'Hrvatska je tu da osigura normalno funkcioniranje gospodarstava Mađarske i Slovačke', rekao je premijer Andrej Plenković na sjednici Vlade u četvrtak i time još jednom otklonio svaku sumnju te dvije europske zemlje da ovise o obnovi naftovoda Družba koji je stradao u ruskom raketiranju Ukrajine.

"Hrvatska već godinama jasno komunicira da je naftovod u potpunosti spreman osigurati sigurnost opskrbe naftom i Mađarskoj i Slovačkoj. Jadranski naftovod može osigurati 15 milijuna tona godišnje, može osigurati sigurnost Mađarske i Slovačke, on nije sekundaran, može biti i primarni naftovod i za Mađarsku i za Slovačku", rekao je Plenković - cijelu izjavu pogledajte u videu: 

Hrvatska se tako, spletom okolnosti, malo jače 'isturila' u fokus vanjske politike. Odnosno, diverzifikacijom energetskih pravaca, njezina se uloga u Europi značajno promijenila, ističe za net.hr geopolitički analitičar, prof.dr.sc. Vlatko Cvrtila.

'PODCJENJUJU KIFLICU...' /

Šušnjarova 'tajna' o nafti izazvala buru: Dokaz hrvatskog utjecaja, ali koja će biti cijena?

Ograničenje je jasno - bez ruske nafte

Već neko vrijeme traje 'natezanje' Mađarske i Slovačke s Hrvatskom oko kapaciteta Jadranskog naftovovoda. Treba ipak reći da je kapacitet hrvatskog naftovoda tek površinski argument, dok je pravi razlog, naravno, cijena.

Europska unija postupno se odvajala od energetskih tokova Rusije i dala je određeni rok do kada će se u potpunosti odvojiti. Slovačka i Mađarska bile su iznimka jer su uspjele dokazati da njihova energetska samodostatnost ovisi o ruskom naftovodu Družba koji ide preko Ukrajine - onom istom koji je 27. siječnja oštećen i od tog datuma izvan funkcije. 

"Tu su se Mađarska i Slovačka našle u dosta teškoj poziciji. Ranije su objašnjavale kako Janaf nema kapacitete koji bi bili dovoljni za opskrbu njihovih rafinerija, bez obzira što je Janaf govorio da ima dovoljne kapacitete. Mađarska je posebice, a s njima i Slovačka, objašnjavala da to nije moguće zato što su rusku naftu dobivali po jeftinijoj cijeni nego što bi kupovali naftu na svjetskom tržištu. Sada su došli u situaciju da ta jeftina ruska nafta više ne teče. Oni su tražili i vršili pritisak da se ruska nafta transportira kroz sustav Janafa. Međutim, tu postoje jasne restrikcije i ograničenja i Republika Hrvatska se tih ograničenja drži", podsjeća Cvrtila.

A ograničenje je, naprosto, da će Janaf drage volje isporučiti bilo koju naftu, ali ne i rusku.  

Foto: Goran Kovacic/PIXSELL

'Nismo u delikatnoj poziciji'

"Što se tiče pozicije Hrvatske, ona je postala u energetskom smislu upravo zbog te promijenjene situacije jaka jadranska ulazna točka za Srednju Europu, naftu prije svega, ali ne treba zaboraviti ni LNG na Krku, ulaznu točku za plin", kaže Cvrtila. 

Za Hrvatsku, nastavljavlja, to znači da su naš teritorij i infrastruktura postali strateška dopunska, ako ne i ključna strateška ruta za zemlje poput Mađarske i Slovačke.

Stavlja li nas to u delikatnu poziciju političkih prepucavanja na razini Europske unije? Cvrtila smatra - ne.

"Mislim da u ovom času nismo u delikatnoj poziciji, zato što Hrvatska svoju politiku temelji na odlukama Europske unije, posebice što se tiče transporta nafte. Sjetimo se da je i Srbija vršila veliki pritisak kod svoje situacije sa NIS-om, međutim, Republika Hrvatska tu nije svoju politiku vodila na nekakvoj interregionalnoj razini nego je naprosto poštivala odluke SAD-a i Europske unije. U tom smislu, mi zapravo ne vodimo samostalnu politiku nego slijedimo ono kako su postavljena međunarodna pravila i zapravo nam to olakšava situaciju", kaže Cvrtila.

OPTUŽUJU KIJEV /

Naftovod Družba neće biti brzo popravljen. Zelenski: 'Neka Mađari apeliraju na Ruse'

Ruska nafta im je bila 30 posto jeftinija

Politika je također odigrala svoje. Mađarska i Slovačka na neki su način ucijenile Europsku uniju te izborile pravo korištenja ruske nafte do kraja iduće godine. 'Prsnuće' Družbe te je planove poremetilo. Velik je to gubitak za dvije zemlje - ruska nafta im je bila oko 30 posto jeftinija i to će se osjetiti.

"Na kraju krajeva, dobar dio financiranja države ide i iz činjenice da oni kupuju jeftiniju rusku naftu, da je prerađuju u svojim rafinerijama i zanimljivo, ta nafta i benzin koji dođu na benzinske pumpe su skuplji nego u Hrvatskoj koja uvozi naftu po svjetskoj tržišnoj cijeni. Zato je vjerojatno i veća panika", kaže Cvrtila. 

To, napominje, ne znači da danas - sutra ne može ponovno doći do preokreta. Primjerice, ako se Družba obnovi, a dobrom voljom EU-a ruska nafta opet poteče prema Mađarskoj i Slovačkoj. Međutim, kaže Cvrtila, takva odluka je jako daleko.

POGLEDAJTE VIDEO Mađarima je odjednom dobar i JANAF, objava Šušnjara pokrenula lavinu: 'Hvala ti, Hrvatska'