I dalje vrije na granici između Rusije i Ukrajine, gdje je zadnjih dana posebno dramatično. Situacija je eskalirala nakon što je ruski predsjednik Vladimir Putin u ponedjeljak priznao pobunjene istočne ukrajinske pokrajine Donjeck i Lugansk, a najavio je i da će tamo poslati vojsku u mirovnu misiju. Nešto kasnije njegov šef diplomacije Lavrov kazao je kako Rusija neće poslati vojsku, kazavši da je tako - zasad.
Rusija se zbog svega toga suočava sa sankcijama Zapada, a u utorak je objavljena vijest da je njemačka vlada zaustavila postupak izdavanja dozvole za rad plinovoda Sjeverni tok 2,
Osim vojnog sukoba, ove napetosti utječu i na plin koji, između ostalog, dolazi i u Hrvatsku. Hoće li zbog svega biti problema u opskrbi ili pak u cijeni koja je već i sada ionako vrtoglava? Energetski stručnjak profesor Igor Dekanić za Net.hr kaže kako ova situacija po Europu znači određenu neizvjesnost u pogledu buduće opskrbe.
'Europa treba Rusiju, Rusija Europu'
"Pitanje je kako će Europa reagirati, odnosno kakav stupanj će te sankcije imati i što će u to sve biti uključeno s europske strane. Pretpostavljam i vjerujem da Rusija neće jednostrano prekidati opskrbu sve dok ne vidi poteze EU", veli nam Dekanić, dodajući da ima osjećaj, bez pravih pretpostavki i informacija, ako će sankcije EU poput američkih biti biti ograničene samo na istočne odcijepljene provincije, a ne i na cijelu Rusiju, vjerojatno će i ruske reakcije biti drugačije i blaže nego ako bude cijela Rusija stavljena pod sankcije.
"Ako ste primijetili, kod izjava predsjednika SAD-a jasno je dato do znanja da se razmatraju obustava svih investicija u oblastima Luganska i Donjecka, ne u cijeloj Rusiji“, kaže Dekanić, podsjećajući na projekt Sahalin, ogromnu investiciju Rusa i Amerikanaca vrijednu nekoliko desetaka milijardi dolara koja bi u slučaju sankcija cijeloj Rusiji bila ugrožena.
Dekanić kaže da koliko je Europi interes dobiti sigurnu opskrbu plinom, toliko je Rusiji možda još i više u ovoj situaciji interes prodavati plin na međunarodnom tržištu jer je to siguran prihod. "Politički gledano, ovo je jedna stvar. Ekonomski gledano, ovo će u svakom slučaju biti veliki trošak za Rusiju, završilo se to ovako ili onako. Ako će morati financirati cjelokupnu infrastrukturu u Luganskom i Donjecku, to je već veliki trošak“, kaže Dekanić.
Europa ima novac, a nema plin, a Rusija ima plin, a nema novac. Jednostavnim riječima, jedni o drugima zavise. "Rusija stalno kaže ako nećete vi, prodat ćemo Kini. Iako će Kina 10-ak godina i ekonomski i vojno značiti nešto sasvim drugo nego danas, to je opet nešto drugo nego Europa koja ima uređeno tržište i platežnu sposobnost“, pojašnjava Dekanić, dodajući da kao što Rusija ima dobro iskustvo u prodaji plina Europi, tako i Europa ima dobro iskustvo s Rusima kao u pouzdanom dobavljaču.
Cijene će skočiti
Na pitanje može li ova situacija dovesti do skoka cijena plina, Dekanić kaže da vjerojatno da, jer svaki nagovještaj moguće prijetnje sigurnosti isporuke odmah na burzama podiže cijenu za nekoliko postotaka. Na naše pitanje možemo li zbog situacije ostati bez plina, Dekanić kaže da nećemo, ali da ćemo ga plaćati skuplje.
Alternativa ruskom plinu su LNG terminali. Oni u Hrvatskoj, pojašnjava nam Dekanić, mogu nadomjestiti plin jer je naša potrošnja relativno mala, dodajući da bi LNG terminal skoro mogao nadomjestiti našu cjelokupnu potrošnju.
"Energije kada nestane, ili kada naglo skoče cijene, vi nju ne možete brzo zamijeniti s drugim proizvodom. Ne može se brzo bez znatnih investicija, zamijeniti oblik isporuke i snabdijevanje energije drugim“, pojašnjava nam ovaj stručnjak.
Komentirajući navode Velike Britanije koja je najavila nove dozvole za proizvodnju nafte i plina u Sjevernom moru, Dekanić kaže da je to na neki način pokušaj da se smanji intenzitet poskupljenja.
"Eksploatacija nafte i plina u Sjevernom moru koju pretežno vode i Velika Britanija i Norveška, ali i Danska i Nizozemska, ipak ide polako svome kraju. Nafta je u Sjevernom moru otkrivena početkom 70-ih godina, najveća proizvodnja je bila 80-ih godina. Ovo urgentno izdavanje novih dozvola unatoč Pariškom sporazumu i unatoč svim obećanjima sa zadnjeg ekološkog summita u Glasgowu, zapravo odražava taj pokušaj da se ovakvim smanjenjem rizika djeluje na smanjenje intenziteta poskupljenja u slučaju prijetnji opskrbom", kaže Dekanić.
Privremena obustava koja se može skinuti
U međuvremenu pak je stigla vijest iz Njemačke kako obustavljaju Sjeverni tok 2. "To sigurno mijenja situaciju, tako da će cijene na postojećoj opskrbi još nešto dobiti gore. Zaustavljanje postupka je privremena mjera. Projekt Sjeverni tok dva je plinovod u kojem su njemačke, ruske, nizozemske i francuske kompanije uložile 11 milijardi eura. Tko će na zapadu trajno obustaviti projekt u koji je uloženo toliko novaca?“, kaže Dekanić.
"Što se tiče administrativne obustave, to je ipak privremena obustava koja se može skinuti svaki dan. Koji će biti konkretan učinak? Opet dodatni impuls za porast cijena u sadašnjem slučaju. Trajno će se vjerojatno to sve skupa skinuti kada se sve dogovori i sredi", mišljenja je Igor Dekanić.
Na pitanje tko je u ovoj cijeloj igri jači, Dekanić nam odgovara da jačeg nema. "Tu nema jačeg, tu je najjači onaj, kao što kažu stari kockari, koji zadnji trepne. Objektivna činjenica je da svi zavise jedni o drugima", pojašnjava stručnjak, dodajući da to sve zapravo odgovara Europi i velikim potrošačima.
"Nemojmo zaboraviti uz vrlo jeftine fosilne izvore energije i tržišno gospodarstvo, nema brže energetske tranzicije. Uz jeftinu fosilnu energiju odgađa se brza energetska tranzicija u pravcu održivih izvora i održivih energetskih sustava. O tome moramo isto voditi računa, ma koliko god nam u ovom času skuplji plin ili skuplji derivati teško pali", zaključuje Igor Dekanić u razgovoru za Net.hr.
