Ne stišavaju se reakcije na najavljenu poreznu reforme, prije svega zbog uvođenja poreza na nekretnine. Udar je to na privatne iznajmljivače koji u nepovoljan položaj stavlja domaće stanovništvo, ocijenio je Nedo Pinezić, konzultant za privatni smještaj u razgovoru za Danas.hr.
"Neshvatljivo je ponašanje vlasti prema obiteljskom smještaju. Porezna presija i niz restriktivnih zakona i mjera vode prema potpunoj deturistifikaciji lokalnog stanovništva. Iz svega je razvidno da se zacrtana strategija smanjenja i uništenja obiteljskog smještaja provodi u djelo kroz cijeli niz zakona kojima će se stjecanje drugog dohotka tako učiniti neisplativim", poručuje Pinezić.
Obiteljski turizam u Hrvatskoj
"Obiteljski smještaj doprinosi prihodima domaćinstva onda kada su drugi, osnovni prihodi poput plaća i mirovina nedostatni. Ako možemo osigurati dobar životni standard i prihod s kojim možemo plaćati sve obaveze i još putovati po svijetu kao slobodni ljudi, a ne najamni radnici, zašto se ne bismo odlučili za takav pristup? Hrvatska obala i otoci već bi davno bili bez stanovništva da nije bilo turizma, osobito obiteljskog turizma", ističe Pinezić.
Podsjeća da svako domaćinstvo pridonosi kreiranju poslova i kad ne bi bilo smještaja u domaćinstvu i ostvarenih noćenja, ne bi bilo ni kreiranih poslova.
"U jednom domaćinstvu, jedna dvokrevetna soba s doručkom angažira pola radnog vremena jedne osobe. Na svakih pet soba kreira se jedan posao pospremanja, čišćenja, pranja, glačanja. Na svakih 20 soba kreira se uposlenost jednog kućnog majstora, jednog internet administratora. Na svakih 40 soba kreiraju se uposlenja po jednog vozača – pratitelja, trgovca – prodavača, vodiča, kuhara, konobara… Na svakih 40 soba turizam kreira 16 poslova, 2.000 soba kreira 800 poslova", pojašnjava Pinezić.
Korist od malih iznajmljivača
Pinezić pojašnjava da jedna prosječna domicilna obitelj iz plaće uplaćuje godišnje na ime poreza na dohodak od nesamostalnog rada i samostalne djelatnosti u proračun jedinice lokalne samouprave 2.800 eura. Ako iznajmljuju dva četverokrevetna apartmana turistima onda plaćaju još dodatnih 800,00 eura godišnje.
S ostvarenih 60 dana popunjenja uprihoduju bruto 9.600 eura, 50 posto tog iznosa su troškovi (porezi i ostalo), a značajan dio troškova otpada na potrošnju vode (prihod lokalnog komunalnog društva), zbrinjavanje otpada (prihod lokalnom komunalnom društvu), čišćenje, održavanje, pranje posteljine (prihod lokalnih servisa za čišćenje), troškovi posredovanja (prihod lokalne turističke agencije)…
Turisti iz tih apartmana, njih osam 60 dana ostvaruju 480 noćenja, a van smještajna potrošnja po noćenju (osoba/dan) iznosi prosječno 70 eura (hrana, piće, izleti, atrakcije, kupovina, suveniri i slično), što dodatno donosi 33.600 eura prihoda za lokalno pružene usluge.
Iza tih usluga stoje ljudi koji primaju plaću i plaćaju porez na dohodak (na plaću) koji također ide u proračun JLS. Djeca lokalnog stanovništva idu u vrtić i školu u istom gradu ili općini, zbog čega se zapošljava potrebno osoblje.
Gubici u lokalnoj ekonomiji
Pinezić ističe da najveći doprinos lokalnoj ekonomiji daje stanovništvo jedinice lokalne samouprave koje pored dohotka od nesamostalnog rada stječe i dohodak od iznajmljivanja smještaja turistima.
"Taj dohodak se troši za potrebe kućanstva u lokalnoj samoupravi i time se stvara veća potražnja za proizvodima i uslugama pa se stvara i potreba za većim zapošljavanjem. Svaka zaposlena osoba zbog povećane potražnje proizvoda i usluga opet plaća porez na dohodak koji je najznačajniji proračunski prihod JLS. Također, turisti koji borave u smještaju u domaćinstvu povećavaju potražnju pa tako potiču dodatna zapošljavanja i novi porez na dohodak", kaže Pinezić.
Što će se dogoditi?
