Poznati ekonomist Vuk Vuković gostovao je na N1 televiziji gdje je govorio o inflaciji i poskupljenjima.
Vuković smatra da je prošla godina, 2021., bila specifična zbog covida.
“Mi smo imali nekakav rast gospodarstva u zadnjih 5 godina, no to treba usporediti i s drugim zemljama pa tek onda vršiti zaključke”, rekao je.
"Što se tiče smanjivanja ekonomskog duga, on je padao kao posljedica ekonomskog rasta. Usred covid krize on je naglo narastao pa se opet počeo smanjivati jer smo imali rast od 10%. Ono što nam predstoji s uvođenjem eura su niže kamatne stope što će olakšati servisiranje duga, ali ne bih se zanosio", dodao je.
Koje su tvrtke rasle u krizi?
Ističe i kako je dobro da se vraćamo na razine iz 2019. godine, prije covida, ali da su tu i dalje posljedice krize s kojima se moramo nositi.
"To je inflacija. Naša inflacija je uvezena izvana i kako se Europa i SAD budu nosile s njom, tako ćemo i mi", objašnjava.
Smatra kako je kriza ubrzala rast IT sektora, što je super za Hrvatsku dugoročno strateško gledano.
"Dionice tehnoloških tvrtki su išle u nebo jer se cijeli svijet prebacivao u digitalnu sferu. To je trend koji je postojao i prije covida, ali covid je to ubrzao. Hrvatske IT tvrtke su te koje uglavnom rade za velike tvrtke vani, što je super jer imaju konkurentnost i njima je taj rast povećao i prihode i zapošljavanja i polako primjećujem njihov udio u rastu BDP-a", rekao je Vuković.
Tko su gubitnici?
Dotaknuo se i sektora koji je najviše stradao u krizi.
"Turizam se oporavio, konkretno mislim da su slični trendovi kao i vani, neke industrije koje su bile jače zahvaćene, recimo proizvodni sektori. Poljoprivreda je drugi najveći gubitnik, ali ona nikad nije bila motor razvoja, ali definitivno je jedan od gubitnika. Ipak, ako se sjećate na početku covida puno ljudi je razmišljalo da treba krenuti u poljoprivredu, jer hrana je ta koja će biti ključna namirnica, nažalost taj trend se nije nastavio", rekao je.
Tvrdi kako je inflacija od 5,7 posto puno, ali da su stvari uvijek problematične kada se pojave dvoznamenkaste brojke.
“Mi smo premala ekonomija, uvijek se naručuju proizvodi izvana, ako su njima cijene visoke, morate ih prebaciti na građane, ne možete sami sebi uništavati prihode. Imate taj inflatorni pritisak koji je uzrokovan problemima u distribuciji", objašnjava Vuković.
Objasnio i da Hrvatska nikada nije imala monetarni suverenitet.
"Nismo mi složili takav sustav, građani su svojim odlukama stvorili takav monetarni sustav, naprosto više od 80 posto Hrvata štedi u eurima. Naša monetarna politika nametnuta je odlukama građana, morate im reći neka sve drže u kunama i onda bismo možda imali sustav na koji bismo mi mogli utjecati", rekao je.
Što država treba napraviti?
Za Vladine intervencije, odnosno ograničavanje cijena goriva rekao je da je naivni intervencionalizam.
"To je kada radiš nešto jer misliš da moraš nešto napraviti, a zapravo radiš štetu. Tako je bilo s ograničenjem cijena goriva. Ono što država tu više može napraviti, umjesto ograničenja, bilo bi pametnije da smanje trošarine. Naravno to treba staviti u kontekst proračuna, ali mislim da tu dobro stojimo tako da po meni bi država tu trebala napraviti pritisak da smanji motivaciju benzinskim pumpama da smanje pritisak na cijenu. Država uzme gotovo 60 posto cijene goriva koju mi plaćamo. Bilo bi bolje smanjivati PDV, tako na drugačiji način motivirate firme da se prilagođavaju", kaže.
O smanjenu PDV-a kaže i kako se cijene uvijek sporije prilagođavaju, ali se tako smanjuje pritisak.
“Ako firmama smanjujete element troška tako se smanjuje pritisak na bilokakav daljnji rast cijena”.
Dotaknuo se i afere HNB.
“Ja mislim da je to tek počelo, barem po onom što ja vidim. Mislim da tek treba istražiti. Ok, Švaljek i Vujčić nisu formalno prekršili zakon, ali sama činjenica da su se takve stvari događale je problematičan za kredibilitet HNB-a. Pitanje njihove moralne odgovornosti i dalje ostaje”, zaključuje Vuković.
