Litra suncokretova ulja skuplja je za četiri kune, kilogram edamer sira za pet kuna, isto toliko i teleća rebra i prsa s kostima, a kilogram šunke u ovitku skuplji je za 10 kuna… I tako redom, piše RTL.hr. Zbog inflacije, mnoge su namirnice poskupjele takoreći preko noći, a kune mnogo brže "nestaju" iz novčanika.
Poskupljenja se najbolje vide kada se prelistaju aktualni katalozi trgovačkih lanaca i usporede s onima iz istog razdoblja prošle godine. RTL.hr je na taj način usporedio cijene 17 proizvoda u siječnju 2021. i sada. Od tih 17 osam je osam je poskupjelo, cijena pet proizvoda ostala je ista, a tri proizvoda (i to se odnosi na meso svinjetine) čak su jeftinija nego prije godinu dana.
Udar rasta cijena hrane daleko je veći
Proizvodi koji su poskupjeli povukli su konačni saldo potrošačke košarice koju je složio RTL.hr i ona je skuplja nego prije godinu dana: 629,87 kuna naspram 603,04 kune prije godinu dana. S tim da su u obzir uzete realne cijene u katalozima, ne snižene. No, ako se pogleda košaricu s tih 17 proizvoda, jasno je da prosječan kupac potroši i daleko više. Ako višečlana obitelj s nekoliko djece ode po paket s 10 litara trajnog mlijeka, samo taj paket danas je 10 kuna skuplji nego prije godinu dana. Ako se u košarici nađe pet paketa mozzarelle, iz novčanika će im to izbiti dodatnih pet kuna, ali ako se uzme pet litara ulja, to će koštati 20 kuna više nego lani. Kada se zna da je gorivo najskuplje ikad i da slijedi poskupljenje plina, porastu troškova ne vidi se kraj.
Krešimir Sever iz Nezavisnih hrvatskih sindikata kaže da je udar rasta cijena hrane zapravo daleko veći nego što to pokazuje RTL.hr-ova usporedba cijena prema katalozima i da je taj udar veći nego što kaže službena statistika.
"Službena statistika računa koliko je rasla prosječna plaća i prosječna mirovina s prosječnim rastom cijena i onda je ona točna kada govori da je udar cijena manji. Ali treba gledati strukturu košarice od 800 proizvoda i što više utječe na povećanje potrošnje, a što manje. Ako pogledamo detalje, vidimo da je najveći udar rasta cijena na području hrane koja u košarici kućanstva čini 27,2 posto prema podacima Državnog zavoda za statistiku. No prema podacima Eurostata, udio troška hrane u mjesečnoj košarici na razini EU je 13 posto, a u razvijenijim zemljama udio je 10 i manje posto", kaže Sever.
'Primanja sve teže pokrivaju redovne troškove'
On upozorava na još neke pokazatelje koji govore da živimo skupo.
"Ako znamo da je godišnja inflacija u prosincu bila 5,5 posto, treba znati da se to odnosi na sve cijene, a ako bi se gledala samo inflacija hrane, onda je ona 8,1 posto. To pokazuje da postoji iznadprosječni udar na rast cijena hrane i to je daleko ozbiljnije nego kada poskupe cipele koje i ne moramo kupiti", ističe Sever.
On dodaje da ljudi s najnižim plaćama te umirovljenici izdvajaju i do 40 posto mjesečnih primanja samo za hranu. Pritom ističe kako su najviše poskupjeli kruh i pekarski proizvodi, ulja i masti, a dijelom i mlijeko i mliječni proizvodi.
"Čak i riba kojoj su spuštali PDV, ali mi to nismo osjetili na cijeni. Da ne govorimo o energentima po kojima smo čak bolje pozicionirani od EU jer trošak energenata kod nas zauzima 17,7 posto potrošnje, a na razini EU 24 posto. Mi imamo nešto jeftiniju struju i plin, a i trošak stanovanja je niži", napominje sidikalist Sever.
Primanja su, kaže, sve manje dostatna za pokrivanje redovnih troškove, a sve izvanredne troškove poput rođenja djeteta, krstitki pa i smrti pokrivaju se zaduživanjem. I epidemija covida izazvala je izvanredne troškove za higijenu, ali i kupovanje nutrijenata za jačanje organizma - sve su to izvanredni troškovi. A kreditna zaduženost, kaže Sever, od listopada 2020. do listopada 2021. porasla je za 5,7 milijardi kuna.
