Kao da je bilo jučer: Držali smo smo se skupa, a nismo smjeli. Zemlja se tresla, cigle su padale...

Današnji datum, 22. ožujka, ostaje duboko urezan u kolektivnu svijest građana Zagreba. Točno je šest godina prošlo od nedjeljnog jutra u 6.24, kada je grad pogodio razoran potres magnitude 5.5 po Richteru, ostavljajući iza sebe razrušenu gradsku jezgru i trajno promijenjenu svakodnevicu.

Podsjetimo, epicentar je bio u Markuševcu, a snažno podrhtavanje u samo deset sekundi prouzročilo je štetu na više od 26.000 građevina. Najteže je stradala povijesna jezgra grada, Gornji i Donji grad, ali i brojna naselja u podsljemenskoj zoni koja su se našla na samom udaru.

Osim goleme materijalne štete, koja je procijenjena na nevjerojatnih 11,5 milijardi eura, potres je uzeo i jedan mladi život. Preminula je Anamarija Carević (15) iz Đorđićeve ulice u centru grada. Na nju su se urušili komadi dimnjaka dok je spavala. Hitna ju je odvezla u bolnicu, no preminula je drugi dan. Ozljede su bile preteške.

Oštećeno oko oko 25 tisuća objekata

U potresu je ozlijeđeno 27 osoba. Bio je to najjači potres u posljednjih 140 godina na zagrebačkom području nakon kojeg je uslijedio još jedan magnitude 5.0, a do kraja 2021. godine ukupno je zabilježeno oko 3500 naknadnih podrhtavanja tla. U potresu je oštećeno ukupno 25 tisuća objekata, od čega je više od 6 tisuća privatnih i javnih zgrada postalo neupotrebljivo. Posljedice potresa pretrpjele su i Zagrebačka i Krapinsko-zagorska županija. 

Dodatna otežavajuća okolnost je što se katastrofa dogodila u vrijeme uvođenja epidemioloških mjera i straha zbog širenja novootkrivenog koronavirusa. Snimke rodilja ispred bolnice u Petrovoj, oštećeni toranj zagrebačke katedrale, ulice i automobili zatrpani ciglama i kamenjem obišle su tada svijet.

Dosad na obnovu potrošeno 4,63 milijarde eura, od čega 2,75 milijardi na zagrebački, a 1,88 milijardi eura na petrinjski potres, potvrdilo je Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Iz državnog proračuna  osigurano je još nešto više od milijarde eura za nastavak obnove.

Na području Grada Zagreba ugovoreno je ukupno 510 projekata obnove zgrada javne namjene i infrastrukture, od toga su radovi završeni na 435 projekata, na 66 projekata radovi su u tijeku, dok je za preostale projekte izrađena projektno-tehnička dokumentacija ili su u fazi provedbe postupaka javne nabave za izvođenje radova. Među najznačajnijim projektima ističu se obnove brojnih fakulteta, osnovnih i srednjih škola, ali i zdravstvenih ustanova poput Klinike za ženske bolesti i porode u Petrovoj, KB Merkur, Sveučilišne klinike Vuk Vrhovac, dijela kompleksa KBC-a Rebro, zgrade Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo u Rockefellerovoj te bolnice za plućne bolesti Jordanovac. U tijeku je i obnova KBC-a Sestre milosrdnice te projekt KBC Rebro (faza III). Obnova zgrada javne namjene je u završnoj fazi i od ukupno ugovorenih 1309 projekata završeno je njih već 1197 – odnosno 91 posto.

Obnova privatne imovine

Kada je u pitanju obnova privatne imovine do sada su završena 4333 postupka obnove, koji obuhvaćaju gotovo 40.000 stambenih jedinica. Trenutno je otvoreno 695 gradilišta, pri čemu se većinom radi o zahtjevnijim konstrukcijskim obnovama (njih 541). Obnovljeno je 666 obiteljskih kuća i 3209 višestambenih zgrada. Izgrađene su 54 zamjenske obiteljske kuće, dok je umjesto gradnje kupljeno 13 kuća. U tijeku je izgradnja još 52 zamjenske kuće.

