Povjerenje u pravosuđe u Hrvatskoj nikad nije bilo na visokoj razini. No, i to malo vjere u pravo i pravdu moglo bi poljuljati nedavno uhićenje tužiteljice Mirele Alerić Puklin koja je radila na slučaju Agrokor, u kojem je, gotovo odmah povučena optužnica u koju je država ulupala pet milijuna kuna.
Nedugo prije toga uhićena je i bivša ministrica regionalnog razvoja i fondova EU, Gabrijela Žalac. Indikativno, to je obavljeno po nalogu Ureda europskog javnog tužitelja, dok je isti predmet godinama stajao u ladicama USKOK-a. Čini se kako je to velik, možda i najveći dosad, poraz DORH-a i USKOK-a.
"Vidjet ćemo zapravo. Mogao bi biti jedan vrlo, vrlo ozbiljan poraz, ali on to još uvijek nije. Mislim da je preuranjeno i da je prilično, onako, dvojbeno govoriti o nekompetenciji DORH-a i USKOK-a. Što je tu bilo posrijedi, nije mi jasno. A zapravo pojašnjenje mi nije ponudila niti glavna državna odvjetnica kao niti ravnateljica USKOK-a u svom javnom medijskom istupu. Priznat je propust. Koja je stvarna narav tog propusta teško mi je govoriti", poručio je bivši ravnatelj USKOK-a, Željko Žganjer za RTL.
Propusti za koje nitko neće odgovarati
Ravnateljice DORH-a i USKOK-a su na konferenciji za medije priznale da je bilo propusta, ali i otkrile da za to nitko neće odgovarati. Predmet je stajao u ladici, a nisu ga niti proslijedili Uredu europskog javnog tužitelja.
"Zato što izvidi nisu bili aktivni. To je jedna formulacija, meni osobno čudna i ne vidim kakva bi to bila zapreka, ako izvidi i nisu aktivni, da se analizom tog predmeta procijeni da je suspektno postupanje sa sredstvima EU-a, da postoji Ured europskog javnog tužitelja koji je izravno nadležan za to i da se onda predmet dostavi na razmatranje tom uredu kao mjerodavnom tijelu za takvu vrstu mogućeg kriminala", objasnio je Žganjer.
Kao odvjetnik i bivši šef USKOK-a, Žganjer je upoznat s (ne)funkcioniranjem sustava. Stoga je otkrio gdje su ključni problemi.
"Kad se dogodi problem s Agrokorom, pa smo u stanju, 'ajde pretjerat ću, izvanrednog stanja, onda je na neki način cijeli sustav obezglavljen, pa je obezglavljen i DORH i USKOK, županijsko državno odvjetništvo. Radi se o jednoj iznimno složenoj činjeničnoj i pravnoj materiji, s tim što postoji jedan pritisak da se to čim prije uobliči u neku meritornu odluku. Ako bi se išlo na neki ishitreni odbačaj kaznene prijave, onda se špekulira kako će javnost reagirati na takvu odluku. I onda se ulazi u nekakve aranžmane s KPMG-om koji su u najmanju ruku suspektni. Ne bih htio pojašnjavati, Visoki kazneni sud se jasno očitovao što misli o tom izvještaju i zapravo što traži od prvostupanjskog suda - da nedvosmisleno provjeri da bi uopće moglo biti razgovora o tom izvještaju kao o nekom vještačenju ili pak kao o nezakonitom dokazu koji mora biti izuzet iz spisa", opisao je.
Jesu li DORH i USKOK lutke na koncu?
Visoki je kazneni sud odbacio vrlo skupu analizu financija Agrokora, koju je radila tvrtka KPMG, kao nezakonit dokaz. Mnogi tvrde da se radi o sukobu interesa, jer su konzultanti istovremeno radili za Agrokor i državu.
"Visoki kazneni sud se nije jasno i decidirano odredio, ali je zapravo prihvatio stajališta branitelja i ukinuo je taj dio odluke optužnog vijeća Županijskog suda u Zagrebu koji je afirmirao taj izvještaj KPMG-a kao nešto što je podobno da bude dokaz u postupku i da se na njemu temelji odgovarajuća sudska odluka", potvrdio je Žganjer.
Žganjer ističe da ravnatelj USKOK-a ne zna u kojoj je mjeri glavni državni odvjetnik, kojemu je podređen, u sprezi s politikom. Možda otuda dolaze signali o pritiscima na rad pravosudnih tijela.
"Govori se da su DORH i USKOK zapravo lutke na koncu aktualne državne politike. Međutim, postoje neki podaci koji to ozbiljno dovode u sumnju. Pazite, taj DORH, a i USKOK, procesuirao je predsjednika HDZ-a. On je sad čovjek koji je osuđen na višegodišnje kazne zatvora (Sanader op.a.). Po prvi put u povijesti neovisne Hrvatske jedna je politička stranka, i to ne bilo koja, nego HDZ, pravomoćno osuđena zbog kaznenog djela. Postoji niz dužnosnika HDZ-a koji su predmet istraga i sudskog postupka. Prema tome, to su neki argumenti koji dovode u pitanje jesu li doista DORH i USKOK na uzici vladajuće stranke, odnosno HDZ-a", tvrdi bivši šef USKOK-a.
Teško vraćanje povjerenja
No, jednako tako, postoji i niz dužnosnika u čijim slučajevima procesi još traju. Stoga se nameće pitanje - je li moguće vratiti povjerenje u pravosuđe?
"Može se, ali to je jedan težak i mukotrpan put i posao. Uvijek javnost podrazumijeva da USKOK i DORH sve moraju napraviti perfektno. Pa ako sto puta stvar naprave perfektno, a jedan put naprave grešku, onda su 101 put napravili ozbiljne greške. To je ta sudbina koja prati DORH i USKOK i nažalost treba uložiti dosta truda i muke… Ali, primarno je imati pametne ljude u DORH-u i USKOK-u koji misle svojom glavom, koji imaju integritet, koji su spremni kazati: 'Ovdje nema ništa, ja odustajem od toga, zašto i zbog čega, imate moju odluku, izvolite pročitajte, to su stajališta DORH-a i USKOK-a iza kojih mi stojimo i, ako treba, i odgovaramo za to.' A ne, dvojbeno je, pa idemo prema sudu da vidimo što će sud odlučiti. Ja sam u svoje vrijeme svjedočio toj logici: 'Ne znamo što ćemo, pa onda kažemo alibi, idemo na sud, pa ćemo vidjeti što će sud kazati'. Ne! Na sud se mora ići s punim i pouzdanim saznanjem što se na sudu može dogoditi, kako stojimo s predmetom na sudu", zaključio je Žganjer.
