Tomašević progovorio o planovima i uvođenju 'seksualnog odgoja': 'Pitanje nije adekvatno'

Gradonačelnik Zagreba Tomislav Tomašević u intervjuu Hini poručuje da će njegov drugi mandat biti mandat razvoja, te najavljuje skoro otvaranje dugo očekivanih projekata, a najavljuje i da će za nekoliko dana početi izgradnju dugo iščekivane treće etape Branimirove ulice u Sesvetama.

1. Rekli ste da Vam je prvi mandat bio obilježen obnovom i stabilizacijom, a da će ovaj drugi biti mandat razvoja? 

Tako će i biti. Već se sad nakon godinu dana drugog mandata to i vidi. Bazen u Španskom otvorit ćemo početkom srpnja, vrijedan je 35 milijuna eura i u potpunosti je financiran iz gradskog proračuna. Krajem kolovoza otvorit ćemo tramvajsku prugu u Sarajevskoj čime će Zagreb nakon 25 godina dobiti prvu novu tramvajsku prugu. Do kraja ove godine završit ćemo radove na gradskoj knjižnici i društveno-kulturnom centru Paromlin, ali njegovo puno otvaranje očekujemo tek u drugoj polovici sljedeće godine zato što taj ogromni kompleks treba opremiti i u novu knjižnicu preseliti pola milijuna knjiga. U veljači sljedeće godine nadam se da ćemo imati prvu utakmicu na novom nogometnom stadionu u Kranjčevićevoj ulici. Podsjećam da će to biti prvi pravi nogometni stadion u Zagrebu nakon čak 55 godina. 

Radovi na Jarunskom mostu počet će 2028. godine i trenutno je raspisan projektni natječaj po uzoru na most preko Kaštelanskog zaljeva. U ovom trenutku traje i međunarodni arhitektonsko-urbanistički natječaj za SRC Svetice i novi stadion u Maksimiru na čemu radimo s Vladom i tu očekujemo početak radova 2028. godine. Do kraja mandata  planiramo otvoriti  i dugo očekivani Centar za gospodarenje otpadom (CGO) u Resniku za koji je sad krenula javna nabava. Krajem ove godine očekujem da krenu radovi na Projektu Zagreb, obnovi i širenju mreže vodoopskrbe i odvodnje, vrijednog preko 400 milijuna eura, kao primjerice 10 stadiona u Kranjčevićevoj.

2. U rujnu će biti godina dana od kada su stupile na snagu izmjene i dopune Generalnog urbanističkog plana (GUP) Grada Zagreba. Kada će građani vidjeti njegove učinke, pa da se, primjerice, na malim parcelama ne može izgraditi zgrada?  

Što se tiče gradnje zgrada i novih urbanističkih standarda, problem je u tome što se svi postupci koji su pokrenuti urednim zahtjevima za dozvole predanim prije donošenja odluke o izmjeni GUP-a, moraju završiti i dozvole izdati po starom GUP-u. Takav je zakon. To znači da netko i nakon donošenja izmjena GUP-a ima lokacijsku dozvolu po starom GUP-u koja mu vrijedi 2 godine i nakon toga još do 6 godina može proći prije nego počne graditi po starom GUP-u. Nažalost, kao što sam i rekao kad smo usvajali GUP, "urbanizam je kao vlak, kad vi zakočite on i dalje ide i treba mu kilometar da se zaustavi, ima svoju inerciju, i treba vremena dok ne stane i dok se trend ne promijeni". Tako da će trebati vremena da se to vidi u prostoru, ali će se vidjeti. A sad se vide u prostoru primjerice novi vrtići i škole za koje je određen prostor u izmjenama GUP-a. 

3. Centar Zagreba i dalje izgleda jako zapušteno, puno je praznih lokala, kuće i dvorišta su zapušteni, fasade u lošem stanju. To je osobito vidljivo na potezu Ilicom do Črnomerca. Što poduzimate da se centar napokon dovede u red?  

