Dok AstraZeneca neometano dalje opskrbljuje druga tržište, a najavljuje smanjenje za 60 posto isporuke svog cjepiva protiv koronavirusa za Europu, postavlja se pitanje kakav je ugovor Europska komisija odobrila s tom farmaceutskom kompanijom. Kako piše Večernji list, od svih ugovora s farmaceutskim kućama koje je sklapala tijekom ljeta i jeseni nijedan nije javan jer Komisija tvrdi da je riječ o poslovnoj tajni.

Jedna iznimka je ugovor s njemačkim CureVacom koji je sklopljen u studenome. Ako je ugovor s CureVacom sličan onome s AstraZenecom, onda bi neki dijelovi mogli otkriti kako je ta farmaceutska kompanija uspjela smanjiti isporuku cjepiva u EU-u i zašto Komisija sada prijeti sredstvima izvan ugovora, poput potencijalnih mjera za izvoz, a ako ugovori nisu slični, onda analiza s CureVacom pokazuje koji su pravni izlazi dostupni za mijenjanje dogovorenog.

Razuman napor

Večernji list piše da je prva točka koja farmaceutskoj kompaniji daje manevarski prostor termin "razuman napor" tako da proizvođač mora uložiti razuman napor "za dobivanje odobrenja za stavljanje proizvoda u promet za EU i uspostaviti dovoljne proizvodne kapacitete kako bi omogućio proizvodnju i isporuku ugovorenih količina proizvoda za države članice sudionice u skladu s procijenjenim rasporedom isporuke".

U tekstu definicija razumnog napora kaže da su to "najveći razumni napori za izvršenje zadatka, no istodobno uzimajući u obzir da obveze proizvođača prema drugim kupcima ili bilo koji trenutačno nepoznati čimbenici mogu odgoditi ili onemogućiti uspješno obavljanje preuzete obveze, što uključuje i raspored isporuke".

AstraZeneca je 29. prosinca podnijela zahtjev i dobila odobrenje za korištenje u Britaniji, gotovo dva tjedna prije negoli je 12. siječnja ta farmaceutska kompanija uopće podnijela zahtjev Europskoj agenciji za lijekove za dobivanje odobrenja koje se još čeka.

Klauzula o razrješenju obaveza

Druga sporna točka je klauzula o razrješenju obaveza u kojoj se kaže da su "u svjetlu nesigurnosti u pogledu razvoja proizvoda i ubrzanog uspostavljanja dovoljnih proizvodnih kapaciteta, datumi isporuke u ovom ugovoru trenutačno najbolje procjene dobavljača i podložne su promjenama". U nastavku se objašnjava da se zbog mogućih kašnjenja može dogoditi da proizvod uopće ne bude dostupan u predviđenim terminima ili da budu na raspolaganju smanjene količine.

Postoji i dio na koji se, ako je klauzula ista, Komisija sada vjerojatno poziva kad traži od AstraZenece popis kome sve prodaju cjepivo, prema kojoj u slučaju kašnjenja ugovaratelj treba doze proizvoda podijeliti na pošten način prema potrebama sadašnjih i budućih kupaca čim doze postanu dostupne, a proizvođač mora informirati Komisiju o razlozima zastoja proizvodnje.

Komisija sada može birati između poništavanja ugovora, što nas ostavlja bez cjepiva, i dugotrajnog i antagonizirajućeg spora na belgijskim sudovima. Treće je pritisak tržišta od pola milijardi ljudi, piše Večernji list.

Situaciju s koronavirusom u Hrvatskoj i svijetu iz minute u minutu možete pratiti OVDJE.