Napetosti u Ukrajini se ne smiruju, dok se dvije zaraćene strane međusobno optužuju za napade. Iz Rusije je tako tijekom dana stigla vijest da su ukrajinske snage prešle granicu.
S druge strane, ukrajinsko ministarstvo vanjskih poslova i Ministarstvo obrane rekli su da je ta tvrdnja lažna. "Ni jedan naš vojnik nije prešao granicu s Ruskom Federacijom i ni jedan danas nije stradao", objavili su.
Glasnogovornik britanskog premijera Borisa Johnsona tvrdi da ruski predsjednik Vladimir Putin i dalje namjerava pokrenuti invaziju na Ukrajinu. "Obavještajni podaci koje vidimo sugeriraju da Rusija namjerava pokrenuti invaziju i da je plan predsjednika Putina već započeo", rekao je glasnogovornik novinarima.
Priznavanje Donjecka i Luganska
Putin će priznati proruske pobunjeničke teritorije kao neovisne republike, potvrdio je Kremlj.
"Modernu Ukrajinu je stvorila Rusija, boljševička Rusija. Ukrajina nama nije samo susjedna zemlja. Ona je neodvojiv dio naše povijesti, u kojoj žive naši prijatelji i rodbina", rekao je Putin. Situaciju na istoku Ukrajine nazvao je "kritičnom".
"Današnja Ukrajina mogla bi se zvati po Vladimiru Iljiču Lenjinu, on ju je stvorio. Ukrajina je geopolitička fikcija koju je 1920-ih stvorio Jozef Staljin. Ta zemlja je oštećena kolapsom SSSR-a", rekao je.
"Ljudi s tog teritorija su također se izjašnjavali kao Rusi i ruski pravoslavci, nekad smo bili ujedinjeni. Neki će reći "pa sve je to poznato", ali treba shvatiti što se zbiva danas i objasniti ciljeve pred nama, stoga je važno objasniti pozadinu. Ukrajina je od početka bila ruska. Nažalost, komunistička Rusija, Lenjin i njegovi drugovi su prilično brutalno odcijepili od Rusije neke povijesno ruske dijelove, a da nitko Ruse o tome nije ni pitao. U osvit Drugog svjetskog rata, komunisti su anektirali neke dijelove u pripojili ih Rusiji, a kao kompenzaciju su Ukrajini dali povijesno njemačke teritorije. Iz nekog razloga Staljin je Krim dao Ukrajini i tako je ona stvorena", dodao je.
"Zašto smo morali ispuniti bilo čije nacionalne ambicije? Zašto smo morali davati neka prava, prava na teritorije kada su to povijesno bili dijelovi Rusije? Pitam vas zašto smo morali biti tako darežljivi? To je ludilo. Ali postoji objašnjenje. Nakon revolucije, boljševici su pod svaku cijenu htjeli ostati na vlasti, zato su bili spremni na sve, pa čak i na poniženje. Bili su u jako teškoj poziciji, ispunjavali su bilo kakve zahtjeve raznih nacionalista. To nije bila samo greška, nego nešto još gore, a nakon raspada SSSR-a to je postalo očito", rekao je.
"Ukrajinske oligarhe nije briga za narod, oni služe geopolitičkim interesima Zapada", dodao je.
"Korupcija u Ukrajini je uništila ukrajinsku državnost, što su i iskoristili nacionalisti 2014. godine uz pomoć podrške Zapada", rekao je Putin u obraćanju naciji sat vremena. Nakon čega je potpisao deklaraciju o priznavanju Donjecka i Luganska.
Eksplozija u Lugansku
Nakon ove najave Moskve, francuski predsjednik Emmanuel Macron sazvao je hitnu sjednicu Vijeća za obranu.
"Obzirom na izjave izrečene na sastanku Vijeća sigurnosti Ruske Federacije, obavio sam hitne konzultacije s Emmanuelom Macronom i Olafom Scholzom te sazvao sjednicu Nacionalnog vijeća za sigurnost i obranu", napisao je ukrajinski predsjednik Voldomir Zelinsky na svome Twitteru.
Visoki predstavnik Europske unije za vanjsku i sigurnosnu politiku Josep Borrell rekao je da će predložiti uvođenje sankcija protiv Rusije ako prizna neovisnost dviju odmetnutih ukrajinskih pokrajina Luganska i Donjecka.
Nakon priopćenja iz Kremlja u kojem je najavljeno da će Putin priznati odmetnute ukrajinske regije, snažna je eksplozija odjeknula u centru Luganska, glavnog grada samoproglašene Luganske Narodne Republike, piše RT.
Na snimkama koje je objavila agencija RIA Novosti vidi se automobil u plamenu, a navodi se kako su zbog jačine eksplozije razbijeni prozori na zgradi ispred koje se dogodila te su se aktivirali alarmi na automobilima parkiranim oko nje.
Priprema za slanje vojske?
Podsjetimo, Putin je pak na sastanku ruskog Vijeća sigurnosti potvrdio da Rusija razmatra priznanje neovisnosti proruskih separatističkih republika u istočnoj Ukrajini - samoproglašene Narodne Republike Donjeck i Narodne Republike Luhansk.
