo uzrokovano korištenjem pametnog telefona za volanom. To je više od 52.000 prometnih nesreća u jednoj godini, a očekuje se da će se taj broj povećati u 2023. godini.
Zanimljivo je i da je Bill Gates, jedan od osnivača tvrtke 'Microsoft', te jedan od tehnoloških lidera i najbogatijih ljudi na svijetu, prije nekoliko godina 'šokirao' svjetsku javnost izjavom da su 'njegova djeca nisu imali mobitel do svoje 14'.
"Ja i (tadašnja supruga) Melinda do tada nismo mislili da im trebaju telefoni, a čak i nakon što su ih dobili, ograničili smo vrijeme koje provodimo ispred telefona", kazao je Gates.
Ne mogu izdržati više od par sati bez mobitela i interneta
Čak 44 posto ispitanih Amerikanaca smatra da ne mogu "izdržati" više od par sati bez pristupa pametnom telefonu i internetu. Ovakvi podaci nisu svojstveni samo SAD-u i EU – slične pokazatelje bilježi i Kina, kao jedno od najvećih mobilnih tržišta na svijetu. Na temelju uzorka od 11.000 ispitanika u pokrajinama Henan, Hunan i Hubei, pokazalo se da je 36 posto 'umjereno ovisno' o korištenju pametnog telefona, dok je 21 posto 'stvarno ovisno'. A rastuća tržišta, poput onih u Africi i Južnoj Americi, već se suočavaju s ovim fenomenom. Tako je Brazil 'lider' s čak 32 posto korisnika koji su izjavili da su ovisni o svojim pametnim telefonima, te da neprestano pretražuju društvene mreže i internet.
