Postoji veza između rasta turizma i porasta imovinskog kriminala pokazalo je novo istraživanje Vedrana Rechera i Ivice Rubila s Ekonomskog instituta u Zagrebu.
Njihov rad "More Tourism, More Crime: Evidence from Croatia" ("Više turizma, više kriminala: Dokazi iz Hrvatske") objavljen je u uglednom međunarodnom znanstvenom časopisu Social Indicators Research, javlja Novac.hr.
Jedan posto rasta turističkih noćenja povezan je s 0,34
posto povećanja imovinskog kriminala, stoji u objavljenom radu.
Pod imovinskim kriminalom podrazumijeva se zbroj sitnih
krađi, pljački i provala. Drugim riječima,
turistička aktivnost povećava broj
imovinskih delikta.
Pritom su poseban fokus posvetili prostoru pa su pratili broj turističkih noćenja te prijavljenih slučaja džeparenja, pljački i provala u obalnim i kontinentalnim županijama i u Gradu Zagrebu.
Povezanost izraženija na moru
Istraživanje je pokazalo da je ta veza znatno izraženija u morskim županijama, u kojima Hrvatska bilježi najveći broj turista, nego u kontinentalnim krajevima, iako je veza između rasta kriminaliteta i rasta turizma prisutna u cijeloj državi.
Na temelju dobivenih rezultata ne može se, pojašnjavaju autori, govoriti o izravnoj uzročno-posljedičnoj vezi u smislu da rast turizma uzrokuje porast stope kriminala. Ipak, pišu, rezultati su relevantni. Oni sugeriraju da turistički rast doprinosi porastu kriminala, „a rezultati su daleko od trivijalnih”, pišu u analizi Recher i Rubil.
"Prihvatimo li da čvrsta veza između turizma i kriminala koju smo utvrdili predstavlja dokaz za to da više turizma dovodi i do više kriminala, ova analiza je i strateški relevantna" stoji u njihovom članku.
Autori predlažu da bi bolji razmještaj policijskih službenika tijekom godine po različitim županijama, ovisno o njihovoj turističkoj posjećenosti, mogao ublažiti takvu vezu, iako se odmah i ograđuju "kako za to nemaju konkretne podatke". Korisno bi moglo biti i informiranje turista o najčešćim tipovima kriminala kako bi se umanjila šansa da uopće budu opljačkani, i to posebno na onim mjestima koja su često jako napučena poput zračnih luka, autobusnih i željezničkih kolodvora.
Ne odgovore li nadležne institucije na vrijeme na ovakve pokazatelje s konkretnim mjerama, rast turizma mogao bi, zaključuju autori, prouzročiti negativne društvene učinke poput rasta imovinskog kriminala, smanjenja dobiti od turizma, ali i potencijalno naštetiti dugoročnoj turističkoj budućnosti Lijepe Naše, piše Novac.hr.
