Hrvatska je, reklo bi se, 'u žiži' interesa. Najprije zbog Jadranskog naftovoda koji je Mađarskoj i Slovačkoj, nakon svega što se odigralo posljednjih tjedana, jedina nada za isporuku nafte. Doduše, ne ruske. Više o tome možete pročitati OVDJE.

A ima li alternative za razgledavanje oružja po Izraelu? To je ovih dana majka svih pitanja, barem ako se pita predsjednika Zorana Milanovića.

Počelo je, kada je u pitanju odnos Banski dvori - Pantovčak, rutinski problematično: Imamo s jedne strane predsjednika i s druge, ministra obrane. To je već prokušani recept za katastrofu, a kad se u koktel 'umiješa' Izrael, teško da se ona može izbjeći.

Kako se kaže, here we go again...

ČIJE ĆEMO ORUŽJE? /

Tko ima fetiš na Izrael i za što odgovaraju Anušić i Plenković? Opet je zakuhalo s Milanovićem...

Anušić posjećuje, a Milanović 'grmi' 

Ministar obrane Ivan Anušić ovih je dana posjetio Izrael.

Dok je on razgledavao naoružanje po Izraelu, s Pantovčaka je zagrmio Milanović - kupujte oružje drugdje, ali u toj zemlji ne! Istu je poruku ponovio i u srijedu, u jednom od svojih rjeđih obraćanja novinarima.

"Kad sam imao šest godina, navijao sam za Izrael. Ali povijest se prelama u raznim kutovima. To što je u Gazi napravljeno je stravično. S takvom vojskom hrvatska vojska neće surađivati. Pa nećemo u paklu završiti, a posebno zato što ono što nam treba i što kupujemo postoji i drugdje. Izrael je mala država i nisu pouzdani partneri", rekao je Milanović, između ostalog.

I tako smo ponovno u situaciji da Vlada radi jedno, a predsjednik govori drugo.

Na što je Anušić ovih dana 'bacio oko' u Izraelu, potvrdio je kada je najavio da je tema sastanka, osim moguće suradnje obrambenih industrija Izraela i Hrvatske, bio i sustav protudronske zaštite Trophy koji je integralni dio tenkova Leopard 2A8 koje Hrvatska nabavlja od Njemačke. Međutim, muči nešto drugo...

'PRAVAC JE IMPERIJALAN' /

Milanović poslao poruku Hrvatima: 'Pa nećemo u paklu završiti'

Nakon blamaže s Barakom, zahladili odnosi s Izraelom

"Ovo sada je prvi ozbiljni posjet na visokoj razini potpredsjednika vlade i ministra obrane Izraelu s konkretnim vojnim ili recimo obrambenim dogovorima. U kontekstu onoga što predsjednik Milanović govori - da se njega pita, da on odlučuje, mi ne bi na tako visokoj razini posjećivali Izrael u ovome trenutku. Jer, Izrael je na neki način, do ovog mirovnog sporazuma, bio u određenoj međunarodnoj izolaciji", kaže za net.hr geopolitički analitičar prof.dr.sc. Vlatko Cvrtila.

Da je 'šoping' po Izraelu neobičan izbor, potvrđuje i neslavni slučaj iz 2018. kada je Hrvatska od Izraela namjeravala kupiti 12 F-16 CD Barak zrakoplova - ispostavilo se da nije moguće kupiti američke avione na kojima bi se radile izraelske modifikacije. 

"Nakon što je propao pokušaj nabave Baraka, mi smo na neki način zahladili odnose s Izraelom jer je Izrael tu odigrao poprilično nekorektno. Uvjeravao nas je u nešto u što ni sami nisu bili sigurni, a to je da će dobiti izvoznu dozvolu od SAD-a. Mnogim analitičarima u Hrvatskoj je bilo jasno da se to neće dogoditi jer, samo pročitate američka pravila o izvozima visoke tehnologije, to je bilo nemoguće dobiti. Nabava zrakoplova je jako kasnila, ajmo to tako reći, dobrih šest sedam godina nakon toga", kaže Cvrtila i dodaje, legitimno je postaviti pitanje, nudi li netko drugi ono što nudi Izrael? Primjerice, Njemačka ili Francuska...

RAZVIJANJE, NE ZANEMARIVANJE /

Anušić se oglasio nakon Milanovićeve 'packe' zbog Izraela: 'Želimo snažniju bilateralnu obrambenu suradnju'

Kakav je uopće stav Europe po pitanju Izraela?