'Sjetva će poskupjeti i do 6000 kuna po hektaru'
Optimističan nije ni Mato Brlošić iz Hrvatske poljoprivredne komore.
"Ulazimo u novu sjetvu i događa nam se nešto što ikad prije nije. Sjetva je skoro duplo skuplja nego lani. Mineralna gnojiva su i do četiri puta skuplja nego prije i imaju tendenciju daljnjeg rasta. A ko se ne baci gnojivo, prinosi će biti manji, a onda će i hrana biti skuplja", kazao je Brlošić za RTL.hr.
On upozorava da će sjetva na hektaru zemlje poskupjeti od 3000 do 6000 kuna, odnosno 30 do 40 posto. Poskupljenje mineralnih gnojiva, kaže, nikada nije bilo tako veliko. Ističe kako ni EU poticaji za poljoprivredu danas nemaju ni približan učinak kao ranije.
"Ranije se uz poticaje mogao pokriti trošak sjemena, zaštitnih sredstava i goriva. Sada se s poticajima može pokriti sjeme i oko 100 kilograma gnojiva. Vrijednost novca koji se daje kroz zajedničku poljoprivrednu politiku više nije jednaka i više ne možemo proizvoditi jeftinu hranu", upozorio je Brlošić koji smatra da će zbog svega poskupljenje hrane biti dvoznamenkasto.
Cijena jaja nije se mijenjala već 20 godina
Ekonomski analitičar Damir Novotny prati kretanje cijena unatrag 20 godina i kaže da treba biti oprezan s usporedbom cijena od prije godinu dana i sada.
"Razlika cijene u Osijeku i Zagrebu je i 30 posto. Postoji čitav niz marketinških aktivnosti kako se snižavaju cijene i to redovito u diskontnim lancima u kojima su cijene različite nego u trgovinama samoposluživanja. Tu imamo i problem kvalitete proizvoda i u konačnici tu je i ponder. Prateći cijene kroz 20 godina, sigurno je da su rasle cijene stanova, nedvojbeno i cigareta, ali cijene jaja nisu se mijenjale, primjerice, 20 godina. O cijenama voća i povrća teško je govoriti zbog sezonalnosti. Istina je da su poljoprivredni proizvodi poskupjeli 20 posto još lani, da je poskupjela osnovica za proizvodnju stočne hrane, a to su uljarice i žitarice", rekao je Novotny za RTL.hr.
On je podsjetio i na razdoblje kada su cijene proizvoda bile niske.
"No treba se prisjetiti i da je cijena litre ulja početkom 2000. godine bila 15 kuna, da je mlijeko bilo osam kuna kada je dolazilo iz Ljubljanskih mlekarni, a onda je litra pala na tri kune kad je dolazilo iz istočnih zemalja. Dolaskom diskontnih lanaca, otvorio se ciklus pada cijena. No tu onda ulazimo u pitanje kvalitete“, kaže Novotny.
Meso zasad nije drastično poskupjelo
'Nismo više 'gladni' namirnica, promijenio se stil života'
U tih 20 godina, kaže, bitno se promijenilo i ponašanje potrošača koji su danas racionalniji. Primjećuje da ljudi itekako paze da u trgovinu odlaze, primjerice, četvrtkom kada su akcije, da s radom od kuće daleko više kuhaju, da su se promijenile i prehrambene navike.
"Nismo više "gladni" osnovnih živežnih namirnica. Jedemo i kupujemo manje, na primjer, bijelog šećera, ali i manje mlijeka trošimo. Ali zato imamo troškove kao što su telefonija, putovanja. Nije sve tako jednostavno jer je drugačiji stil života nego prije. Stanje u kućanstvima ne možemo gledati više samo po najnižim dohodovnim skupinama“, upozorava Novotny.
On također smatra da država ne bi trebala intervenirati u cijene goriva.
"Njemačkoj vladi to ne pada na pamet, naročito kad imaju zelenu snagu u koaliciji. Nemaju problem s time da cijene goriva skoče čak i drastično jer idu s idejom da će se onda manje goriva potrošiti, a onda da će to manje utjecati na okoliš", kazao je Novotny.