Ako imamo samo 200 tisuća takvih objekta s prosječno samo 4 kreveta, tu postoji mogućnost za boravak 800.000 neformalnih turista - dnevno. Vlasnici takvih nekretnina, članovi njihovih obitelji, rođaci, prijatelji, prijatelji, prijatelja sa svojim obiteljima mogu bez ikakvih prepreka boraviti kod svojih prijatelja.
"Iako postoji zakonska obaveza plaćanja turističke pristojbe i prijave u e visitor, to se vrlo rijetko događa, kontrole nema. Ljudi će u teškoj ekonomskoj situaciji koja trese cijelu Europu, potražiti sebi priuštivo rješenje za godišnji odmor. To neće biti skupi hoteli ni (pre)skupi apartmani, a na koncu možda neće biti ni Hrvatska. Kumulativni gubitak prihoda od turizma, prihoda turističke pristojbe ali i poreza na dohodak osjetit će se vrlo brzo", ističe Pinezić.
Konačna posljedica će biti, što je možda i prikriveni cilj reforme, dodaje Pinezić, odjavljivanje registriranih, kategoriziranih turističkih kapaciteta u domaćinstvu.
"Ti kapaciteti ipak ne mogu dugo ostati prazni zbog ostalih troškova kao sto je porez na nekretnine, troškovi održavanja i slično. Zbog prevelikog rizika iznajmljivanja podstanarima, ali i zbog manje potražnje u turističkim mjestima, te i dalje visokih cijena najma na atraktivnim lokacijama, takvi stanovi - bivši apartmani, imat će drukčiju sudbinu. Mogu se dugoročno iznajmiti nerezidentima, strancima s višim primanjima koji će u te stanove ugostiti već ranije opisane prijatelje prijatelja. A mogu se i prodati opet nerezidentima, strancima s većim financijskim mogućnostima, što nas vodi do istog rezultata. Nisam siguran da je iznesenoj poreznoj reformi prethodila ozbiljna, neutralna analiza", ističe.
Tko će profitirati?
"Kad se pribroje druga davanja, kao što je dvostruka pričuva za smještaj u zgradama koji je dobio privolu susjeda, zatim paušalna turistička pristojba i članarina po krevetu, porez na nekretnine po smještaju u domaćinstvu koji nije iznajmljen dugoročno (10 mjeseci najmanje), uz druge parafiskalne namete poput veće cijene zbrinjavanja otpada, RTV pristojbe…, morat će se značajno povećati cijene smještaja", ističe Nedo Pinezić.
Nekome to može biti dobra stvar s pozicije konkurentnosti, na primjer hotelima. Ali, naglašava Pinezić, najranjivije skupine na jednoj i drugoj strani ovakve porezne presije su obitelji s malom djecom.
"Iznajmiti dvije hotelske sobe za roditelje i dvoje djece jednako je cijeni luksuzne vile s bazenom u ljetnoj sezoni, takvu cijenu ne može "otrpjeti" ni jedan apartman, a rijetko koja četveročlana obitelj ju može platiti. Moguća posljedica je da će najbrojnija skupina turističkih putnika (obitelji s malom djecom) više, skupno, rezervirati kategorizirane kuće za odmor. Ipak nema ni približno toliko kapaciteta u kategoriziranim kućama koliko ima u apartmanima. Moguća posljedica je manji broj dolazaka najveće ciljne skupine. Osim toga, posljedica može biti povećanje iskoristivosti nekategoriziranih stanova i kuca za odmor", mišljenja je Pinezić.
Najprije ukinuti pansioni, a sada su na red došli i apartmani
Pinezić je mišljenja je da je konačan cilj "deturistifikacija lokalnog stanovništva, onemogućavanje stjecanja koristi od turizma za lokalno stanovništvo. To opet vodi ka oslobađanju atraktivnog prostora i atraktivnih nekretnina od domicilnog stanovništva".
"Ona se očituje najprije promjenom vlasništva nad privatiziranim hotelskim kućama gdje nestaje udio vlasništva lokalne zajednice, zamjenom domaćih zaposlenika u turizmu za strane, stalnih radnika za sezonske. Nastavlja se prestankom otkupa domaćih proizvoda, prestankom suradnje hotelskih kuća i domaćih vlasnika smještajnih objekata. Konačno se vrši pritisak prema lokalnim i državnim vlastima kako bi se onemogućilo pružanje ugostiteljskih usluga u domaćinstvu. Najprije su ukinuti pansioni, sad su na red došli apartmani", komentirao je Pinezić.
POGLEDAJTE VIDEO: Od Sadama Huseina do Rolling Stonesa: Svi su dolazili u Haludovo, a ovo je nevjerojatna priča o njemu
