"To što smo povukli optužnicu ne znači da je DORH odustao od optužnice za predmet Agrokor", naglašavala je glavna državna tužiteljica Zlata Hrvoj-Šipek, na press konferenciji koju je zajedno sa šeficom USKOK-a, Vanjom Marušić, održala nakon što je u Zagrebu uhićena bivša zamjenica županijskog državnog odvjetnika, Mirela Alerić Puklin.
Uzalud su osobe koje bi trebale biti predvodnice u borbi protiv korupcije probale objašnjavati da se zapravo radi o svojevrsnom tehničkom potezu, da je nakon otkrića i uhićenja bivše zamjenice županijskog državnog odvjetnika optužnica morala biti povučena da se očisti od kontaminacije, od svega onog što je radila Mirela Alerić Puklin, koja je po svemu sudeći doturala informacije jednoj od optuženih, Piruški Canjugi, jer ništa nije moglo ublažiti dojam da je u ovoj sada već višegodišnjoj borbi između DORH-a i Ivice Todorića, bivšeg vlasnika Agrokora – Ivica Todorić dobio iznimnu prednost.
Nakon što je 2017. zagrebačko županijsko državno odvjetništvo pokrenulo istragu protiv Ivice Todorića, njegovih sinova, Ivana i Ante Todorića, te još 12 Agrokorovih menadžera i revizora zbog nezakonitog pribavljanja milijardu i 142 milijuna kuna, a istovremeno se u Banskim dvorima odvijao tajni proces koji je kasnije raskrinkan kao operacija Borg, odnosno, osmišljavanje modela preuzimanja Agrokora, a potom i prepakiravanje za novog vlasnika, Todorić se odlučio za bijeg u inozemstvo, ali istodobno je počeo i komunicirati s javnošću više i otvorenije nego ikada prije. Danas se može i konstatirati da je ispravno zaključio da on više nema što izgubiti. Da mora govoriti i objašnjavati.
'Nezakonita nacionalizacija' ili spašavanje tvrtke?
Prvo je krenuo s blogom, a onda je počeo davati i izjave za medije, intervjue, a nakon što je britansko pravosuđe preuzelo zahtjev za njegovim izručenjem – govorio je i pred sudom, a potom i svim novinarima koji su se uspijevali probiti do Londona, pred sudnicom. Ivica Todorić je od prve objave sve što se radi protiv njega adresirao u Banske dvore, sve što se pokrenulo, i problemi oko poslovanja Agrokora, i istrage koje su rezultirale podizanjem optužnice i zahtjevom za njegovim uhićenjem, za njega su od prvog dana bili krakovi iste operacije, eliminacije njega i njegova menadžmenta i preuzimanje tvrtke "za druge".
Todorić je cijeli proces nazivao "nezakonitom nacionalizacijom", prozivao je od prvog dana Vladu, posebno tadašnju potpredsjednicu Martinu Dalić, ali i premijera Andreja Plenkovića. Njihove postupke je nazivao "veleizdajom", a optužnicu protiv sebe je proteklih godina više puta nazivao "smećem". Bio je puno podsmijeha te jeseni 2017. oko njegovih prvih blogova, izvještavalo se oko njegova života u Londonu, puštale su se procjene da se "starac pomalo već gubi".
Piruška Canjuga i Ivica Todorić
Četiri godine kasnije, ovih dana, nakon što je uhićena jedna od državnih tužiteljica koja je izravno radila na njegovu slučaju, Ivica Todorić je opet pred kamerama najgledanijih televizijski kuća izgovorio da je ta optužnica – koja je sada povučena, pa se čeka njezina nova verzija – pravo "smeće", ali njegova kvalifikacija sada više nikome nije zvučala kao pretjerivanje očajnog čovjeka koji je izgubio sve, niti je igdje više prezentirana s podsmijehom.
Redovno je, naime, Ivica Todorić svoje blogove i nastupe znao garnirati napomenama tipa "pokazat će vrijeme", i sve je više dokaza, i nakon otkrića u slučaju Borg, i nakon otkrića sumnjivog angažmana vještaka, konzultantske tvrtke KPMG, o čemu je Net.hr pisao prvi koji upravo izgledaju kao rasplitanje u korist Ivice Todorića, kao ono što je on najavljivao.
Je li i Todorić mogao tako spašavati Agrokor?
S jedne strane su tako ostali Martina Dalić koja je mjesecima lagala oko toga tko je autor lex Agrokora, zakona na temelju kojeg je kompaniju preuzela privremena uprava i privremeni upravitelj, ali i niz savjetnika koji su istovremeno pisali i zakon, a onda i ubirali milijunske honorare iz tvrtke koju su uz pomoć tog zakona zaposjeli, DORH, čija je visokorangirana djelatnica, malo radila za jednu optuženu menadžericu, DORH koji je brzinom munje zaključio da je operacija Borg, okupljanje prijatelja za pisanje lex Agrokora u Banskim dvorima, sasvim prihvatljiva metoda rada, a s druge strane je Ivica Todorić, poduzetnik kojem baš i ne uspijevaju dokazati da je krao za sebe iz vlastite kompanije, a i ona slika da je tvrtka bila toliko slomljena da je se nije dalo spasiti drugačije osim uz pomoć lex Agrokora postaje sve mutnija. Nakon što je Agrokor pretvoren uz pomoć lex Agrokora i postao Fortenova grupa u kojoj dominiraju reprezenti ruskog kapitala, sve je više onih koji se pitaju: pa zar nije i Todorić onda tako mogao "spašavati" kompaniju da je proda ruskim ili nekim drugim bankama?
