Gaming industrija u Hrvatskoj odavno nije samo dječja igra; prerasla je u ozbiljan posao koji donosi milijunske prihode, zapošljava tisuće ljudi i stvara nove zvijezde digitalnog doba. Ipak, iza blještavila profesionalnih turnira i popularnih streamera kriju se i brojni izazovi, posebice kada je riječ o sigurnosti najmlađih.

O usponima i padovima hrvatske gaming scene, načinima zarade i opasnostima koje vrebaju u virtualnom svijetu razgovarali smo u podcastu net.hr-a "Ideje na stolu" s Nenom Hadžihajdićem, poznatijim kao PvtMole, jednim od najpoznatijih domaćih YouTubera i gamera čiji kanal prati oko 140.000 ljudi.

Gaming industrija u Hrvatskoj

Gaming industrija u Hrvatskoj sve više raste, a prve zajednice počele su se formirati još tijekom devedesetih, a već 2022. godine ostvarila 61,4 milijuna eura prihoda.

IDEJE NA STOLU /

Hrvatski genijalci stvorili svjetski brend koji vara mozak: Milijuni to žele vidjeti!

"Gaming danas nije samo igranje – to je sektor koji zapošljava tisuće ljudi i brzo se razvija", kaže Neno, gamer i YouTuber. Kao primjer navodi Gaming centar u Novskoj, "savršenu lokaciju za nove generacije koje žele učiti 3D modeliranje, razvoj priča i dizajn videoigara".

Podsjetio je na hrvatske uspješnice  kao što je Serious sam, igrica koja je nastala još 2001. iza koje stoji hrvatski razvojni tim zagrebački Croteam. Riječ je inače inače o klasičnoj "pucačini" koja se igrala na Xboxu, GameCubeu, PlayStationionu..

Hadžihajdić je podsjetio i na igricu SCUM, koju su također razvili u Hrvatskoj i za koju je naveo da su na njoj već zaradili milijune dolara. Riječ je inače o videoigri preživljavanja, koju je razvio hrvatski studio Gamepires.

IDEJE NA STOLU /

Davor Bruketa: 'Trag ljudskosti dobiva na vrijednosti, ali je fascinantno što AI može - igramo se!'

"U budućnosti će Hrvatska imati još veću ulogu u gamingu – to nije samo igranje, to je industrija," poručuje Hadžihajdić.

Od hobija do profesije: tko zarađuje u gamingu?

Hadžihajdić ističe jasnu razliku između igranja i industrije. Počeo je, kaže, još u vrijeme Commodorea, no današnja scena nadilazi zabavu: "Mi ne provodimo sate samo igrajući igrice, tu se stvaraju prijateljstva, čak s ljudima izvan Hrvatske. Ja kad ugasim igricu, to su kontakti s ljudima - nas oko 15 je u WhatsApp grupi i to je stvaranje zajednice. Mi se nađemo na roštilj, to je cuga, druženje van igrice i to je zajednica koja ostaje i ne gasi se kad se ugasi igrica."

Foto: Net.hr

Zajednica je, dodaje, spremna platiti znanje i kaže: "Uf... tu se dade zaraditi jako puno novaca".

Coaching (instrukcije iz igara) kreće se od 50 eura na našim prostorima do 500–600 eura po satu u široj svjetskoj zajednici, ovisno o igri i razini vještine. Uz to, dio tržišta čine i tzv. "boostanja" računa – kada netko preuze profila i diže se na viši rang igrice – što se dodatno naplaćuje. Priznaje, ni sam nije svjestan koliko se to može naplatiti ali da su iznosi "ogromni".

Gameri kao Celebrity

Profesionalni gameri imaju čak cijeli tim koji se brine o njima - od osobnih nutricionista i trenera, imaju i vlastite dvorane. Dao je primjer Shrouda iz SAD-a kojeg prate milijuni ljudi i takvi imaju status Celebrityja.

Profesionalni streaming funkcionira kao "punokrvni" posao. Profesionalni igrači nekad postanu jako popularni streameri. Pucačine su najpopularnije. "Svi igrači koji su bili profesionalci, a sada su streameri nisu toliko popularni na našim prostorima. Problem je jezik - ne govore na engleskom", kaže.

NEVJEROJATNA ŽIVOTNA PRIČA /

Stigla iz milijunskog grada, zasadila 10.000 lavandi u pustoši Banovine: 'I sad mi stižu ljudi iz cijelog svijeta'

"Kvalitetan video traži ulaganja: kamere, mikrofone, rasvjetu, a samo dobro računalo stoji 4–5 tisuća eura, dok najskuplja idu do 15–20 tisuća. Mnogi imaju i dva računala – jedno za igru, drugo za prijenos", kaže i otkriva je njegov kompjuter skuplji od pola stvari koje ima doma.

Monetizacija se oslanja na mješavinu pretplata, oglašavanja i sponzorstava. "Na YouTubeu je okvirno oko 1 dolar na 1.000 pregleda, dok u SAD-u to može biti i 10 dolara. Zato kanali na engleskom imaju veću publiku i bolju zaradu," objašnjava Hadžihajdić.

Brendovi i streameri: povjerenje umjesto reklame

Sve više oglašivača preskače klasične kampanje i surađuje sa streamerima jer su shvatili da uz njih mogu doći direktno do veće publike.

"Ne biste vjerovali koliko je to točno. Ako mene na streamu prati 100 tisuća ljudi, oni svakodnevno prate moj život, moje uspone i padove, znaju o meni svašta. Oni mene educiraju, i ja njih i vjerujemo si. Ako ja prezentiram neki proizvod, oni će iz poštivanja pregledat reklamu ili će kupiti. Zašto? Zbog lojalnosti između strimera i gledatelja", otkriva Hadžihajdić.