Važan je to podatak jer odluči li Putin priznati separatističke republike, to bi moglo voditi slanju ruske vojske u obje regije, koristeći pritom tezu o neovisnim republikama kao izgovor za intervenciju.
Putin je najavio da će odluku o tome hoće li ili neće priznati neovisnost separatističkih republika donijeti kasnije danas.
"Prioritet Moskve je osigurati postizanje sigurnosnih jamstava s NATO-om radi održavanja mira, a ne sukoba", rekao je u ponedjeljak Putin, upozoravajući međutim da bi prijem Ukrajine u NATO predstavljao sigurnosnu prijetnju Rusiji.
“Posljednjih mjeseci, krajem prošle godine, pojačali smo napore s našim glavnim partnerima u Washingtonu i NATO-u da konačno dogovorimo sigurnosne mjere i osiguramo miran razvoj naše zemlje. To je naš prioritet, a ne konfrontacija. Ali moramo razumjeti stvarnost u kojoj živimo, a već sam mnogo puta rekao da ako se Rusija suoči s prijetnjom poput primanja Ukrajine u NATO, onda će prijetnja našoj zemlji biti višestruka", dodao je.
Govoreći tijekom sastanka ruskog Vijeća sigurnosti u Moskvi, Putin je istaknuo da je "korištenje Ukrajine kao alata za konfrontaciju s Rusijom ozbiljna i velika prijetnja Moskvi".
“Rusija je uvijek pokušavala sve sukobe riješiti mirnim sredstvima. Ipak, kijevske su vlasti provele dvije kaznene operacije na tim teritorijima (Donjeck i Lugansk) i čini se da smo već treći put svjedoci eskalacije”, rekao je Putin, prenosi CNN.
Ništa od mirovnih sporazuma?
Putin je otkrio da mu je francuski kolega Emmanuel Macron rekao da je Washington promijenio stav o ruskim sigurnosnim zahtjevima, ali da ne zna do kakve je promjene došlo. Tvrdi da mu je Macron rekao da je ukrajinsko vodstvo spremno provesti mirovni proces iz Minska.
Međutim danas je presudio kako mirovni sporazumi iz Minska između Ukrajine i proruskih separatista nemaju izgleda za provedbu, optužujući Kijev da ih sabotira.
"Shvatili smo da oni nemaju apsolutno nikakvu perspektivu", rekao je tijekom sastanka ruskog Vijeća sigurnosti, emitiranog na ruskoj televiziji.
Nove optužbe
Ruski ministar obrane Sergej Šojgu rekao je u ponedjeljak Putinu da je Ukrajina rasporedila ozbiljne snage blizu odcijepljenih regija na istoku zemlje te da se možda priprema da ih vrati silom, što je Kijev više puta demantirao.
Šojgu je optužio Ukrajinu da je pojačala granatiranja odcijepljenih regija. Rusija je objavila da je granata ispaljena s ukrajinskog teritorija potpuno uništila punkt granične straže u regiji Rostov, no Kijev je odbacio odgovornost za taj incident.
Čelnici odcijepljenih regija u istočnoj Ukrajini, samoproglašene Donjecka Narodna Republika i Luganska Narodna Republika, pozvali su u ponedjeljak ruskog predsjednika da ih prizna kao neovisne.
Šojgu je tada još više podigao ulog rekavši da Ukrajina, koja se odrekla nuklearnog oružja nakon neovisnosti od Sovjetskog Saveza, ima veći "nuklearni potencijal" od Irana ili Sjeverne Koreje i da misli da bi Rusija trebala priznati dvije regije.
Što bi napravili Amerikanci?
"To nisu samo ljudi koji govore ruski, to su ruski državljani. To je naš narod. Kad su američki državljani u opasnosti, Amerikanci pokreću specijalne operacije", rekao je zamjenik predsjednika ruskog Vijeća sigurnosti i bivši predsjednik Rusije Dmitri Medvedev.
"Trebamo pregovarati, ali samo s Amerikom. Svi ostali će napraviti ono što im SAD kaže. Skrivaju svoj pravi cilj - uništenje Ruske federacije", smatra šef ruskog Vijeća sigurnosti Nikolaj Petrušev.
Moskva je ranije uvela zabranu letenja svim komercijalnim avionima iznad područja koje graniči s ključnom ukrajinskom lukom Maripolje, nedaleko od linije razgraničenja između ukrajinske vojske i proruskih separatista.
Dodajmo kako će se ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov i američki šef diplomacije Antony Blinken sastat u četvrtak u Ženevi.
Dugo planirane vojne vježbe NATO-a "Saber Strike 2022" počele su u ponedjeljak u Poljskoj u jeku napetosti između Rusije i Zapada zbog Ukrajine. Oko 1300 poljskih vojnika sudjeluje u međunarodnim vojnim vježbama, priopćila je poljska vojska.
"Vježbe kao što su Saber Strike 2022 planirane su unaprijed i nisu povezane ni sa kakvom operacijom u tijeku", dodali su. Manevar je usmjeren na sjeverni dio zemlje, rekla je glasnogovornica poljskih oružanih snaga za dpa.
Poljska s Ukrajinom graniči na jugoistoku. Vojnici Sjedinjenih Američkih Država i drugih članica NATO-a sudjeluju u manevru.
