Ekonomski analitičar Damir Novotny u Novom danu N1 televizije govorio je o situaciji s isporukom ruskog plina Europi, ali i situaciji s Fortenova grupom u slučaju sankcija ruskim bankama koje su većinski vlasnici te grupacije.
Podsjetimo da je Njemačka jučer objavila da Sjeverni tok 2 neće biti pokrenut, a Dimitrij Medvedev je zaprijetio da će cijena plina biti 2000 dolara za 1000 kubičnih metara.
"Ako pogledamo u energetskom miksu europskih zemalja koje zemlje najviše ovise o ruskom plinu, to je Njemačka prije svega. Iako, u njihovom miksu je plin zastupljen s oko 20 posto. Hrvatska ima 30,2 posto plina u ukupnom energetskom miksu. Mađarska i Hrvatska najviše ovise o plinu i najviše o - ruskom. U Hrvatskoj je otprilike 60 posto potrošnje plina ruski plin, a nekih 40 posto je domaći plin”, pojasnio je analitičar.
'Energetski šok' europske ekonomije
Novotny je napomenuo da ne bi bilo prvi put da europska ekonomija, koja nema dovoljno vlastitih izvora energije, doživi energetski šok.
"Takvih šokova je bilo u povijesti. Postoje alternativni dobavni pravci, osobito sada tekući plin. Zemlje zapadne Europe nisu više toliko beznadno ovisne o ruskom plinu. Danas vidimo da Nizozemska kupuje tekući plin od SAD-a i Norveške. Baltičke zemlje su prije nekoliko godina krenule u izgradnju pokretnih terminala za tekući plin”, kazao je Novotny.
Tvrdi da Hrvatska ima dobru poziciju, jadransku orijentaciju i da plin može doći iz drugih izvora. "Sve govori u prilog tezi da je to politički motiviran tvit Medvedeva koji je imao cilj zastrašiti zapadnoeruopske vlade, ali to nije postigao. Čak ni mađarska vlada nije se u nijednom trenutku priklonila ruskoj strani", rekao je.
'Hrvatska se brzo može preorijentirati'
Dodao je da su podzemni rezervoari plina u Hrvatskoj popunjeni 50 posto.
"Hrvatska se vrlo brzo može preorijentirati. Ako je terminal za tekući plin 50 posto napunjen, on se vrlo brzo može napuniti drugim izvorima. Opskrba ni u jednom trenutku ne bi smjela doći u pitanje. Vlada mora poticati da se ona kućanstva koja koriste plin preorijentiraju na neki drugi energent”, poručio je.
Smatra da bi Petrokemija podizanjem cijene plina na razinu od 2000 dolara za 1000 kubičnih metara mogla doći u velike probleme.
“Već sada na tržištu su dva ili tri važna europska konkurenta koja nude mineralna gnojiva. U tom kontekstu podizanja cijene plina na razinu o kojoj Medvedev govori, rekao bih da će Petrokemija morati zatvoriti proizvodnju", kazao je.
Utjecaj na Fortenova grupu?
Većinski dioničari Fortenova grupe su dvije ruske banke. Jedna od njih već se nalazi pod sankcijama.
“Ne radi se o Sberbanci, radi se o VTB banci koja je drugi važan dioničar Fortenova grupe i financijer. Ali ne još pod europskim sankcijama, već pod sankcijama koje je Boris Johnson uveo u Velikoj Britaniji”, pojasnio je Novotny.
Pojasnio je zatim što bi se moglo dogoditi s Fortenova grupom ukoliko dođe do potpunih europskih sankcija Rusiji. “Fortenova je još uvijek ovisna o vanjskom financiranju, još uvijek se ne može samofinancirati. Ta grupacija ovisi o financiranju i refinanciranju kratkoročnom i srednjoročnom od strane banaka koje su spremne sada davati kredite. To su prije svega vlasnici, te dvije ruske banke. Vjerojatno ima i domaćih banaka koje odobravaju kredite i to će biti doista vrlo kompleksna situacija”, rekao je ekonomski analitičar.
Istaknuo je da bi se tvrtkom moglo upravljati i pod sankcijama kad bi ona bila neovisna o bankarskim financiranjima.
“Ako se mora obraćati financijskom tržištu, a iza nje je ruski kapital kao većinski vlasnik bit će vrlo teško osigurati financiranje, gotovo nemoguće. U situaciji kada bi se uvele te potpune sankcije, dakle kada bi pristup europskim i svjetskim tržištima kapitala i financijskim tržištima bio zabranjen za ruske ekonomske aktere”, zaključio je Novotny.