Neugodna strana streama

No u moru pratitelja, pitali smo je li imao neugodnih situacija. Kaže - ma uvijek toga ima.

'IDEJE NA STOLU' /

Golaćima tjeraju strah u kosti: 'Arapski svijet treba ono što mi imamo, zovu nas u Dubai!'

"Nedavno sam krenuo strimati na TikToku. Gaming se i tamo javio i može se strimati. Mi smo na Balkanu, dođe i ekipa iz Srbije, BiH, Crne Gore, Makedonije... U jednom trenutku nešto će puknuti, netko će nešto krivo reći. Nedavno sam na streamu bilo neko glupo pitanje, oni koji me prate više mjeseci tražili su da 'banam' nekog novog koji je počeo zezati ostale. Naravno da volim nove korisnike, ok su mi i kritike, ali mora postojati pravila. Kad nekog banam, on i dalje može pratiti stream, ali ne i komentirati", navodi primjer. Tako je do sad suspendirao više od 2000 osoba samo na YouTubeu. Kaže ima svega - nekoga će zasmetati i muzika koja se pušta na streamu.

Kaže da itekakvu odgovornost imaju i sami streameri i YouTuberi te da je jako bitno graditi zdravu zajednicu. 

Sigurnost i roditeljski nadzor: 'Sve kreće od kuće'

Brzi rast industrije sa sobom nosi i tamniju stranu. Svijet online igara, koliko god bio poticajan za sklapanje prijateljstava, ujedno je i plodno tlo za brojne opasnosti, pogotovo za djecu i mlade. Kao ambasador PlayStation Playmakers programa, Neno aktivno promiče odgovorno i sigurno igranje. Dotaknuo se problema cyberbullinga i predatora. 

Foto: Net.hr

Na pitanje do kad djeci ograničiti pristup tim kanalima: "Do barem 13. godine ne bi smjela imati potpuno otvoren pristup bez nadzora," poručuje. YouTubeove kontrole sadržaja za djecu su korak naprijed, ali internet je prevelik da bi se sve filtriralo.

Kaže da postoje materijali koje ne bi djeca trebala vidjeti.

"Djeca već sama pretražuju, dolaze im reklame, sadržaji s nasiljem. Treba krenuti od kuće i roditelja i mi kao streameri i youtuberi imamo jako veliku odgovornost. Mene su pratila nekad djeca, a sada su to odrasli ljudi i prilaze mi - sada su na fakultetu. Ali počeli su me pratiti kao djeca. Internet je prevelik da bi se djeci dopustio mobitel jer vi ne znate tko stoji iza drugog usernamea na samom internetu. Imali smo užasno opasne situacije, vidjeli smo ih kroz rad Centra za sigurniji internet. Došao je sad i AI. Vjerujem da će se morati napraviti restrukcije radi zaštite djece", rekao je.

IDEJE NA STOLU /

Digitalni glumci preuzimaju! Hrvatski stručnjak otvoreno o AI, revoluciji i strahovima

Kaže, ako se cyberbulling i prijavi policiji, osobno ne vjeruje u provedivost, kaže da policiji treba predugo da dođe do počinitelja iako se i to može. Za problem predatora na internetu kaže da se boji da će taj problem rasti, a da je najgore što djeca često znaju više od samih roditelja. 

Problem djece i online svijeta je zaista velik, oslikava to još jednim primjerom: "Imao sam slučaj da je dijete potrošilo u dva dana 600 eura mami na kartici. Novci se ne mogu vratiti, dijete misli da nije ništa loše napravio. Problem je prevelik".

Privatnost vs. sigurnost

Na pitanje o najavljenim strožim europskim pravilima nadzora komunikacije kako bi se spriječila zlouporaba djece, kolokvijalno zvan Chat Control, Hadžihajdić kaže da je riječ o "delikatnoj ravnoteži": "Rekao sam - ljudi slobodno gledajte, nemam ništa sakrivati, ja kažem slobodno - dajem privolu! Sigurno ima onih koji su protiv toga, ne može EU sve nadgledati. Ali razumijem ljudi koji to ne žele."

IDEJE NA STOLU /

Davor Aničić, stručnjak za umjetnu inteligenciju o djeci i mobitelima: 'Treba ih zabraniti u školi'

Na pitanju mogu li nas špijunirati preko kamere na TV-u, odgovara: "Da, ne samo to nego i preko kamerice na laptopu, mobitelu... Zanimljiva priča - gledao sam YouTube video u kojem je čovjek mobitelom išao po trgovinama, imao je uključenu lokaciju i pričao je gdje će ići - u koje trgovine i slično. Ponovio je isti put, a na mobitelu je imao uključen aeroplane moder- ispalo je da je mobitel puno više podataka u tom modu. Nismo sigurni koliko mobitel i druga tehnika uopće može prikupiti naših podataka", ističe. 

Razgovor s Nenom Hadžihajdićem pokazuje koliko se gaming promijenio: od nostalgije za Commodoreom do industrije koja zapošljava, obrazuje i spaja brendove s publikom kroz povjerenje. Ali uz prilike rastu i rizici – zato su digitalna pismenost, roditeljski nadzor i institucionalna spremnost važniji nego ikad.

POGLEDAJTE VIDEO Davor Bruketa o mogućnostima umjetne inteligencije i kreativnosti: 'Još se cijeni trag ljudskosti'