Afrička svinjska kuga ili skraćeno ASK zadnjih mjeseci poharala je mnoge farme diljem Baranje i bacila na koljena svinjogojce. Koliko je situacija opasna, otkrio je premjer Andrej Plenković na današnjoj sjednici Vlade. Napomenuo je da na području zaraze 50 posto hrvatske proizvodnje svinja. 

"Zaključno s 25. rujna, zabilježeno je 41 izbijanje afričke svinjske kuge na gospodarstvima, a u 39 slučaja potvrđeno je i na divljim svinjama. Aktivno se prati situacija i poduzimaju sve mjere, kako bi se spriječilo daljnje širenje bolesti. Sukladno praksi od prije dvije godine, bolest ne predstavlja opasnost za ljudsko zdravlje, ali čovjek može biti prenosnik zaraze. 

Radit ćemo na obrani hrvatskog svinjogojstva i domaće proizvodnje, ograničavajući širenja bolesti, pojačavajući veterinarske i sanitarne inspekcija kako bi se osiguralo poštivanje biosigurnosnih pravila, ali i ulaganjem i podizanje biosigurnosnih standarda od malih proizvođača do velikih farmi. Potrebno je povećati napore protiv ilegalnog uzgoja i uvoza koji je jedan od glavnih uzročnika širenja bolesti", rekao je Plenković.

U nastavku donosimo detalje o ovoj opakoj bolesti, koje simptome ima te ono najvažnije, koje su mjere sprečavanje širenja.  

'OGRANIČITI ŠIRENJE' /

Plenković najavio projekt od 200 milijuna eura, a onda progovorio o bolesti: 'Pratimo situaciju'

Porijeklo bolesti

Bolest se pojavila još 1920-ih godina stoljeća u Keniji, od kuda je krenulo njezino širenje po svijetu. 

U istočnoj Europi pojavila se 2014. godine, a do danas skoro da i nema niti jedne europske države gdje nije zabilježena.

Nijedna od pogođenih zemalja nije uspjela iskorijeniti virus nakon što je unesen u populaciju divljih svinja.

'NE SMIJE SE POGRIJEŠITI' /

Ovo su najveći rizici kod širenja afričke svinjske kuge: 'Svaka greška je iznimno skupa'

Afrička svinja kuga u Hrvatskoj

U Hrvatskoj je bolest prvi put otkrivena kod divljih svinja u lipnju 2023. godine. 

Zaraza ovim virusom danas je najveća prijetnja svinjogojstvu Republike Hrvatske te populaciji divljih i domaćih svinja. 

S njom se danas najteže bore gospodarstva u Vukovarsko - srijemskoj i Osječko - baranjskoj županiji. 

DRAMA I NEIZVJESNOST /

Dejan proizvodi kulene: 'Imamo strašan stres, ne znamo što nas čeka'

Simptomi zaraze

Riječ je virusnoj zaraznoj bolesti domaćih i divljih svinja koja se manifestira u obliku hemoragijske groznice. Uzročnik bolesti je DNA virus s ovojnicom koji spada u rod Asfivirusa iz porodice Asfarviridae.

Zaražene svinje izlučuju virus putem mokraće, izmeta i sline, a prijenos se može dogoditi i preko kontaminiranih vozila, opreme, odjeće ili hrane koja sadrži ostatke zaraženog mesa. 

Najčešći simptomi bolesti su visoka temperatura, gubitak apetita i letargija, crvenilo kože, povraćanje i proljev, teško disanje, nagla smrt bez prethodnih simptoma. Kod akutnog oblika bolesti smrtnost može doseći i 100 posto. U kroničnim slučajevima preživi do 30 posto životinja, no one i dalje mogu širiti virus.

'BOLEST JE TEŠKO KONTROLIRATI' /

Profesor otkriva je li svinjska kuga opasna za čovjeka te hoće li sada poskupjeti meso

Koliko je opasna za ljude?

Divlje svinje su glavni izvor zaraze za domaće svinje, a virus je izrazito otporan na vanjske uvjete i ostaje dugotrajno prisutan u okolišu na zaraženom području. Afrička svinjska kuga nije opasna za ljude, već samo za svinje. 

Termičkom obradom virus se uništava, ali se sa svježim mesom i termički neobrađenim proizvodima pomaže širenju virusa te se s takvih područja zabranjuje promet svinjama i prerađevinama. 

Posebno zabrinjava što još uvijek nije pronađeno cjepivo protiv bolesti, a jedini način sprečavanja širenja je izolirati područje bolesti te eutanazirati životinje. Jedan dio svinja može se preraditi u termički obrađene prerađevine pod strogim uvjetima. 

KAKO ZAŠTITITI ŽIVOTINJE? /

Stručnjak otkrio zašto je virus koji hara Slavonijom opasan: 'Umire se u velikim mukama'

Mjere protiv širenja zaraze 

Poljoprivredna gospodarstva na kojima je potvrđena zaraza, godinu dana ne smiju pokrenuti držanje svinja. Preostaje je im ili čekati ili se preorijentirati na neku drugu proizvodnju. 

Osim usmrćivanja svinja na zaraženim gospodarstvima, određuju se zaražene i ugrožene zone te rizične zone ovisno o epidemiološkoj situaciji. 

U zonama se uspostavljaju vrlo rigorozne mjere poput zabrane kretanja ljudi u zaraženu zonu, zabrane prometa životinja i proizvoda životinjskog podrijetla, naređuju se vrlo stroge biosigurnosne mjere, čišćenje i dezinfekcija vozila, opreme, pribora. 

PRIJETI CRNI SCENARIJ /

Što ubijanje 12.000 svinja znači za Hrvatsku? Stručnjak: 'Vrijeme je za vojsku i žandare na cesti'

Mjere u lovištima

Pod strogim biosigurnosnim mjerama su i lovišta. Potrebno je dezinficirati obuću, opremu i vozila prije i nakon lova. Vozila koja se koriste u lovištu, posebno za prijevoz trupova odstrijeljenih divljih svinja, moraju biti za to odobrena, a prije izlaska iz lovišta moraju biti dezinficirana. 

Odrobljavanje se može provoditi isključivo na za to određenim mjestima, a potrebno je vršiti i kontrolu ulaska osoba i vozila u područje lovišta. 

Smanjenje populacije divljih svinja dokazano utječe na smanjenje rizika širenja virusa ASK unutar populacije divljih svinja. Prema iskustvima drugih zemalja, nakon provedbe takve mjere  potrebno je dvije godine da se obnovi populacija te dosegne početno brojno stanje kakvo je bilo prije  provedbe mjere.

POGLEDAJTE VIDEO: Afrička svinjska kuga poharala Baranju: Tisuće usmrćenih svinja, prijeti manjak kulena