Ne pomaže ni činjenica da je stav članica Europske unije o Izraelu mješovit, prvenstveno zbog svega što se događa u Pojasu Gaze.

Hrvatska je, podsjeća Cvrtila, jasno osudila Hamasov napad na Izrael početkom listopada 2023. Jednako tako, pruža humanitarnu pomoć Gazi. Međutim, Hrvatski sabor odbio je prijedlog da se Palestina službeno prizna kao država, dok su primjerice Irska, Francuska, Španjolska i Slovenija to učinile. Između ostalih.

'Male' zemlje obično se priklone stavu većih unutar Europske unije ili NATO-a pa Hrvatska nije iznimka za razliku od, recimo, Mađarske koja često 'prkosi' Europskoj uniji ili Slovenije koja je u rujnu prošle godine otišla korak dalje od svih ostalih članica kada je odlučila da je izraelski premijer Benjamin Netanyahu persona non grata i zabranila mu ulazak u zemlju.

Čak i kada su u pitanju kritike politika američkog predsjednika Donalda Trumpa, slovenski stav je dosljedan pa je tako nedavno odbila sudjelovati na prvom sastanku Trumpova Odbora za mir. Hrvatska je, nasuprot tome, poslala svog državnog tajnika, ali izaslanika je imala i Europska komisija koju je na Odboru predstavljala naša Dubravka Šuica. A što su neke europske zemlje poput Francuske kasnije problematizirale. 

Očito, nije lako ploviti u geopolitičkom arhipelagu pa ništa čudno da Hrvatska nekad 'igra' u europskom dresu, nekad u američkom, a vlastite kockice rijetko obuče, osim možda kada je u pitanju snažna i neupitna podrška BiH za pristupanje Europskoj uniji.

ORBAN NA APARATIMA /

Hrvatska upogonila duge cijevi: Jesmo li zbog toga pod povećalom Rusije? 'Sjetimo se Srbije'

'Dva ključna cilja su ispunjena, ostaje vrludanje'

Cvrtila će to objasniti time što Hrvatska nikada nije jasno definirala svoju vanjskopolitičku strategiju u smislu strateškog dokumenta. Da, postoji strategija nacionalne sigurnosti u kojoj se navode opća opredijeljenja međutim, dva ključna vanjskopolitička cilja koja je Hrvatska imala odavno su ispunjena i sada, čini se, preostaje samo da se jedra prilagode ovisno o tome kako vjetar puše.  

"Mi smo 2009. ulaskom u NATO i 2013. ulaskom u Europsku uniju na neki način iscrpili naše ključne vanjskopolitičke ciljeve i nakon toga vi zapravo nemate, rekao bih, jasne strategije i da mi imamo te ključne točke naše dugoročne strateške orijentacije što se tiče vanjske politike. Mi smo se 'ušušurili' i pratimo što je politika Europske unije. NATO, nigdje posebno se ne ističemo. To je nešto što obilježava našu vanjsku politiku", kaže Cvrtila.

Kada bismo se htjeli za nešto čvrsto uhvatiti u vanjskoj politici, dodaje, onda bismo se teško mogli uhvatiti za jasan stav.

'Ispadamo smiješni'

"Dodatni element je što prema Ustavu predsjednik i Vlada usklađuju vanjsku sigurnosnu i obrambenu politiku. S jedne strane imate predsjednika koji ima neke svoje vanjskopolitičke agende, a s druge strane imate Vladu koja radi nešto što je i politika Europske unije u određenim elementima. Ali svakako ne možete u tom pogledu jasno reći, evo to su vanjskopolitička opredjeljenja RH na jednom papiru ili deset papira pa će se svi u skladu s time ponašati, uključujući predsjednika i Vladu", kaže Cvrtila.

NET I VOYO /

Prijavite se na Net.hr s istom e-mail adresom kojom ste pretplaćeni na Voyo i čitajte sadržaje bez oglasa!

"Dodatno i - ne vi ili ja nego vladajući - se ne možemo dogovoriti oko obične tehničke stvari tko će biti veleposlanik negdje. Ispadamo smiješni na međunarodnoj razni jer imamo veleposlanike koji su po deset godina u nekim zemljama - to se ne događa, autoritarni režimi to nemaju", zaključuje Cvrtila.

Ukratko, tako nam je kako je jer, mi smo svoje ciljeve već - ispunili.

POGLEDAJTE VIDEO Tko ima fetiš na Izrael i za što odgovaraju Anušić i Plenković? Opet je zakuhalo s Milanovićem...