Pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter predstavila je rezultate "Istraživanja o stavovima i razini svijesti o diskriminaciji i pojavnim oblicima diskriminacije".
Riječ je o jednom od rijetkih istraživanja o diskriminaciji u Hrvatskoj, koje je za Ured provela agencija Ipsos na uzorku od 1000 ispitanika. Prethodna istraživanja objavljenja su 2009., 2012. i 2016. godine, a rezultati su vrlo zanimljivi:
Za početak, istraživanje je pokazalo da je više od polovice ispitanika (55 posto) imalo predrasudu da 'većina Roma živi od socijalne pomoći i ne želi raditi'. To je rast od šest posto u odnosu na zadnje istraživanje provedeno 2016.
Predrasude o Romima
Nešto više od četvrtine ispitanih građana (27 posto) smatra da bi Romi zaposleni u uslužnim djelatnostima 'sigurno odbili mnoge klijente'. To je tek jedan posto manje u odnosu na rezultat posljednjeg istraživanja.
Istovremeno, kada se govori o diskriminaciji, ispitanici smatraju da su upravo romski sugrađani najviše diskriminirani (18,2 posto), a slijede LGBTQ osobe (16,2 posto), osobe s invaliditetom (9,7 posto).
Naglo poraslo mišljenje da se žene diskriminira
Na listi diskriminiranih nalaze se i žene i siromašne osobe.
Porastao je tako broj ispitanika koji podržavaju stereotip da žene i muškarci 'nisu jednaki po prirodi, pa ne mogu imati ni jednaku ulogu u društvu' (24 posto - pet posto više nego 2016.).
Zanimljivo je i da devet posto ispitanika smatra da se upravo žene najčešće susreću s diskriminacijom što je velik skok u odnosu na 3,7 posto u 2016. godini.
Predrasude o mladima i starima
Kada su u pitanju predrasude prema mladima, istraživanje je pokazalo da čak 39 posto ispitanika misli da su mlade generacije 'neodgojene i bez ikakvih moralnih nazora' (porast od dva posto u odnosu na 2016.).
Mišljenje da su mlade generacije najčešće žrtve diskriminacije dijeli tek 3,9 posto ispitanika.
Predrasuda da su 'starije generacije puno manje sposobne od mlađih' prisutna je kod 24 posto ispitanih (u odnosu na 29 posto 2016.).
Predrasude prema azilantima, osobama s duševnim smetnjama…
Nadalje, otkrivaju rezultati istraživanja, smanjuje se stereotip prema azilantima, osobama s društvenim smetnjama, LGBTQ osobama i starijima.
Svejedno, 22 posto ispitanih smatra da ne bi bilo dobro zapošljavati azilante (u odnosu na njih 33 posto 2016.).
Rad s osobama s duševnim smetnjama predstavljao bi neugodu za 19 posto ispitanika (u odnosu na njih 25 posto 2016.).
Tu je i 13 posto ispitanika koji smatraju da bi se izrazito neugodno osjećali kada bi doznali da je netko od njihovih susjeda ili kolega na poslu gej ili lezbijka (u odnosu na 17 posto 2016.).
Otkazom protiv diskriminacije na poslu
Čak 28 posto ispitanika izjavilo je da su bili diskriminirani u posljednjih pet godina (2016. takvih je ispitanika bilo 20 posto).
Što se tiče zone diskriminacije, najviše ispitanika kažu da su bili na meti u području rada i zapošljavanja (43 posto).
Čak 35 posto ispitanika smatra da 'članovi sindikata asmo stvaraju probleme'. Njih 40 posto odgovara i da su sami nešto poduzeli po pitanju zaštite svojih prava (za razliku od njih 32 posto 2016.).
Međutim, kada se pogledaju metode kojima su ispitanici pribjegli, najviše su:
- dali otkaz ili otišli u mirovinu (17 posto),
- podnijeli tužbe (16 posto),
- obratili se nadređenima (14 posto),
- požalili unutar organizacije (13 posto),
- uzvratili 'napad' (6 posto),
- slučaj prijavili policiji (6 posto).
Oni koji nisu poduzeli ništa kako bi zaštitili svoja prava od diskriminacije (60 posto) nisu to učinili jer smatraju da tim potezom ne bi ništa promijenili (više od 50 posto), da bi postupak bio prekompliciran, dugotrajan i skup (21 posto) ili da bi im se situacija još i pogoršala (20 posto).
Najviše diskriminira - država
Na pitanje, tko ih najviše diskriminira, građani odgovaraju da su to Vlada, državne institucije i tijela regionalne i lokalne samouprave, sudovi, školski sustav i policija (32 posto).
Gledajući po demografskim karakteristikama, manje predrasuda imaju mladi, visokoobrazovani i oni koji žive u urbanim sredinama. Za čak 44 posto ispitanih diskriminacija je podjednako važan problem kao i drugi problemi, dok je najvećim problemom u društvu smatra 18 posto ispitanika.
Mladi žele iseliti zbog diskriminacije u obrazovanju i zapošljavanju
Mirjana Matešić iz Hrvatskog poslovnog savjeta za održivi razvoj (HRPSOR) istaknula je da je diskriminacija na radnom mjestu ili kod zapošljavanja često posljedica neznanja, a ne namjere.
Boris Jokić s Instituta za društvena istraživanja podsjetio je da rezultati komplementarih istraživanja pokazuju da mladi postaju sve tolerantniji, naročito prema LGBTIQ osobama, ali i prema drugim skupinama. Naglašava da zabrinjava istraživanje prema kojemu mladi imaju veliku želju odseliti ih Hrvatske, upravo zbog percepcije o raširenoj diskriminaciji, ponajviše u obrazovanju i kod zapošljavanja.
Pravobraniteljica Šimonović Einwalter zaključila je da rezultati iz istraživanja pokazuju da je, između ostalog, potrebno snažnije osvještavati, informirati i obrazovati građane o diskriminaciji, uključujući i sustav obrazovanja te provoditi preporuke iz izvješća pučke pravobraniteljice Hrvatskom saboru, kao i preporuke pravobraniteljica za djecu, ravnopravnost spolova te osoba s invaliditetom.