Kad govorite o tom potezu Ilicom do Črnomerca gotovo nijedan prazni lokal nije u vlasništvu Grada jer su prazni lokali ili u vlasništvu države ili u privatnom vlasništvu. U povratu imovine Grad konstantno gubi takve prostore koji su donedavno bili u gradskom vlasništvu u korist države ili privatnih vlasnika. Mi kontinuirano radimo natječaje za zakup poslovnih prostora u gradskom vlasništvu, ali i druge stvari bitne za izgled centra. Gradskim novcem financiramo uklanjanje grafita sa fasada i stavljanje antigrafitnih premaza, financiramo i ugradnju kamera kako ne bi nastali novi grafiti. Imamo i program za sanaciju fasada u centru grada, u stopostotnom iznosu financiramo obnovu uličnih pročelja zgrada bez obzira što je riječ o objektima koji su u privatnom vlasništvu.

4. Stanje s gospodarenjem otpadom i dalje je veliki problem, po ulicama i dalje ima dosta kanti i vrećica s otpadom, punih kontejnera, oporba govori da plave vrećice za miješani otpad nisu ispunile svoju svrhu, a puno je i ilegalnih odlagališta po gradu. Kada će se početi graditi centar za gospodarenje otpadom (CGO) u Resniku i kada će se zatvoriti odlagalište otpada Jakuševec?

Plave vrećice ispunile su svoju svrhu jer unutar samo godinu dana nakon što su uvedene, Zagreb je povećao stopu odvajanja otpada sa 28 posto na 42 posto. Koji je još grad u Hrvatskoj imao takav skok u odvajanju otpada? Naravno da ima građana koji ih i dalje ne koriste i zato ćemo unaprijediti sustav plavih vrećica što ćemo uskoro predstaviti javnosti.

U centru grada ugrađeno je 270 podzemnih spremnika na 66 lokacija, ugrađuju se i polupodzemni spremnici izvan centra i njih je trenutno ugrađeno 426 na 142 lokacije, a ugradit će se preko 2000 polupodzemnih spremnika širom Zagreba. Čistoća i redari svaki put reagiraju kada nesavjesni građani odlože primjerice glomazni otpad pored spremnika, ali nažalost kazne su dosta niske, a najviši iznosi definirani su u zakonima i već smo od države tražili da se te kazne povise.

Što se tiče Centra za gospodarenje otpadom (CGO), 5. lipnja baš na Dan zaštite okoliša je pokrenuta javna nabava odnosno savjetovanje nabave za projektiranje i građenje CGO-a u vrijednosti od 155 milijuna eura. Lokacija je i dalje u Resniku, kao što smo i rekli prije izbora. I dalje planiramo do kraja mandata izgraditi CGO i pustiti ga u rad. Što se tiče financiranja, planiramo da pola iznosa dođe iz EU fondova u suradnji s Ministarstvom zaštite okoliša i zelene tranzicije, a pola da financira Grad Zagreb.  

5. Kada će se donijeti odluka da se gradi ili ipak ne gradi spalionica, odnosno kako se u novije vrijeme naziva, energana? Znamo da se stanovnici Resnika protive gradnji CGO-a, pa kako će to utjecati na njih? Također i udruga Zelena akcija koje ste bili predsjednik je protiv gradnje energane. 

Gdje god da bude CGO će se netko buniti. Transparentno sam prije izbora rekao gdje će biti CGO, dobio sam mandat na izborima i CGO će biti u Resniku kao što je i predviđeno prostornim planom i prije nego sam postao gradonačelnik i radit će se po najvišim ekološkim standardima.