Na čitavom potresom pogođenom području kroz program je dosad zbrinuto 2909 osoba, a mjeru na današnji dan koristi 596 kućanstava odnosno 1261 osoba. Iz Ministarstva ističu da su korisnici u privremenom smještaju oslobođeni plaćanja najamnine kao i plaćanja režijskih troškova dok borave u privremenom zamjenskom smještaju do obnove svojih vlastitih nekretnina. Prema Planu obnove Ministarstva cjelokupna obnova privatne imovine u potpunosti trebala završiti do 2030. dok bi sve zamjenske obiteljske kuće trebale biti završene do prve polovine 2027. godine.

Ministarstvo kulture i medija provodilo je obnovu, hitne mjere ili izradu dokumentacije na ukupno 511 zgrada u Gradu Zagrebu i na području osam susjednih županija, za što je dosad izdvojeno oko 1,7 milijardi eura. Samo na području Zagreba osigurano je gotovo milijardu i 34 milijuna eura za obnovu nakon zagrebačkog, ali i petrinjskog potresa koji je uzrokovao progresivne i nove štete u Zagrebu. 

Zgrade su obnovom postale sigurnije

Od ukupno ugovorenih 130 projekata iz Fonda solidarnosti njih 93 je dovršeno, dok je od 48 ugovorenih projekata cjelovite obnove, financirane iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, dovršeno njih 14. Među njima su i zgrada Hine, atelijer Meštrović, HAZU, zgrada Ministarstva vanjskih i europskih poslova... Cjelovita obnova u tijeku je na preostalim ugovorenim projektima, a od većih i kompleksnijih zgrada u Ministarstvu izdvajaju Muzej Mimara i zgradu Muzeja za umjetnost i obrt.

Većina sakralnih objekata na području Grada Zagreba je obnovljena (njih 27), a u tijeku je još konstrukcijska obnova na kompleksnim objektima poput katedrale, crkve Sv. Katarine, crkve i samostana u Remetama, Crkve sv. Marije na Dolcu.

Ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek rekla je Hini da su obnovom zgrade postale sigurnije i otpornije na moguće buduće potrese, uz očuvanje spomeničkih svojstva, zahvaljujući brzom reakcijom i kvalitetnom procjenom štete uz angažman svih stručnjaka.

"Bilo tko tko se nađe u sličnoj situaciji katastrofe nakon potresa na tako gusto izgrađenom području kad govorimo o kulturnoj baštini, sigurno će tražiti naša iskustva i iskustva naših stručnjaka. Nije slučajno projekt zagrebačke katedrale dobio nagradu za najsloženiji i najuspješniji projekt u prošloj godini, kad govorimo o obnovi konstrukcije”, rekla je ministrica.

I u Ministarstvu prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine kažu da je obnova zagrebačke katedrale jedan od najsloženijih konstrukcijskih zahvata takve vrste u svijetu, dok se uskoro očekuje i otvorenje Bazilike Presvetog Srca Isusova u Palmotićevoj ulici.

Zaklada 'Anamarija Carević'

Upravo se pored te crkve, u kojoj se večeras održava korizmeni koncert, planira i gradnja pastoralnog centra koji će nositi ime Anamarije Carević, djevojke koja je preminula od posljedica potresa 23. ožujka 2020. godine.

Na prvu godišnjicu njezine smrti osnovana je Zaklada "Anamarija Carević" putem koje se prikuplja novac za uređenje Bazilike, ali najviše za izgradnju centra, objasnila je Lenka Grčić iz Zaklade.

Kada će se centar početi graditi ne zna, jer iz Grada Zagreba i dalje nema odgovora oko dozvole. U spomen na Anamariju 31. ožujka održat će se sada već tradicionalni koncert u Lisinskom.