TKO JE VEĆI, A TKO MANJI HRVAT /

Zar smo toliko blesavi da i dalje prolazi ista priča? 'Danas je patriot onaj koji plaća porez, ne pljuje po cesti i ne mrzi'

Image

'Radi pošteno, plaćaj porez i ne mrzi ikoga! Nekome izgleda malo, ali mislim da je dovoljno činiti te stvari da bi bili dobar domoljub', smatra Predrag Matić Fred

19.6.2021.
18:00
VOYO logo

Kada je riječ o domoljublju, često se izvuče misao engleskog pjesnika iz 18. stoljeća Samuela Johnsona da je to "posljednje utočište hulja". U proteklih tridesetak godina, otkako je iskazivanje domoljublja u Hrvatskoj na dnevnom redu bez straha od sputavanja, ono je bilo i istureni položaj najodvažnijih, ali i "utočište hulja".

U kratkom serijalu pokušat ćemo potražiti odgovor na pitanja je li domoljublje u Hrvatskoj već 30 godina zacementiran koncept kojeg svojata i kojim se hvasta tek jedan dio građana koji se smatraju "velikim" Hrvatima te kakvo bi domoljublje bilo odgovor na izazove novog vremena. Također, je li danas, na početku treće dekade 21. stoljeća, pojam domoljublja iz devedesetih potrošen te zašto se taj uzvišeni osjećaj često profanira u razne političke i politikantske svrhe?

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Image
DOMOLJUBNI PATRIOTIZAM /

Kako se mijenjalo domoljublje i što je ono danas? Većina Hrvata odmah će se sjetiti dva primjera

Image
DOMOLJUBNI PATRIOTIZAM /

Kako se mijenjalo domoljublje i što je ono danas? Većina Hrvata odmah će se sjetiti dva primjera

Domoljubne teme na komunalnim izborima

Čak ni kampanja za nedavne lokalne izbore, one na kojima dominiraju komunalne teme, nije prošla bez upliva "domoljubnih" rasprava o tome tko je veći, a tko manji Hrvat, gdje je tko bio 1991. godine te kome su preci bili ustaše, a kome partizani. Ukratko, na vagu lokalnih izbora stavljalo se (i) domoljublje u svom najsirovijem izražaju.

Evo jedne epizode.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Kada je na RTL-u, u predizbornom sučeljavanju kandidata za gradonačelnika/cu Zagreba uoči prvog kruga lokalnih izbora, kandidat HDZ-a Davor Filipović prigovorio Tomislavu Tomaševiću iz Zeleno-lijeve koalicije da u svome programu niti riječju ne spominje Domovinski rat, aludirajući na manjak Tomaševićevog domoljublja, a pri čemu je spominjao i heroja obrane Vukovara Blagu Zadru, žestoko je reagirala nezavisna kandidatkinja Vesna Škare Ožbolt.

"Uzimati branitelje u usta je previše, too much. Manipulirate time, nacionalnim interesom. Nema ovdje osobe koja ne poštuje branitelje, a mi ovdje govorimo o komunalnim stvarima, razvoju... Svi smo mi ovdje domoljubi i ne mjerite nikome krvna zrnca, moja su možda najveća, veća od vaših", kazala je Filipoviću Škare Ožbolt.

'Isticanje domoljublja je jednostavno neukusno'

Škare Ožbolt smo upitali zašto je tako oštro replicirala Filipoviću.

"Užasno me zasmetalo što je Filipović, na jedno pitanje vezano uz komunalne teme počeo govoriti o žrtvi Blage Zadre i evocirati teme iz Domovinskog rata. Spominjati jednog od najhrabrijih branitelja Hrvatske u jednoj lokalnoj predizbornoj kampanji za mene je bilo toliko jadno i obezvrjeđujuće da sam se jedva zaustavila da ne reagiram na ružan način. Kada se to ponovilo i na drugom sučeljavanju, reagirala sam kako sam reagirala. Kada bi netko mjerio moje domoljublje i moja krvna zrnca, onda bih bila jako bogata. Međutim, ja to nisam nikada isticala jer je to jednostavno neukusno“, kazala nam je Škare Ožbolt.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Priupitali smo je i je li nedomoljubno koristiti domoljublje u stilu "moje je veće od tvoga" kao oružje u političkoj borbi. Tim više što je riječ o emocionalnom doživljaju vlastite države i naroda, dakle nečemu neopipljivom, što se ne dâ izmjeriti.