Što se tiče energane, završava se studija još u djelu koji se tiče lokacije i s time ćemo uskoro izaći u javnost. Nacrt studije već sada pokazuje da se vjerojatno više isplati da Grad gradi vlastitu energanu. Bio sam protiv gradnje spalionice koju je bivša gradska vlast planirala s kapacitetom od čak 400.000 tona godišnje po modelu gdje ne bi bilo nikakvog odvajanja otpada nego bi se sve spaljivalo. Za usporedbu mi sada odlažemo više nego dvostruko manju količinu odnosno manje od 200.000 tona godišnje na odlagalište Jakuševec jer se preko 40 posto otpada odvaja u kućanstvima zbog plavih vrećica, a onda ćemo u CGO-u još vrijednih sirovina odvojiti iz miješanog otpada a ostatak pretvoriti u gorivo iz otpada koje će ići na termičku obradu. Kapacitet za termičku obradu je višestruko manji nego što je trebao biti prema planovima bivše vlasti. A to što imam različiti stav u odnosu na Zelenu akciju gdje sam prestao biti predsjednik prije 14 godina, smatram da je legitimno i s moje i s njihove strane. Ovaj CGO kakav će se graditi u Resniku se radi po istoj tehnologiji i konceptu kao u svim županijama u Hrvatskoj. 

6. Nakon potresa puno se gradi u Zagrebu, Vi ste pokrenuli kapitalne projekte, grade se i nadograđuju vrtići i škole. Kako komentirate tvrdnje iz Vlade da je to njihova zasluga, da novci dolaze iz EU fondova? 

U zadnjih pet godina u Zagrebu je otvoreno 16 novih vrtića i više od tri četvrtine novca za to je financirano iz gradskog proračuna. A što se tiče nekih drugih gradskih projekata i obnove, mogu reći da se mi uvijek trudimo povlačiti novac iz EU fondova i to radimo u suradnji s državnim institucijama i ministarstvima. Kad ne bi povlačili EU novac onda bi nas kritizirali zašto ga ne povlačimo. A moje pitanje je - zašto Grad Zagreb nije povlačio EU novac u tolikoj mjeri prije nego što smo došli na vlast u Zagrebu?

7. Poštenje ste isticali kao Vaš glavni adut, no nakon afera Hipodrom, Dom zdravlja Zagreb-Zapad i u Klinici za psihijatriju Sveti Ivan te izvida u Vodoopskrbi i odvodnji (ViO), logično se zapitati jeste li zakazali u izboru čelnika gradskih ustanova i tvrtki? 

Trudimo se da u ovako ogromnom sustavu kakav je Grad Zagreb broj afera i korupcija budu svedeni na najmanju moguću mjeru i zato smo uveli da se sve bankovne transakcije javno objavljuju i od Grada i od svih ustanova. Grad ima 340 ustanova, što je više nego što ih ima država i ravnatelje gradskih ustanova biraju upravna vijeća. Mi pričamo o 3 od 340 ravnatelja što znači manje od jedan posto ravnatelja koji su optuženi za neku aferu u pet godina ove gradske vlasti. To je neusporedivo s državom i mnogim drugim gradovima, a kamoli sa situacijom koja je bila u Zagrebu prije mog dolaska na vlast. Niti jedan član Možemo!, a kamoli visoko pozicionirani član, nije osuđen za korupciju, a HDZ-u koji nas najviše proziva posljednjih dana je niz visoko pozicioniranih članova optužen i osuđen za korupciju, tako da je to neusporedivo. Oni naravno pokušavaju to izjednačiti, no mi nismo jednaki. 

8. Što je s Projektom Zagreb, obnove i širenja mreže vodoopskrbe i odvodnje, hoće li Grad dobiti EU sufinanciranje?

Do kraja prosinca 2025. je bio javni poziv Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije prema svim lokalnim vodovodnim poduzećima, Grad Zagreb se prijavio s “Projektom Zagreb”, trenutno traje evaluacija i usklađivanje i očekujem da će Zagreb uskoro dobiti novac iz EU fondova za taj projekt koji će većinski biti EU financiran, a ostatak će biti financiran iz državnog i gradskog proračuna. Imamo za taj projekt sto posto izdanih građevinskih dozvola, gotovo u potpunosti riješene imovinsko - pravne odnose i pripremljene pakete za javnu nabavu i uskoro kad dobijemo "zeleno svjetlo" krenut ćemo s javnim nabavama i realizacijom. Očekujem da radovi krenu krajem ove godine. S iznosom od preko 400 milijuna eura to će biti najveći gradski projekt financiran iz EU fondova u povijesti Zagreba. 

