Vrhovni sud objavio je danas mišljenje o svim kandidatima za predsjednika Vrhovnog suda u kojem se navodi kako je za suca Marina Mrčelu istaknuto da jedino njegov plan rada poštuje ustavnu i zakonsku ulogu predsjednika Vrhovnog suda.
Za trgovačkog suca Radovana Dobronića, kandidata predsjednika Zorana Milanovića, navedeno je pak da "nema potrebnu širinu", ali i da kao sudac ne ispunjava normu pa to ne bi mogao tražiti od drugih.
Opća sjednica, koju čine svi suci Vrhovnog suda, u četvrtak je s 29 glasova od 31 podržala kandidaturu Mrčele, suca i trenutnog v.d. predsjednika Vrhovnog suda, dok su za Dobronića, glasovala četiri suca.
U objavljenom mišljenju Opće sjednice istaknuto je kako je tijekom rasprave izraženo da Mrčelin životopis "daje dovoljna jamstva da bi uspješno obnašao dužnost predsjednika Vrhovnoga suda".
"Kandidat dobro poznaje sve razine i segmente sudovanja, ostvarivao je izravnu komunikaciju sa svim sudovima nižeg stupnja i njihovom predsjednicima. Njegova akademska zvanja i djelatan pedagoški rad docenta jamči suradnju s akademskom zajednicom na načelima ravnopravnosti i uzajamnog uvažavanja.
Plan rada odlikuje se brojnim kvalitetama i prednostima u odnosu na ostale kandidate. U njemu je iscrpno i točno detektirao izazove s kojim se suočava Vrhovni sud i nudi realna i izvediva rješenja kao i poteze koje je nužno poduzeti u sudstvu.
Jedino plan rada ovoga kandidata prepoznaje i poštuje ustavnu i zakonsku ulogu predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske", izvijestio je Vrhovni sud.
Prema Radovanu Dobroniću su suci bili prilično kritični.
"Bavio se uskim segmentom trgovačkog prava, a nema iskustva u rukovođenju. Prema pribavljenim podacima, zadnjih nekoliko godina kandidat nije ostvarivao rezultate predviđene i propisane Okvirnim mjerilima za rad sudaca (tzv. norma), štoviše obezvređuje ih. To je u suprotnosti s općim nastojanjem povećanja ažurnosti i učinkovitosti rada sudaca i svih sudova.
U programu rada ne daje ideju kako postići bolju učinkovitost sudbene vlasti. Takav program rada zapravo to nije. Iznosi preporuke kako bi sudovi trebali suditi (u nekim trgovačkim stvarima), a to predsjednik suda ne smije raditi. Opća sjednica smatra da kandidat ne može uspješno biti na čelu najvišeg suda i uspješno obnašati dužnost", stoji u priopćenju.
Troje kandidata bez ijednog glasa
Kandidatkinji Barbari Gundić nije dan niti jedan glas. U programu rada kandidatkinja ne iznosi niti jednu ideju na koji način organizirati rad Vrhovnog suda i riješiti postojeće zaostatke. Ne iznosi ni razmišljanja o stanju sudbene vlasti u cjelini. Uz to nema ni iskustva u radu kao sudac, navodi se u mišljenju.
Kandidatkinja dr. sc. Lani Petö Kujundžić također nije dobila niti jedan glas.
"Program rada ocijenjen je šturim, bez konkretnih mjera koje bi trebalo poduzeti za povećanje učinkovitosti Vrhovnog suda Republike Hrvatske. Opća sjednica smatra da kandidatkinja ne bi mogla uspješno obavljati poslove predsjednice Vrhovnog suda", navodi se.
Kandidatu dr. sc. Šimi Saviću također nije dan niti jedan glas.
"Iz životopisa i programa rada kandidata nisu vidljive iznimne kvalitete zbog kojih bi mogao uspješno obnašati dužnost predsjednika Vrhovnog suda. Program rada nema konkretne prijedloge o unapređenju ili promjeni rada Vrhovnog suda. Sastavljen je kao da je predsjedniku Vrhovnoga suda povjerena misija cjelokupne reforme sudbene vlasti, a to je pogrešno", mišljenja su suci.
Dva suca Vrhovnoga suda nisu podržala niti jednog kandidata.
Odluku o predsjedniku Vrhovnog suda donosi Sabor.