Tijekom idućih pet godina bit će potrebni veliki zajednički napori za rješavanje “dvostruke krize klimatskih promjena i gubitka bioraznolikosti, dok se Zemlja približava opasnim prijelomnim točkama koje predstavljaju ozbiljnu prijetnju čovječanstvu“, upozorava se WWF-ovom Izvještaju o stanju planeta za 2024. godinu.
Naime, u populacijama promatranih divljih vrsta zbilježen je pad od 73 posto u razdoblju između 1970. i 2020. Svjetska organizacija za zaštitu prirode nazvala je ovo “katastrofalnim”. Indeks živućeg planeta (LPI), koji prati stanje broja populacija divljih vrsta, uključuje gotovo 35.000 populacijskih trendova za 5.495 vrsta od 1970. do 2020.
Najveći pad zabilježen je u slatkovodnim ekosustavima (85 posto), zatim u kopnenim (69 posto) i morskim (56 posto). Najveću prijetnju populacijama divljih vrsta predstavljaju gubitak i degradacija staništa, za što WWF kao uzrok navodi ljudski prehrambeni sustav, te prekomjerno iskorištavanje, invazivne vrste i bolesti.
“Klimatske promjene predstavljaju dodatnu prijetnju populacijama divljih vrsta u Latinskoj Americi i na Karibima, gdje je zabilježen zapanjujući prosječni pad od 95 posto”, naglasio je WWF. Organizacija objašnjava da pad populacija divljih vrsta može biti rani pokazatelj povećanog rizika od izumiranja i potencijalnog gubitka zdravih ekosustava.
“Kada su ekosustavi oštećeni, oni prestaju pružati dobrobiti o kojima ovisimo, čisti zrak, vodu i zdravo tlo za hranu, i postaju osjetljiviji na prijelomne točke. Prijelomna točka događa se kada se ekosustav gurne iznad kritičnog praga, što dovodi do značajnih i potencijalno nepovratnih promjena”, ističe WWF. Primjer takvih prijelomnih točaka su potencijalni nestanak Amazonske prašume i masovno odumiranje koraljnih grebena, a organizacija naglašava da oni “imaju golemi utjecaj na cijeli planet i mogu ugroziti sigurnost hrane i prihoda”.
Zahvaljujući učinkovitim naporima za očuvanje, piše WWF, neke su se populacije stabilizirale ili povećale, poput planinskih gorila u planinama Virunga u istočnoj Africi, čiji se broj povećao za oko tri posto godišnje između 2010. i 2016. dok je u središnju Europu vraćen europski bizon. No, organizacija smatra da izolirani uspjesi poput tih nisu dovoljni.
Unatoč međunarodnim sporazumima o očuvanju prirode poput Globalnog okvira za biološku raznolikost, Pariškog sporazuma ili ciljeva održivog razvoja Ujedinjenih naroda, Izvještaj o stanju planeta tvrdi da su nacionalne obveze i stanje na terenu “daleko od onoga što je potrebno za postizanje ciljeva za 2030. i izbjegavanje opasnih prijelomnih točaka”.
Iz WWF-a objavili su dramatičan video u kojem navode: "Na svakom kontinentu, u svakoj državi, u svakoj zajednici vidimo da je planet u opasnosti. Katastrofalni pad od 73 posto u prosječnoj veličini promatranih populacija vrsta u samo 50 godina. Urušeni ekosustavi nas guraju opasno prema nepovratnim prijelomnim točkama, koje prijete našim domovima i sredstvima za život, našim izvorima hrane i vode, našem cijelom životu. Krećemo prema točki s koje nema povratka. Ledenjaci se tope, tla se otapaju, podiže se razina mora i ispuštaju se staklenički plinovi. Amazonska šuma - pluća Zemlje, suočena je s trajnim uništenjem, što uzrokuje manje kiše i ubrzava klimatsku krizu.
Ako ne reagiramo brzo, posljedice će se osjećati svugdje. Posljedice će osjećati svi. Moramo se držati zajedno kako ne bismo gurnuli planet preko ruba. Svaka zajednica, svaka korporacija, svaki čelnik države i vlade morat će poduzeti hitne mjere kao da nam životi ovise o tome, jer i ovise. Moramo znati što treba napraviti i učiniti to brzo, zajedno".
Direktorica programa zaštite prirode u WWF Adriji Dunja Mazzocco Drvar za Jutarnji list komentirala je da je podatak o smanjenju 73 % populacija vrsta šokantan, ali očekivan.
“Priroda šalje poziv u pomoć. Povezane krize gubitka prirode i klimatskih promjena guraju divlje vrste i ekosustave izvan njihovih granica, s opasnim globalnim prijelomnim točkama koje prijete oštetiti Zemljine sustave za održavanje života i destabilizirati društva. Katastrofalne posljedice gubitka nekih od naših najdragocjenijih ekosustava, poput Amazonske prašume i koraljnih grebena, osjetit će ljudi i priroda diljem svijeta.”
POGLEDAJTE VIDEO Savijeni stupovi, počupani kablovi i razbacani limovi na Floridi pred udar uragana