9. Proračun Grada Zagreba nikad nije bio veći, a oporba Vas stalno proziva da ne želite smanjiti porez građanima, iako to bez problema možete učiniti. 

Mi smo smanjili porez građanima, porezno opterećenje u smislu kombinirane stope poreza na dohodak i prireza je sada manje nego što je bilo ikad u posljednjih 25 godina. U ovom trenutku ne razmatramo dodatno smanjenje poreza, ali dok su drugi gradovi povisivali cijene komunalnih usluga mi nismo, zato što već pet godina povećavamo subvencije za gradska poduzeća kako ona ne bi morala dizali cijene za građane. Naša politika je da cijene javnih usluga koje svi plaćaju jednako ostanu što je duže moguće iste, jer je porezno opterećenje najveće za one s najvišim plaćama. Smatram da je ovako socijalno pravednije. Podsjećam i da smo stabilizirali gradske financije dok su mnogi gradovi u Hrvatskoj prošlu godinu završili u deficitu zbog inflacije i povećanih troškova.

10. Zašto podržavate akcije i manifestacije samo onih koji su vam ideološki bliski jer Vi ste gradonačelnik svih Zagrepčanki i Zagrepčana?

Ne možemo podržati manifestacije čiji ciljevi su suprotni gradskim politikama. Konkretno, Hod za život zagovara zakonsku zabranu pobačaja, što je protivno službenim dokumentima gradskih vlasti, i ja to ne podržavam. Prije prvog i drugog mandata javno sam govorio da ću ići na Zagreb Pride, to nam piše uostalom i u izbornom programu i ja to radim. Građani su me birali na izborima, znaju točno što dobivaju i imam legitimitet. Ali to ne znači da Hod za život nema slobodu govora ili slobodu okupljanja. Grad im svake godine izdaje dozvole za zauzimanje javne površine za štandove i za program te dozvole za privremenu regulaciju prometa unatoč tome što se ne slažemo s njihovim ciljevima. Ali, staviti njihove zastave na gradske jarbole bi značilo da se ja službeno kao izabrani gradonačelnik slažem s njihovim ciljevima, a ne slažem se. Zašto po toj razini argumentacije Vlada RH ne stavi zastave Zagreb Pridea na svoje državne jarbole? Pa i oni su Vlada svih građana Republike Hrvatske? 

11. Što je s uvođenjem seksualnog odgoja u škole? Kada će se uvesti?

Pitanje nije adekvatno jer mi nismo nikada govorili o uvođenju seksualnog odgoja u školama, mi smo govorili o uvođenju zdravstvenog odgoja u školama koji se već provodi u Rijeci. Osnovali smo Povjerenstvo koje razmatra različite teme - od mentalnog zdravlja, zdravih stilova života, prevencije ovisnosti pa do seksualnog zdravlja koje je samo jedna od tema u zdravstvenom odgoju i kad Povjerenstvo bude završilo svoj rad, izvijestit ćemo javnost.   

12. U javnosti se stvara dojam da ste u financiranju udruga preuzeli Bandićev obrazac, ali da još izdašnije gradskim novcem financirate udruge koje su Vam ideološki bliske. Politički protivnici Vas prozivaju da ste preuzeli i HDZ-ov model zapošljavanja stranačkih osoba na visokim dobro plaćenim pozicijama u Gradu?

Meni je potpuno nevjerojatno da je moguće reći da smo mi preuzeli Bandićev obrazac. Volio bih znati na koji način, jer financiranje udruga za vrijeme Bandića je bilo direktnom dodjelom, bez natječaja, a mi sada imamo dodjelu sredstava putem javnih natječaja. To ne može biti različitije. Ja ne odlučujem koliko će koja udruga dobiti novca. Postoje javni natječaji, kriteriji, bodovi i povjerenstva koja o tome odlučuju. Ističem i da dvije trećine novca koji ide udrugama u Gradu Zagrebu ide za sportske klubove koji su registrirani kao udruge. Udruge koje uglavnom oporba iz ideoloških razloga izdvaja i napada zašto ih Grad financira, su u isto vrijeme financirane i od Vlade RH i od strane Europske unije.    

