Robna razmjena između Hrvatske i Rusije lani je iznosila 742 milijuna dolara, s time da Hrvatska izvozi puno manje nego što uvozi, poglavito zbog plina, kojeg u Hrvatsku iz Rusije stiže oko 22 posto. Stoga ne čudi bojazan energetskih stručnjaka da bi eskalacija rusko-ukrajinskog sukoba mogla utjecati i na nas.
"Ja se još uvijek nadam i smatram da još uvijek postoji nada da se to riješi. Invazija je ulazak stranih trupa na teritorij druge države. Međutim, to je sada više pravno pitanje, geopolitičke naravi, ako su ovi proglasili samostalnost, to onda više nije strani teritorij. Što se tiče energetske krize, tu ovisi što će Europa i SAD napraviti prema Rusiji. Ako dođe do sankcija prema Rusiji, doći će do nezapamćenog poskupljenja energenata. Evo danas je nafta došla skoro do 100 dolara, iako ona nije za sada upitna. Za plin smo jučer imali izjavu gospodina Medvjedeva da može doći do 2000 eura za 1000 kubika", ocijenio je za RTL energetski stručnjak Davor Štern.
'Roba koja se ne plati se ne isporučuje'
Istaknuo je da bi uvođenje sankcija moglo podjednako naštetiti Europi i Rusiji. "Mislim da bi bio podjednak gubitak, s tim da ćemo mi više osjetiti, jer smo u Europi. Prošle sankcije su naši proizvođači mandarina sa Neretve osjetili ni krivi ni dužni. Na takvim stvarima se vidi rezultat sankcija. Ako Europa i SAD odluče Rusiji uvesti sankcije u platnom prometu i sustavu, tu će biti velikih problema zato jer će se tada postaviti pitanje toga da i ako Rusi budu puštali plin prema nama, kako ćemo ga mi platiti. Roba koja se ne plati se ne isporučuje. Mi sada polako izlazimo iz sezone grijanja, ja se još uvijek nadam da do toga neće doći. Hvala Bogu imamo LNG koji nam može koristiti u ovom prijelaznom razdoblju", poručio je Štern.
Europa, doduše, ima alternativu umjesto ruskog plina. "Europa ima LNG. Engleska dosta dobro stoji kroz svoja plinska polja i Sjevernom moru, isto tako i od Norveške, iako nije dio EU-a. Ostatak Europe dobiva LNG iz Amerike, Alžira, Južne Amerike tako da će se to snabdijevanje Europe, minimalnim količinama plina nastaviti. To će biti iznimno skup plin pa je pitanje kako će europsko gospodarstvo i industrija moći podnijeti tako visoke cijene plina koje se javljaju ne samo kao sredstva grijanja u kućanstvima, nego i za industriju i proizvodnju velikog dijela dobara kojima je osnovna sirovina plin", poručio je Štern.
A što s Fortenovom?
Drugi problem za Hrvatsku je Fortenova, konzorcij koji je preuzeo Agrokor, a kojemu su u vlasništvu ruske banke. "Tu može doći do problema u inozemnom plaćanju, u Hrvatskoj ja ne vidim da bi to trebao biti problem jer je platni promet unutar Hrvatske u okviru Fortenove zatvoreni sustav. U odnosu s ruskom bankom koja je 50-postotni vlasnik, tu se mogu pojaviti sankcije ako one dođu pod sankcije", izjavio je Štern i prokomentirao nedavno donesene vladine mjere protiv inflacije.
"Vlada je donijela mjeru da će subvencionirati odnosno da će dozvoliti maksimum povećanja za plin 20 posto, za električnu energiju 9,6 posto. To će se teško održati ako plin ode na 2000 dolara. Vladine mjere su donesene i zbog inflacije i zbog povećanja cijene energenata koje su izazvale inflaciju. Što će Vlada učiniti ako to pređe određenu granicu koju nam može servisirati kroz proračun, ja ne znam", zaključio je Štern.
