Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet u Zagrebu predstavio je u petak rezultate opsežnog istraživanja koji su mjerodavni pokazatelji što se zbiva s mladima u Hrvatskoj. Podaci s područja mentalnog zdravlja pokazuju da je stanje alarmantno.
Od 30 srednjoškolaca dvoje konzumira marihuanu jednom tjedno ili češće, a svaki treći pije jednom tjedno ili češće, neki su od osnovnih podataka koji upućuju da češće korištenje alkohola i marihune prate lošiji indikatori mentalnog zdravlja, kazala je voditeljica projekta Miranda Novak.
Svaki četvrti ispitanik ima jake simptome anksioznosti i stresa, a u razredu od 24 učenika, barem jedan izvještava o pokušaju samoubojstva, kazala je Novak i ocijenila stanje alarmantanim.
S druge strane, upozorava Novak, što je veća samosvijest mladih manje je simptoma i rjeđe je konzumiranje alkohola i marihuane.
Važno razvijanje samosvijesti
Ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak iskazala je potporu istraživanju i izrazila uvjerenje da će rezultati imati utjecaja ne samo na školski već i na druge društvene sustave.
"Surađivali smo s Edukacijsko-rehabilitacijskim fakultetom na izradi Akcijskog plana prevencije nasilja u školama koji bi uskoro trebao biti prihvaćen na Vladi, ali je pravi cilj njegova implementacija u praksi putem sustava intervencija, politika i programa", kazala je.
Posebno je važno razvijanje samosvijesti, solidarnosti i suosjećanja među vršnjacima da sami uočavaju probleme i suočavaju se s njima, kazala je Novak, i podsjetila na uvođenje više međupredmetnih tema u kurikulumima kao što su: osobni i društveni razvoj, građanski i zdravstveni odgoj i dr.
Analize podatka pokazale su kako kvalitetnije obiteljsko okružje pridonosi manjim simptomima depresije, anksioznosti i stresa te boljoj emocionalnoj kompetenciji i pozitivnijem mentalnom zdravlju mladih, rekla je voditeljica istraživanja Miranda Novak. Dodala je da rezultati pokazuju kako ulaganje u obiteljsko okružje pridonosi osnaživanju mladih.
"Što se tiče školskog okružja, mladi koji su emocionalno kompetentniji spremniji su se angažirati oko školskih obveza te su predaniji školi. Mladi koji su privrženiji školi iskazuju manje simptoma anksioznosti", dodala je.
"Rezultati mogu biti temelj znanstveno-utemeljenom planiranju učinkovitih preventivnih intervencija, strategija, akcijskih planova te mjera za mlade u području prevencije problema u ponašanju mladih te promicanja mentalnog zdravlja", zaključila je.
Detaljniji podaci
Rezultati pokazuju da je čak 39 posto mladih jednom ili češće u posljednjih mjesec dana vidjelo vršnjačko zlostavljanje, a 18 posto da su i sami doživjeli nasilje.
U pogledu sredstava ovisnosti, 70 posto ih je konzumiralo alkohol u posljednjih 30 dana, mladići češće od djevojaka.
Marihuanu je 14,7 posto njih konzumiralo barem jednom u zadnjih 30 dana, a uzimaju i druga sredstava ovisnosti.
Petina ih je odlazila u sportske kladionice unatrag 3 mjeseca, a 12,4 posto igralo je loto.
Oko 40 posto ispitanika je u partnerskoj vezi. Od njih, 11,6 posto navodi iskustvo fizičkog nasilja koje češće prijavljuju mladići od djevojaka.
U pogledu rizičnog seksualnog ponašanja, 23 posto mladih imalo je iskustvo oralnog spolnog odnosa, od kojih oko 20 posto i prije 14. godine.
Gotovo četvrtina ih je imala spolni odnos, a desetina od njih i prije 14. godine.
Glede mentalnog zdravlja, vidljiva je visoka razina internaliziranih problema adolescenata. Tužno i bezvoljno u posljednja dva tjedna osjećalo se 28 posto mladih.
Oko 15 posto ih je barem jednom u životu ozbiljno razmišljalo o samoubojstvu, 9 posto je izradilo plan samoubojstva, a njih 4,4 posto izvještava da su pokušali počiniti samoubojstvo.
Blizu trećine ispitanih govori o ozbiljnim simptomima anksioznosti i oko petina njih kaže da ima ozbiljne simptome depresije i stresa.
Postoci nemaju kliničku značajnost
"Ovi postoci nemaju kliničku značajnost i nikako ne sugeriraju da bi se tom dijelu populacije mogao dijagnosticirati poremećaj, ali svakako upućuju na to da je za ovaj dio populacije nužna intervencija i posebna pozornost", ističe voditeljica istraživanja Miranda Novak. Istraživanje je proveo Laboratorij za prevencijska istraživanja Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i u njemu je sudjelovalo 10.138 adolescenata iz svih razreda 77 srednjih škola iz nekoliko većih hrvatskih gradova.
Prosječan školski uspjeh mladih je vrlo dobar, 73 posto njih planira ići na fakultet ili neku visoku školu, u zadnji mjesec dana 13 posto ih je markiralo, 61 posto ističe zadovoljstvo svojim nastavnicima, samo 52 posto smatra da ih škola potiče na razmišljanje i stvaranje novih ideja, samo 40 posto doživljava sadržaje predmeta zanimljivima.
Gotovo 80 posto sudionika živi s roditeljima koji su u braku, a roditelji 13,5 posto ispitanih učenika su razvedeni. Roditelji u više od polovice ispitanika imaju srednjoškolsko obrazovanje, a više od 35 posto ima više i visoko obrazovanje. U stalnom radnom odnosu je oko 76 posto majki i 81 posto očeva.