Što se tiče drugog dijela pitanja da smo preuzeli HDZ-ov model zapošljavanja stranačkih osoba na visokim dobro plaćenim pozicijama u Gradu, vi ste to sami formulirali tako jer to doista jest HDZ-ov model zapošljavanja. Koji s nama veze nema. Najviše plaćene pozicije u gradskoj upravi su pročelnici. Njih je prije nego sam postao gradonačelnik bilo čak 27 i onda sam im smanjio broj i sad ih ima 16, a samo jedan je član Možemo!. Kad drugi gradovi dođu na taj standard, neka se jave.

13. Promet je veliki problem u gradu, što se poduzima, kada se može očekivati bolja situacija?  

Ključna stvar je modernizacija javnog prijevoza koju radimo i zato i kupujemo nove tramvaje. U suradnji s Vladom je iz EU fondova financirano 40 kraćih tramvaja, od kojih je 25 već isporučeno. Pokrenuli smo javnu nabavu za još 20 dugih tramvaja vrijednih preko 75 milijuna eura koje planiramo financirati iz gradskog proračuna. Vjerojatno ćemo ih morati kupiti još 20, što će u konačnici značiti 80 novih tramvaja kako bi se njihova flota stabilizirala nakon što se 15 godina nisu kupili novi tramvaji. Do kraja godine na ulice Zagreba dolazi i 60 novih električnih autobusa. Radimo brojne studije koje trebaju optimizirati mrežu autobusnih linija i napraviti vozni red učinkovitijim, a i širimo tramvajsku mrežu. Uveli smo i sustav javnih bicikala Bajs. Centar za upravljanje prometom ima sada već skoro 200 semaforiziranih raskrižja kako bi optimizirali njihovu protočnost. Radimo i na smanjenju kršenja žute trake, unatoč tome što ne možemo kažnjavati vozače koji je krše jer je to u nadležnosti policije, a kazne su premale i definirane su u zakonu. Ne možemo više tolerirati situaciju koju imamo, jer bez odvajanja tramvaja od automobilskog prometa nema ubrzavanja tramvaja. Gradimo naravno i nove prometnice pa tako mogu najaviti da ćemo za nekoliko dana početi izgradnju dugo iščekivane treće etape Branimirove ulice u Sesvetama.

14. Vlada je odlučila u gotovo svakoj županiji sagraditi dom za starije osobe. Planira li Grad gradnju domova za starije i kada? 

Da, planiramo izgradnju četiri nova doma za starije, po dva u istočnom i u zapadnom dijelu grada i planiramo ih otvoriti do kraja mandata. Gradnja se planira u Dubravi, Sesvetama, u Prečkom i u Španskom. Radimo i na obnovi i dogradnji postojećih gradskih domova za starije.

15. Kada će Možemo! i SDP potpisati koalicijski sporazum? Tko će dati kandidata za premijera? 

Javit ćemo na vrijeme kada će biti potpisivanje koalicijskog sporazuma, jer odluka o koaliciji treba proći tijela jedne i druge stranke. Međutim, najbitnije je da je suradnja dobra što se vidi i u kampanji koju zajedno provodimo oko vladine odgovornosti za inflaciju. A što se tiče pitanja oko kandidata za premijera, mislim da sam na njega odgovorio preko 100 puta. Non-stop se potencira to pitanje od strane aktera koji ne žele da do te koalicije ikad dođe. Naime, to pitanje se postavlja iz perspektive da ćemo se SDP i mi posvađati tko će dati premijera pa onda neće doći do koalicije, pa će onda HDZ biti sretan. Ali, to se neće dogoditi, mi se nećemo posvađati jer je jasno tko će dati premijera. Dat će ga ona stranka koja je jača, a prema svim istraživanjima javnog mnijenja to je sad SDP i oko toga nema spora. 

Razgovarala: Marina Bujan