PADAJU GLAVE, NE I VLAST /

Zašto iranski režim i dalje prkosi? Gjenero: 'Stvorena je nova situacija, sjetite se Srbije'

Iranski režim preživio je pobunu vlastitog naroda, američke bombardere i izraelske rakete. Prkosi i dalje, odstupiti odbija

10.3.2026.

15:37

Maja Mahovlić

Jack GUEZ/AFP/Profimedia

403 Forbidden

nginx

403 Forbidden

nginx

Jedanaest je dan napada na Iran, koji su pokrenule Sjedinjene Američke Države i Izrael. Od početka napada poginulo je 1230 ljudi, prema posljednjim informacijama neprofitne humanitarne skupine Iransko društvo Crvenog polumjeseca, prenosi Reuters.

Prvog dana napada, oko 50 čelnika Irana je ubijeno, među njima i vrhovni vođa. Svjetske sile, Kina i Rusija, apelirale su na hitan prekid sukoba.

Iranskim balističkim projektilima pogođene su sve susjedne zemlje u kojima se nalaze američke baze. Poremećeni su letovi desetaka aviokompanija, države su organizirale hitnu evekuaciju svojih građana. Dio europskih zemalja s Njemačkom na čelu, poslao je vojno pojačanje u zaštitu europskih vojnih baza u Sredozemlju. Ugrožena je svjetska opskrba naftom i plinom, Hormuški tjesnac je pod prijetnjom totalne blokade. Iranski režim je, s druge strane postojan.

Padaju glave, ali ne i vlast

Obezglavljen i nakon početnog šoka, uspio se regrupirati i izabrati novog vrhovnog vođu - sina ubijenog ajatolaha, Modžtaba Hameneija (56). Vođom ga je proglasila režimska skupština od 88 članova.

Mlađi Hamenei navodno je ranjen u iranskom ratu samo dan nakon svog imenovanja, prema britanskim medijima.

Iranski predsjednik, Masud Pezeškian, čiji je život pošteđen u 'obezglavljivanju' iranske vlasti, neki dan je poručio: "Što veći pritisak na nas vrše, to će naš odgovor prirodno biti snažniji."

Iranci: 'Mi ćemo okončati ovaj rat'

Predsjednik iranskog parlamenta, Mohammad Bagher Ghalibaf, u utorak je poručio: "Svakako ne tražimo prekid vatre. Vjerujemo da agresor mora biti napadnut kako bi naučio lekciju i nikada više ne pomislio na napad na Iran."

Glasnogovornica Vlade, Fatemeh Mohajerani, izjavila je: "Nismo započeli rat, ali mi ćemo biti ti koji će ga okončati."

Iran su krajem prosinca 2025. i početkom siječnja ove godine zahvatili masovni prosvjedi koji su se u kratkom roku proširili diljem svih iranskih pokrajina. Uzrokovani rekordnom inflacijom, ubrzo su prerasli pokret za svrgavanje islamskog režima.

Do kada će prkositi?

Pripadnici sigurnosnih snaga Islamske Republike nisu se ustručavali pucati na vlastiti narod. Prema procjeni UN-a i medicinskih izvora, ubijeno je više od 20.000 ljudi.

Prema podacima bolnica i medicinskih radnika te medijskim procjenama, sumnja se da je ubijeno od 30 do 36.500 ljudi.

Iranski režim preživio je pobunu vlastitog naroda, američke bombardere i izraelske rakete. Prkosi i dalje, odstupiti odbija. Ali, do kada?

Što je režim?

Režim je, objašnjava politički analitičar Davor Gjenero, poredak koji nije zasnovan na demokratskoj legitimaciji, nego na kombinaciji upotrebe sile i koncepta da "monopol vlasti ima ona skupina koja polaže pravo na to da upravo ona ima uvid u povijesne nužnosti".

Na taj se način, dodaje, legitimirala komunistička diktatura, ali je zapravo vrlo slična i legitimacija teokratskih režima kakav je ona iranski.

Specifičnost iranskog režima

"U više od 45 godina teokratske diktature, režim u Iranu je stvorio snažnu infrastrukturu, koja ne ovisi samo u najužem vrhu, nego funkcionira kapilarno.

Taj je režim, po svemu sudeći, zbog unutarnjih pritisaka već bio na rubu ozbiljnog pucanja, i to pucanje je pred koji mjesec zaustavljeno samo zahvaljujući stravičnoj represiji", kaže Gjenero.

Vanjskim napadom na Iran, dodaje analitičar, stvorena je nova situacija u kojoj su glasovi unutarnjeg otpora utihnuli i neće ih biti moguće čuti dok traje američko-izraelska vojna intervencija.

Usporedba sa Srbijom

Navodi usporedbu sa Srbijom 1989. godine. "I tamo se režim prije intervencije NATO saveza, kojom je zaustavljena prijetnja genocida nad kosovskim Albancima, tresao zbog unutarnje dinamike. Ali kad je započela zračna intervencija protiv Miloševićeva režima, svi glasovi otpora tom režimu su utihnuli", kaže Gjenero.

Srpski režim je od 24. ožujka do 10. lipnja 1999. odbijao priznati politički poraz, a Milošević nije imao nikakav unutarnji otpor.

"Tek nakon priznavanja vojnog poraza sredinom 1999. postepeno su se počeli stvarati uvjeti za jačanje građanskog otpora režimu.

Otpor je kulminirao neposredno prije izbora za predsjednika SR Jugoslavije u rujnu 2000, te nakon pokušaja izborne prevare od strane režima doveo do socijalne dinamike koja je dovela do pada režima 5. listopada i onda do slobodnih parlamentarnih izbora u prosincu iste godine", podsjeća Gjenero.

O revoluciji u Iranu

Napad na Iran zaustavio je prosvjede u toj zemlji, a nove nije moguće očekivati na "poziv” američkog predsjednika Donalda Trumpa Irancima da sami riješe pitanje svoje vlasti, upozorava Gjenero.

"Za to će vjerojatno doći vrijeme, ako se neprijateljstva SAD i Izraela s Iranom zaustave, ako režim bude ozbiljno ekonomski potresen i ako uvjeti mira nagrizu ostatke legitimacije tog režima, te ako režim više ne bude sposoban za onako svirepu reakciju na proteste, kao što je to bio u veljači ove godine", dodaje analitičar.

Sudbine ostalih režima

Što je s ostalima?

Venezuelanski predsjednik Maduro je uklonjen ekspresnom brzinom, scenarij državnog rasula - oko kojeg su mnogi strahovali - nije se dogodio.

Kuba je, najavio je američki predsjednik, sljedeća.

"Venezuelanska diktatura očito nije bila ozbiljno organizirana, pa je uklanjanje diktatora moglo dovesti do toga da se uspostavi tranzicijska vlast, koja je zbog svoje sigurnosti bila izgleda spremna žrtvovati diktatora Madura", kaže Gjenero.

Dodaje da taj 'tranzicijski model' pomalo nalikuje na onaj u Rumunjskoj 1989., kad je dio njegove elite žrtvovao Ceausescua, radi očuvanja svoje pozicije.

"Za Kubu je vjerojatnije da će se odviti svojevrstan 'kapitulantski scenarij', i da će komunističke vlasti priznati poraz u zamjenu za očuvanje vlastite sigurnosti, a da će se povratkom izbjeglica iz SAD, prije svega s Floride, uspostaviti nova politička elita u toj državi", smatra Gjenero.

S druge strane, iranski režim - koliko god 'obezglavljen' - djelovat će čvrsto i kompaktno, tako dugo dok traju vojne operacije u Iranu, zaključuje.

POGLEDAJTE VIDEO Dok su letjele rakete slavio se novi vrhovni vođa Irana: Njegova riječ bit će posljednja