"Domoljublje se ne pokazuje nekakvim ekskluzivitetom i pripadnošću nekoj političkoj stranci. To jednostavno ne ide s tim, nego ide s onime kako se ponašaš, kako doprinosiš društvu i čime se dokazuješ. Kad stavljate temu domoljublja u kontekst lokalnih izbora onda devalvirate i samo to domoljublje i žrtve koje su poginule za Hrvatsku i sam taj pojam“, smatra Škare Ožbolt.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Image
Foto: Davor Puklavec/PIXSELL

Vesna Škare Ožbolt, odvjetnica i iskusna političarka

'Desna ruka na srcu, a lijeva u tuđem džepu'

Za nju je domoljublje, kaže, kada daješ maksimalan doprinos time da izgrađuješ sebe i svoju sredinu, a na taj način i svoju državu skupa s vrijednostima na kojima je stvorena. U tom smislu, kaže, voljela bi da domoljublje ne bude priča bez sadržaja.

"Govoreći o domoljublju postali smo nekako isprazni. Imamo razna obilježavanja državnih praznika i važnih datuma, a nigdje ne vidite zastave po gradu. Nema jedinstva u slavlju, čak su se i proslave Dana pobjede i Oluje u Kninu pretvorile u derneke. Na koncu, to se uvijek svede na političke obračune u kojima se nekome zviždi, a nekome plješće. Danas je sinonim domoljublja držati desnu ruku na srcu, a lijevu u tuđem džepu ili busati se u prsa. To ne smije biti tako", napominje Škare Ožbolt.

Domoljublje se, dodaje ona, pokazivalo i time koliko je Hrvatska sudjelovala u sudskim procesima ratnim zločincima na Haškome sudu.

"Primjerice, na suđenju vukovarskoj trojci, ni Hrvatska ni hrvatski političari nisu pokazali dovoljno interesa pa smo dobili tezu da se ovdje dogodio građanski rat. Ili kad je iz haške optužnice protiv Ratka Mladića ispao dio o njegovoj odgovornosti za ratne zločine počinjene u Hrvatskoj. Što je Hrvatska učinila po tom pitanju? Poslala je jedno pismo! Ali bitno je da u kampanji za lokalne izbore govorimo o domoljublju", kaže Škare Ožbolt.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

'Domoljublje nije mrziti drugoga'

Mnogi su ovdašnji "domoljubi" s desnog političkog spektra i Predragu Fredu Matiću, vukovarskom branitelju i bivšem logorašu, a potom ministru branitelja i današnjem europarlamentarcu dovodili u pitanje njegovo domoljublje samo zato jer je član "lijevog" SDP-a. Išli su dotle, kaže, da su ga proglašavali "mrziteljem svega hrvatskog". On to smatra jeftinim načinom na koji desne stranke pridobivaju birače. Ironično konstatira kako je oduševljen time što ta priča "pali" i 30 godina nakon rata.

"Oni koji su htjeli i mogli, sudjelovali su u obrani domovine i Hrvatska im se odužila koliko je mogla. Po meni je ta priča završena osim, naravno, za obitelji koje još traže svoje najmilije i koje su ostale bez svojih najmilijih“, kaže nam Matić.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Budući da se pitanje domoljublja, barem u politikantskim raspravama, uglavnom dovodi u vezu s ratnim vremenima i stvaranjem države, Matića smo pitali kako bi definirao mirnodopskog domoljuba. On kaže da mu na pamet pada jedino ona otrcana fraza…

"... po kojoj je domoljub onaj koji pošteno radi, plaća porez, ne pljuje i ne baca smeće po cesti i nikoga ne mrzi. Rat je završio, imamo Hrvatsku i kao što je rekao general Gotovina, trebamo se okrenuti budućnosti. Domoljublje nije, kako često kod nas biva, mrziti drugoga“, ističe.

Image
Foto: PIXSELL, Petar Glebov

Predrag Fred Matić, vukovarski branitelj, bivši logoraš i član SDP-a

'Dr. Njavro bio je primjer istinskog domoljuba'

Izdvojio je i osobu koju smatra primjerom istinskog domoljuba.  

"Pokojni dr. Juraj Njavro (liječnik iz vukovarske bolnice, ratni zarobljenik, a kasnije HDZ-ov ministar zdravstva i branitelja, nap.a.) bio je pravi domoljub koji je volio svoje, a poštivao tuđe. U ratu je prošao svašta, ali nikada od njega nisam čuo ni riječi mržnje, nešto što bi zgrozilo druge. Dakle, da ponovim: radi pošteno, plaćaj porez i ne mrzi ikoga! Eto, to je po meni domoljublje. Nekome izgleda malo, ali mislim da je dovoljno činiti te stvari da bi bili dobar domoljub“, kaže.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Na koncu, Matić je kazao da su takozvani domoljubi nanijeli Hrvatskoj više štete od agresora u ratu.

"Ratna šteta je oko 10 milijardi dolara, a ovi su nas u privatizaciji mnog više unakazili. Znate da u ratu postoje neprijatelji i domaći izdajnici. Ti takozvani domoljubi, kojima su prsa plava od busanja, to su naši domaći izdajnici“, zaključio je Matić.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
fnc 20
Gledaj odmah bez reklama
VOYO logo