Naravno da nitko ne amnestira Ivicu Todorića od svega onog što je i kako radio dok je gradio Agrokor, pa i od činjenice da je zbog svoje veličine i moći mogao diktirati uvjete i modele na financijskoj sceni koji su vrlo izgledno bili na rubu zakona, da je među gospodarstvenicima poticao modele koji su razarali tržišno funkcioniranje, a među političarima stvorio podanike koji su se natjecali kako da mu udovolje, no ono što ostaje kod njega dominantno neupitno jest strast za biznisom. On je bio i ostao poduzetnik koji izgara za svojim projektom, za "svojim" Agrokorom.
Nedavno, nakon što je objavljeno da je Fortenova grupa prodala Ledo za 615 milijuna eura, Ivica Todorić je u jednom medijskom nastupu podsjetio da ga je on kupio za 23 milijuna njemačkih maraka – i da je od te, tada tako jeftine tvrtke, napravio tvrtku koja je vrijedila "milijardu". "Zaduživao sam se jer sam u Hrvatskoj gradio, izgradio sam ogromne tvornice, ogromnu zaposlenost, stvorio sam konkurentnost… Imam odgovor na sve", rekao je Todorić u jednom od svojih posljednjih intervjua.
Jačanje imidža poduzetnika koji se bori za svoje
Njegov imidž poduzetnika koji se bori za svoju kompaniju nesumnjivo je ojačao nakon odluke Visokog kaznenog suda da se propituje angažman tvrtke KPMG kao sudskog vještaka, jer upravo je on u svojim istupima upozoravao da ne mogu biti "nezavisni vještaci" oni koji istodobno ubiru i milijunske honorare u Agrokoru. KPMG je, naime, bio jedan od velikih dobitnika nakon donošenja lex Agrokora.
Od travnja 2017. do listopada 2018. "KPMG Hrvatska i drugi KPMG uredi" zaradili su 6,8 milijuna eura. A radili su i za Županijsko državno odvjetništvo, i to za 75 puta viši honorar od uobičajenog, te se na temelju njihova vještačenja i podigla optužnica protiv Ivice Todorića. A onda je, ni mjesec dana kasnije, stiglo i povlačenje optužnice, da je se, kako kaže glavna državna odvjetnica, očisti od kompromitacije zbog uhićenja zamjenice županijskog državnog odvjetnika. No glavna državna odvjetnica je kategorički tvrdila da to sve skupa nema veze sa "slučajem KPMG".
No, tek ako bude ponovno dignuta optužnica moći će se vidjeti što je sve iz nje nestalo, i hoće li se ipak ulaziti i u rješavanje problematike problematičnog vještaka za kojeg je DORH iskrcao rekordno visoki iznos. Ali neovisno o optužnici, i DORH i USKOK, zbog svega do sada, našli su se već sada u statusu "poraženih" u odnosu na Todorića. Da se itko usudio ovih dana napraviti istraživanje tipa: vjerujete li više Ivici Todoriću ili DORH-u, mali su izgledi da bi broj glasova pretegnuo na stranu DORH-a.
Međunarodni rasplet koji straši Plenkovića
A tu je i veliki međunarodni spor koji je svojedobno isto dočekan s podsmijehom, pa i podbadanjima gdje mu je "nestalo domoljublje" kad tuži Hrvatsku. No, ni te teze nisu prošle. Todorić je i tu uvjerljiv kao "borac" za svoje bivše vlasništvo. Pred Međunarodnim arbitražnim sudom u Washingtonu Todorić je, naime, pokrenuo postupak protiv Republike Hrvatske, koju, dakako predstavlja DORH. Do sada je održano jedno ročište, a kako je rekao sam Todorić, zastupnici Hrvatske su i tamo pokušali proces malo razvući, u hrvatskom stilu, ali – nije išlo. Donesena je odluka da postupak mora završiti u godinu i pol, dakle, do kraja 2022. godine.
Danas se više nitko ne podsmjehuje niti na Todorićevu borbu pred Međunarodnim arbitražnim sudom u SAD-u. Za usporedbu s međunarodnim pravosudnim rokovima, Todorićeva žalba na ono brzopotezno odbacivanje njegove tužbe zbog slučaja Borg, iz 2017. godine, u Hrvatskoj još nije riješena. Po svemu sudeći, ono vrijeme iz sintagmi "pokazat će vrijeme" iz Todorićevih blogova bit će ipak prije dosegnuto iz inozemstva nego iz Hrvatske.
Za sada vodi protiv DORH-a na domaćem terenu, 2:0, i ponovno se uspijeva etablirati kao poduzetnik kojem se – izgleda – ipak nije trebalo oduzeti kompaniju. No, moguća pobjeda u Washingtonu neće mu donijeti samo 3:0 protiv DORH-a nego i protiv Andreja Plenkovića i cijele grupacije Borg i gotovo je nezamislivo kakav bi potres na hrvatskoj poslovnoj i političkoj sceni donijela ta - danas više po svemu sudeći ne tako nemoguća – Todorićeva pobjeda.
Lex Agrokor je bio i ostao jedan od najkontroverznijih poteza Plenkovićeve vlade, a rasplet na Međunarodnom arbitražnom sudu zauvijek bi mogao zapečatiti Plenkovićev sadašnji premijerski mandat. Mogla bi to postati njegova velika pobjeda, ali u slučaju poraza, Hrvatska bi se ponovno mogla naći u onoj kataklizmičnoj situaciji kada premijer - podnosi ostavku.
Pogledajte gostovanje Ivice Todorića u RTL Direktu:
