VALJDA NEĆE... /

Može li se dogoditi nezamislivo? 'Takva eksplozija ima nuspojave koje se ne mogu kontrolirati'

Vojni analitičar Goran Redžepović u razgovoru za Net.hr navodi kako je Trump showman: 'On će napraviti vatromet i reći 'ovo je kraj, ja sam postigao što sam htio''

11.3.2026.

14:26

Igor Krstanović

Pixabay/Ilustracija

Američki ministar obrane Pete Hegseth izjavio je da je utorak bio najintenzivniji dan američkih napada na Iran te optužio Teheran da se upušta u utrku za nuklearnu bombu. Na konferenciji za medije svijet je čuo i biblijski psalam iz usta ministra rata.

"Nakon što sam se sinoć vratio iz zračne baze, misli su mi teške zbog naših vojnika, njihovih obitelji i goleme žrtve koju podnose. Zato ću završiti citatom iz Svetog pisma, crpeći snagu iz Psalma 144", rekao je Hegseth.

Zatim je citirao stih koji se pripisuje kralju Davidu: "Blagoslovljen Gospodin, hridina moja. Ruke mi uči ratu, a prste boju. On je ljubav i tvrđava moja, zaštita moja, izbavitelj moj i štit za koji se sklanjam". Jučer je objavljeno da je i sedmi američki vojnik poginuo na Bliskom istoku nakon iranskih napada iz odmazde na američke baze. Hegseth je najavio još žešće udare na Iran u ratu koji traje već 12. dan.

Hoće li SAD aktivirati nuklearno oružje?

U takvoj atmosferi raste i strah od moguće uporabe nuklearnog oružja. Povijest nas podsjeća da su Sjedinjene Države jedina država koja ga je upotrijebila u ratu – 1945. godine protiv Japana, kada su atomske bombe bačene na Hirošimu i Nagasaki.

Vojni analitičar Goran Redžepović smatra da je mogućnost nuklearnog napada na Teheran gotovo nikakva.

Govoreći o usporedbi atomskih bombi iz Drugog svjetskog rata s modernim nuklearnim arsenalom, ističe da se snaga takvog oružja danas kreće u vrlo širokom rasponu.

BLISKI ISTOK U PLAMENU /

Iran objavio popis: 'Ovo su nove mete!'

Taktičko i strateško nuklearno oružje

Danas se radi o oružju vrlo različitih snaga, ističe Redžepović. "Od onih koji stanu u jednu topovsku granatu, što je radio nekad i nuklearni topolj, do jedne termonuklearne bombe koja ima ogromnu razornu moć. Bomba u Hirošimi može poslužiti kao referentna točka, ali današnje nuklearne bombe mogu biti i slabije i višestruko jače od nje. Pokriven je cijeli dijapazon snaga", kaže.

Taktičko nuklearno oružje, bombe tzv. manje snage, namijenjeno je ograničenim vojnim ciljevima na bojišnici, poput uništavanja koncentracija trupa, vojnih baza ili zapovjednih mjesta. Snaga mu se kreće između 0,3 i 50 kilotona (kt). S druge strane, snaga strateškog nuklearnog oružja, poput interkontinentalnih balističkih projektila, mjeri se megatonama (Mt). Za usporedbu, bomba bačena na Hirošimu imala je snagu od oko 15 kilotona.

Najmanji nuklearni uređaji mogu imati snagu od svega desetak tona TNT-a. U kategoriju taktičkog nuklearnog oružja spadaju artiljerijske granate, nuklearne mine, torpeda te zrakoplovne bombe, među kojima su i varijante američke bombe B61 raspoređene u Europi.

Ima manjih nuklearnih bombi, ali kad se ta eksplozija dogodi...

Sjedinjene Države razvijaju i oružje niže snage, poput bojeve glave W76-2 (procijenjene snage 5–7 kilotona) namijenjene balističkim projektilima na podmornicama. Rusija također raspolaže velikim arsenalom nestrateškog, odnosno taktičkog nuklearnog oružja.

Iako se često nazivaju "manje snažnima", takve bombe i dalje imaju ogromnu razornu moć, a njihova uporaba nosi ozbiljan rizik brze eskalacije u širi nuklearni sukob.

Pitali smo analitičara postoje li u modernom nuklearnom arsenalu bombe s ograničenim radijusom djelovanja ili tzv. ciljane nuklearne bombe.

"Postoje nuklearne bombe manjih snaga, ali sama eksplozija – kad se dogodi – ima nuspojave koje se ne mogu kontrolirati. Kontaminacija odlazi u atmosferu, ali i u podzemne vode. Ako je riječ o krškom području, širenje kroz podzemne tokove može biti još veće. U atmosferi se radioaktivni materijal širi u smjeru kretanja zračnih masa”, tvrdi Redžepović.

BORBA ZA HORMUŠKI TJESNAC /

Američka vojska objavila snimke uništenja: 'Riješeno je 16 iranskih brodova!'

Nakon eksplozije nema kontrole

Naš sugovornik naglašava da nema kontrole kad se nuklearno oružje upotrijebi. "Nuklearna bomba djeluje razorno kroz ekstremno visoke temperature i snažan udarni val. Temperatura u eksploziji je toliko visoka da topi sve oko sebe. Nakon toga nastaje radijacijski oblak. On je nuspojava, nije namjera.

Dakle, osnovna namjera nuklearne bombe da što više razara i uništi. I onda taj radijacijski oblak odlazi u atmosferu i njega nitko ne može kontrolirati. Radioaktivni materijal nosi vjetar. Kako se kreću zračne mase u atmosferi, tako se širi i kontaminacija. Kada takav oblak dođe nad područje s oborinama, kiša ga ispire i kontaminira tlo", objašnjava.

Unatoč medijskim napisima i strahovanju javnosti, Redžepović ne vidi u kojem scenariju bi SAD mogao upotrijebiti nuklearno oružje. Pitali smo ga, ima li Iran nuklearno oružje.

"Nitko ne kaže da ima. Ne treba od toga praviti neku vijest. Recimo najjača bomba koja je aktivirana, to je ruska Car-bomba, tamo 1961. godine, ona je imala snagu eksplozije, 58 megatona, to je ekvivalent u tonama TNT-a. Bila je 3800 puta jača od one u Hirošimi.

Ta je bomba napravljena da se demonstrira razornost moguće upotrebe, ali takve bombe se ne proizvode, dakle, to je najveća dosad aktivirana bomba. No, nuklearni rat nije opcija sada u Iranu nikako", smatra Redžepović.

VESNA PUSIĆ U DIREKTU /

'Najveći dobitnik ovog rata je Putin. Ne trebamo strahovati od trećeg svjetskog, ali...'

'U Iranu nema političkog cilja'

U Japanu je bomba aktivirana s jasnim političkim ciljem, podsjeća Redžepović.

"U Iranu nema političkog cilja. Rat se vodi da bi se ostvario na kraju neki politički cilj. Kako ovdje nema političkog cilja, on (Trump) može svašta učiniti. Što se tiče Japana u Drugom svjetskom ratu Amerikanci su izračunali, da bi porazili Japan, klasičnim načinom, poginulo bi oko milijun ljudi. Izračunali su da je 'jeftinije' i za jednu i za drugu stranu baciti bombu i prisiliti Japan na taj način na predaju", kaže.

Trump je showman, tvrdi analitičar. "On će napraviti vatromet i reći 'ovo je kraj, ja sam postigao što sam htio'."

Koliki je kapacitet iranskog naoružanja?

"Teško je procijeniti, njihovi proizvodni pogoni su znatno reducirani. Iranci nemaju mogućnosti za obnovu tih izvora ili imaju isključivo male resurse za obnovu utrošenih ubojnih sredstava. Pitanje je koliko je uskladišteno, procjene su razne od 1500 do 4000 balističkih projektila i nekoliko desetaka tisuća dronova. To su sve procjene, ne postoji egzaktni podaci. Njihov najveći problem jest što im je uništeno jako puno kamiona s lansirnim rampama", zaključuje.