Španjolski list El País objavio je opsežnu analizu o posljedicama prekomjernog turizma u Hrvatskoj, s posebnim naglaskom na Dubrovnik. U tekstu se razmatra kako je globalna popularnost serije Game of Thrones dodatno pojačala turistički pritisak na grad, kako rast kratkoročnog najma utječe na cijene stanovanja te koje mjere Vlada poduzima kako bi ograničila negativne učinke masovnog turizma. 

Nemilosrdna i ohola Cersei Lannister bila je prisiljena gola sići niz veličanstveno stubište na kraju pete sezone Igre prijestolja. Ta scena, snimljena 2014., učvrstila je Dubrovnik - grad s jedva 41.500 stanovnika, poznat kao biser Jadrana - kao trajni izlog, piše El Pais.

Danas se obilazak Isusovačkih skala i njihove okolice usred kolovoza može pretvoriti u muku: gomile nagurane u svaki kutak i vrtoglave cijene. Turizam čini 20% BDP-a Hrvatske, dvostruko više nego u Italiji i znatno iznad 13% u Španjolskoj. No štetne posljedice prekomjernog razvoja ove industrije nadvijaju se nad zemljom poput sve invazivnijeg vala.

Zbog toga je Vlada odlučila suočiti se s problemom paketom mjera usmjerenih osobito na kontrolu kratkoročnog najma i upravljanje tokovima posjetitelja.

Proliferacija turističkih apartmana, uz posljedični rast cijena stanova i najamnina, ima sličnosti sa španjolskim slučajem, iako ova mala zemlja s 3,8 milijuna stanovnika intenzivnije doživljava i koristi sektora i zasićenost.

SPLIT NIJE JEDINI /

Doznajemo koji će gradovi uvesti zabranu prodaje alkohola, trgovci: 'Opet smo meta!'

'Muzej na otvorenom'

Novinar Hrvoje Krešić odrastao je u Dubrovniku. U video razgovoru za El Pais žali što se grad njegova djetinjstva pretvorio u 'muzej na otvorenom'.

"Ima trgovina i restorana, ali izgubljen je onaj mediteranski identitet svakodnevice: otvoreni prozori, ljudi koji se naginju van, ogovaraju, raspravljaju o sitnicama", objašnjava. "Sada na svakom uglu imate Igru prijestolja, a nitko ne govori o pravoj povijesnoj važnosti grada, o njegovim pjesnicima, inženjerima ili o tome koliko su vješti bili njegovi diplomati."

Tom pražnjenju pridružuje se i utjecaj na inflaciju i stanovanje. Hrvatska ima jednu od najviših stopa inflacije u Europskoj uniji, dosegnuvši 4,3% u studenome prema Harmoniziranom indeksu potrošačkih cijena (HICP), u usporedbi s 2,2% u europodručju. "Mladi liječnik, profesor ili vatrogasac teško može kupiti stan u Splitu ili Zadru", upozorava Krešić. "Cijene su postale nedostižne."

Krešić objašnjava da nekoliko gradskih uprava, poput dubrovačke, planira graditi nove stanove za mlade obitelji na periferiji grada. "Ali kako ćemo kontrolirati taj proces kako bismo osigurali da nitko kasnije te stanove ne koristi u turističke svrhe?"

Kao odgovor na taj izazov, Grad Dubrovnik je za ovu godinu ograničio broj turističkih apartmana u povijesnoj jezgri. Također je ograničen broj kruzera koji mogu istodobno pristati na najviše dva dnevno. Brodovi moraju ostati u luci najmanje osam sati; za plovila s više od 4.000 putnika minimum se povećava na 12 sati.

Osim toga, unutar zidina staroga grada postavljena je granica od 4.000 posjetitelja s kruzera u istom trenutku. Ulaznice za njegovu najveću turističku atrakciju, zidine staroga grada, mogu se rezervirati isključivo putem interneta. Time se nastoji izbjeći „munjeviti turizam“ koji u tri ili četiri sata preplavi grad bez stvarne ekonomske potrošnje. Lokalne i državne vlasti odlučile su dati prednost kvaliteti pred kvantitetom.

