Hrvatski sabor u ponedjeljak je izglasao tri zakona iz paketa tzv. "Bačićevi zakoni". To su Zakon o prostornom uređenju, Zakon o gradnji i Zakon o energetskoj učinkovitosti u zgradarstvu. Paket koji stupa na snagu 1. siječnja 2026., izazvao je buru, kako u oporbenim političkim krugovima, tako i u struci.

Iako vladajući tvrde da će zakoni olakšati i digitalizirati proces izdavanja građevinskih dozvola, uvesti obaveznu digitalizaciju prostornih planova i vratiti institut urbane komasacije s ciljem učinkovitijeg upravljanja zemljištem i sprječavanja nezakonite gradnje, poboljšati energetsku učinkovitost zgrada i potaknuti održiva gradnja, oporba i stručne udruge oštro su se obrušili na prijedloge zakona te pobrojali niz zamjerki:

1. Pretjerana prednost investitorima

Oporba tvrdi da novi zakoni otvaraju prostor za prednost velikih investitora u odnosu na građane i lokalne zajednice. Kritičari upozoravaju da se ovlasti lokalne samouprave prilično smanjuju, a da izmjene omogućuju privatnim projektima da se proglašavaju javnim interesom, što bi moglo dovesti do prisilnog izvlaštenja zemljišta.

2. Ugrožavanje prava vlasništva

SDP i druge oporbene stranke organizirale su skupove diljem zemlje ističući da izmjene zakona narušavaju ustavna prava vlasnika te da se institut izvlaštenja koristi za pogodovanje interesima kapitala, a ne javnom dobru.

3. Nedovoljno uključivanje struke

Arhitekti, urbanisti i druge stručne organizacije ustvrdile su da njihovi prigovori nisu ozbiljno razmotreni u postupku izrade zakona, te da prijedlozi dugoročno mogu dovesti do daljnje degradacije prostora.

4. Postupak donošenja

Oporba također kritizira hitnu proceduru kojom su zakoni izglasani, navodeći da nije postojalo dovoljno vremena za javnu raspravu i uključivanje svih zainteresiranih strana.

Zastupnici lijeve oporbe najavili su da će se obratiti Ustavnom sudu tražeći ocjenu ustavnosti zakona te da su spremni pokrenuti referendumsku inicijativu kako bi spriječili njihovu primjenu.

Predstavnici HDZ-a i Ministarstva prostornog uređenja tvrde da su dio informacija u javnosti netočne ili neutemeljene te ističu da zakoni štite prostor i potiču gospodarski razvoj. Naglašavaju kako institut komasacije postoji i u drugim zemljama te da novi zakoni ne dovode do nezakonitih oduzimanja imovine.

SABOR USVOJIO NOVI ZAKON /

Na autocestama se uskoro sve mijenja: Bit će još neko vrijeme na ulazima, ali bez ljudi

Koje promjene donose?

Tri kolokvijalno nazvana Bačićeva zakona, koje je u ponedjeljak donio Hrvatski sabor, na snagu stupaju s prvim danom nove 2026. godine. Građevinske dozvole trebale bi se brže izdavati, svi prostorni planovi moraju biti digitalizirani, vraća se institut urbane komasacije.

Već od 1. siječnja 2026. svi planovi izrađivat će se digitalno u ePlanovima. Svi će biti izrađeni po istom standardu, transparentni i javno dostupni, a bit će i povezani s eDozvolama. Ishođenje građevinskih dozvola ne bi trebalo trajati dulje od 30 dana, a to bi posebno trebalo ići na ruku onima koji grade obiteljske kuće. Naime, upravo se za obiteljske kuće izdaje otprilike 90 posto svih građevinskih dozvola u Hrvatskoj.

Općine i gradovi imaju rok od tri godine da donesu urbanistički plan uređenja, odgovarajući tako na prethodno pismo namjere investitora da mu se omogući gradnja na zemljištu koje su te jedinice prethodno proglasile građevinskim, ali se nije moglo graditi jer nije bilo urbanističkog plana uređenja.

 Ako općine i gradovi te planove ne donesu u tom roku, investitor – vlasnik zemljišta može se obratiti ministarstvu koje onda radi prometnu studiju, definira trasu buduće prometnice, da se ta prometnica izgradi i on ishodi građevinsku dozvolu. Kroz novo zakonsko rješenje omogućava se investitorima o čijem je zemljištu riječ, da sami, ako su za to financijski kapacitirani, to naprave, ali da im se za taj iznos umanji komunalni doprinos koji plaćaju jedinici lokalne samouprave. 

Vraća se institut urbane komasacije ukinut 2014. godine. Obuhvat komasacije, koju može tražiti i 50 posto plus jedan vlasnik zemljišta, propisuje jedinica lokalne samouprave. Urbanistički projekt može inicirati jedino javni investitor.

Postojeća građevinska područja više se ne mogu širiti sve dok unutar njih postoje površine koje nisu opremljene osnovnom infrastrukturom. 

STIGLO 18 PONUDA /

Bačić otkrio nove detalje o Vjesniku: Spominje se sedam varijanti, među njima i leteći bager

Nove odredbe za kampove i kamp kućice

Stambene jedinice za priuštivo stanovanje moraju se graditi tako da se maksimalno integriraju u postojeća naselja. Zakonom o prostornom uređenju se, među ostalim, propisuju nove odredbe koje će vrijediti za kampove, a onda unutar njih i kamp kućice.

Kamp kućice definiraju se kao "modularno-montažne pokretne kućice" za čije postavljanje ne treba građevinska dozvola niti glavni projekt, već lokacijska dozvola.

U kampovima koji su u naselju nema građevina i kamp kućica unutar 25 metara od obale, izvan tih 25 metara mogu se postavljati i to do ukupno 30 posto izgrađenosti kampa. Kampovi imaju rok od pet godina da se prilagode ovoj zakonskoj odredbi.  Ako je riječ o kampu izvan naselja, dakle o izdvojenom građevinskom području, mobilne kućice ne smiju se postavljati unutar 100  metara od obalne linije.

Zakon o prostornom uređenju donosi i gotovo potpunu zabranu etažiranja turističkih građevina, osim u zonama hotela visoke kategorije. 

Zakon o gradnji pak donosi potpunu digitalizaciju postupaka kroz sustav eDozvola, uvođenje BIM modela, brže izdavanje dozvola i obvezan plan održavanja zgrada. Ujedno, po prvi put se putem ovog zakona propisuje obveza izrade Plana održavanja zgrada.

Novim Zakonom o energetskoj učinkovitosti u zgradarstvu sve bi zgrade do 2050. godine trebale biti zgrade s nultim emisijama.

POGLEDAJTE VIDEO: 20 gradova, jedna poruka: SDP na konferencijama glasno protiv Bačićevog zakona