Hrvatsku je ove godine zadesio svojevrstan val poskupljenja hrane, čemu najbolje svjedoče cijene povrća na tržnicama koje u posljednje vrijeme odlaze u visine. Sve to zbog ne baš uspješne sezone poljoprivrednih proizvođača.
Zamjenik predsjednika Hrvatske poljoprivredne komore Matija Brlošić pojasnio je kako je poljoprivreda "neizvjesna“ grana - u njoj se nikada ne zna što se može očekivati.
"Urod se čeka i njeguje cijelu godinu, i doslovno dan prije berbe može nastradati zbog vremenskih uvjeta. To je vječita borba, mi smo tu da radimo i proizvodimo, pokušavamo odgovoriti na vremenske neprilike svojim nekim iskustvom“, rekao je Brlošić za HRT.
'Cjenovne kraljice' - mahune, mrkva i grah
Ove su godine najviše nastradale mahune, mrkva i grah, zbog čega su cijene tih namirnica na tržnicama poput suhog zlata.
No, loši uvjeti utjecali su i na cijelu EU, ne samo na Hrvatsku. Zbog toga se te namirnice ne mogu uvesti ni izvana.
"Rezultat je mala ponuda i visoka cijena. Poljoprivrednici moraju dići cijenu da bi pokrili svoje troškove koje su uložili u proizvodnji“, pojasnio je Brlošić.
Uspoređujući s prošlom godinom, kilogram graha bio je jeftiniji za otprilike 8 kuna – ove godine cijena mu je oko 20 kuna, dok je lani koštao oko 12. Cijena mahuna kreće se između 30 i 35 kuna, a lani su cijenjene po 20. Kilogram mrkve ove se godine kreće između 12 i 15, dok je lani koštao između 8 i 10 kuna.
Poskupljenja kao rezultat ekstremnih uvjeta
Udar je to na kućni budžet brojnim potrošačima, no postavlja se pitanje hoće li se poljoprivrednici uspjeti pokriti i s tolikim cijenama jer se, osim lošeg uroda, bore i s raznim nametnicima, a ulaskom Hrvatske u EU zabranjeno je korištenje velikog broja pesticida.
Da su cijene povrća sasvim uobičajene i normalne za ovo doba godine, ali i ekstremne uvjete, tvrdi predsjednica povrtlara grada Zagreba i Zagrebačke županije, Marina Galović.
"To što se nas optužuje da abnormalno dižemo cijene, to uopće nije istina. Kakvi su uvjeti rada trenutno i kakva su nama proizvođačima poskupljenja – ovo je još i dobro. Nama su troškovi još od prošle godine otišli 50 posto gore – od sjemena, repro materijala i gnojiva. Ekstremni uvjeti, dodatno navodnjavanje, teži uvjeti rada zbog korone – a nama su cijene možda kunu ili dvije otišle gore“, rekla je Galović.
Cijene podižu preprodavači?
Kako navodi, preprodavači su ti koji podižu cijenu, a ne proizvođači. "Ja ne mogu utjecati na nekog tko od mene kupi salatu po 10 kuna, pa prodaje za 20 ili 30, to je posao inspektorata, neka izvole raditi svoj posao“, poručila je.
S njom se slaže i Brlošić, koji također ističe kako se na tržnicama nalazi velik broj prodavača koji ustvari nisu i proizvođači te napominje da bi potrošači na to trebali obratiti pozornost.
"Također je istina da inputi koji ulaze u proizvodnju enormno poskupljuju posljednjih godinu dana – mineralna gnojiva su poskupila i do 70 posto, mehanizacija koja se koristi već je pet puta išla prema gore ove godine, dakle troškovi samo rastu“, rekao je. Najvećim problemom smatra uvoz iz drugih zemalja.
Zašto Hrvatska ne iskoristi bogat resurs poljoprivrednog zemljišta?
Istina je da Hrvatska ima bogat resurs poljoprivrednog zemljišta, koji je nažalost neiskorišten. Navodi to i Brlošić te ističe kako bi po pitanju povrća, Hrvatska mogla pokriti potrebe stanovništva jer resurs postoji u različitim klimama.
"Stvar je politike, našu proizvodnju je uništio uvoz jeftinih poljoprivrednih proizvoda iz EU i šire. Očito su trgovački lobiji dosta jaki i to je ono najgore što se moglo dogoditi. Mi kao poljoprivrednici nismo protiv uvoza, ali neka to barem bude jednake kvalitete kao što je naša proizvodnja“, poručio je Brlošić.
A zbog suše su porasle i cijene stočne hrane, uljarica i pšenice, a u posebno teškoj situaciji našli su se stočari. "Po pitanju stočne hrane, zbog suše je došlo do povećanja cijena, dok cijena junadi ne ide gore. Stočari su trenutno u izuzetno teškoj situaciji, teško je reći koliko dugo će oni to moći izdržati. Cijene žitarica na europskom tržištu divljaju, pa tako i u Hrvatskoj, i u tom dijelu će trebati pomoći sektoru stočarstva“, zaključio je zamjenik predsjednika Hrvatske poljoprivredne komore.