RASTE ZABRINUTOST /

Opet je krenulo, sada je Hrvatskoj i sezona pod upitnikom: 'Ne može sve preko naših leđa!'

Dubrovnik 'pod opsadom'

Glasnogovornik Ministarstva turizma naveo je u e-poruci da, iako je Dubrovnik obično najvidljiviji primjer štete uzrokovane nekontroliranim turizmom, „slični pritisci bilježe se i u mnogim obalnim gradovima i na otocima tijekom vrhunca ljetne sezone“. To je Vladu potaknulo na donošenje mjera na nacionalnoj razini, piše El Pais.

Isti izvor tvrdi da je jedna od najučinkovitijih mjera usvojena u siječnju 2025., izmjenom Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti, kojim se jasno razlikuju obiteljske nekretnine od komercijalnog kratkoročnog turističkog najma. Prošle je godine zemlja počela bilježiti prve rezultate: „Na vrhuncu sezone 2025., 15. kolovoza, Hrvatska je prvi put zabilježila neto smanjenje od više od 2.000 kreveta u privatnom smještaju u odnosu na prethodnu godinu.“

Hrvatska nastoji ljetni turistički val rasporediti na ostatak sezone. Svake godine zemlja primi više od 21 milijun turista — više od pet puta više od broja stanovnika — što proporcionalno nadmašuje 97 milijuna turista u Španjolskoj (tek dvostruko više od njezinih 49 milijuna stanovnika). Predstavnici sektora navode da su u prvih šest mjeseci prošle godine prihodi od stranih turista porasli gotovo 6% u odnosu na prethodnu sezonu. Od 2016., u samo deset godina, prihodi u prvoj polovici godine su se udvostručili.

Vlada želi spriječiti prekomjernu gradnju u područjima pod pritiskom, a istodobno poduprijeti pristup pristupačnom stanovanju za mlade obitelji.

Isti službeni izvori navode da se rezultati već vide ne samo u turizmu nego i na tržištu stanovanja. „Broj novih ugovora o dugoročnom najmu porastao je prošle godine za 11%, dok je 3.350 poreznih obveznika djelomično ili u potpunosti prešlo s kratkoročnog turističkog najma na dugoročni najam.“

I O KOALICIJI S MOŽEMO! /

Hoće li Milanović biti kandidat za premijera? Hajdaš Dončić za RTL Danas: 'Sve u svoje vrijeme...'

Premijer iz redova konzervativne stranke...

U Ministarstvu turizma priznaju da će nadzor nad širenjem turizma biti izazov. „Potpuno smo svjesni da učinkovita provedba zahtijeva snažnu koordinaciju, pouzdane podatke i kontinuirani nadzor“, navode.

Dodaju kako je hrvatski premijer Andrej Plenković, iz redova konzervativne Hrvatske demokratske zajednice, u više navrata upozorio na opasnost od pretjeranog povećanja cijena za strane turiste.

„Svaki pokušaj ostvarivanja brze kratkoročne dobiti kroz neopravdane cijene naštetit će našem strateškom ugledu. Kada se turist osjeti prevarenim, ne vraća se, a danas se takvo mišljenje globalno širi u nekoliko sekundi“, izjavio je 2024.

Vlada poručuje da će i dalje davati prednost kvaliteti nad kvantitetom. „Uvjereni smo da bez jasnih pravila i stroge kontrole ne može postojati održiv model turizma“, zaključuje spomenuti glasnogovornik Ministarstva turizma.

Uspjeh ovih mjera odredit će hoće li gradovi poput Dubrovnika ponovno zadobiti onaj mediteranski identitet otvorenih prozora ili će završiti pretvoreni u besprijekornu, ali beživotnu kulisu.

NET I VOYO /

Prijavite se na Net.hr s istom e-mail adresom kojom ste pretplaćeni na Voyo i čitajte sadržaje bez oglasa!

POGLEDAJTE VIDEO: Ivana Kekin kod Mojmire Pastorčić o zabrani društvenih mreža mlađima od 15