Umjetna inteligencija postala je široko prihvaćena vrsta softvera u manje od godinu dana. Velike tvrtke, poput Microsofta i Googlea, već su uključile mogućnosti umjetne inteligencije u svoje internetske tražilice Bing i Google Search.
Korisnicima su svakako najzanimljivije 'vizualne' promjene umjetne inteligencije - obrada i generiranje teksta, slika i videa. Tako vrlo popularni AI pod imenom 'Chat GPT' može pisati domaće zadaće, kratke priče, pa čak i cijele računalne programe. 'Chat GPT' temelji se na informacijama s interneta i može učiti iz unosa teksta, tako da postaje 'bolji' kako broj korisnika raste.
I svjetski gigant na području obrade slika i videa, tvrtka 'Adobe', koja je s godinama svojim softverom 'Photoshop' praktički postala sinonim za fotomanipulaciju, sada ima svoj model umjetne inteligencije. Nazvan 'Firefly', može (kao i ostali AI softveri Midjourney, DALL-E i Stable Diffusion) stvarati potpuno nove fotografije i slike, ali za razliku od njih, također može učiti iz postojećeg sadržaja.
Adobe Firefly ima opciju 'Generative Fill' koja uz pomoć AI algoritama može 'dodati' sadržaj već postojećim slikama. Korisnici društvene mreže Twitter uspjeli su uz pomoć Fireflya 'proširiti' čuvenu 'Mona Lisu' Leonarda Da Vincija. Ovo pokazuje domet moderne umjetne inteligencije, iako kritičari umjetnosti i umjetnici nisu 'entuzijastični' takvim 'doradama' povijesnih klasika.
Umjetnost mora imati 'ljudsku komponentu'
Ivana Knežević, umjetnica, dizajnerica i likovna pedagoginja smatra da virtualno stvorena umjetnost mora imati 'ljudsku komponentu':
"Kao umjetnica iznimno cijenim dar i talent koji mi je pružen. Mislim da nas računala ne mogu zamijeniti i stvoriti originalno djelo, ona rade po šabloni s binarnim kodovima i već programiranim principima. Nema originalnosti, emocija i elokvenciju“, kaže Knežević.
"Umjetnost u svim svojim oblicima hrani i nadahnjuje dušu i ljudsko razumijevanje i trajanje i to nikakve generičke pojave ne mogu nadomjestiti. A što se tiče računala i softvera koji nam mogu poslužiti i koji nam mogu ubrzati i olakšati zadatke - nemam ništa protiv. Ja osobno obožavam računala i sve što nam internet donosi je čaroban prozor u svijet i u najrazličitije baze podataka koje su nam uz njega dostupne uvijek i svugdje - to je prava dobrobit, ali bez čovjeka i obrade sve to kroz mozak, sve je uzalud."
'Ne, to nije smak svijeta'
Carmine Taverna, američki fotograf i fotoreporter s karijerom dugom gotovo pola stoljeća, navodi kako umjetna inteligencija ipak može biti vrlo koristan alat za fotografiranje i obradu slika.
"Umjetna inteligencija je tu i tu će ostati. Poput kamere ili objektiva, AI je samo još jedan alat koji fotografi mogu koristiti, a zatim svladati. Kada je softver za uređivanje fotografija prvi put stigao, 'puristički' fotografi su rekli 'o ne, pa to je smak svijeta' - to je zapravo bio smiješan način razmišljanja. Važan je krajnji rezultat, to je moja filozofija, a krajnji rezultat i nagrada su zapravo - dobra fotografija. Zato upotrijebite bilo koji alat za koji znate kako biste poboljšali umjetnost koju zovemo fotografija", navodi Taverna.
Inače, i glavna fotografija uz ovaj tekst (na vrhu) nastala je uz pomoć umjetne inteligencije.
Fotografija nastala uz pomoć umjetne inteligencije
