„Već je sada jasno da će ova inicijativa biti najmnogoljudniji proces koji će se, u borbi za slobodu, dogoditi nakon Domovinskog rata. U samo 24 sata nama se javilo 35.670 građana koji su ispunili osobne podatke i žele kao volonteri sudjelovati u prikupljanju potpisa. Ponovit ću, 35.670 građana. Poruka je to Andreju Plenkoviću i Stožeru. Pozivam sve hrvatske građane, od Dubrovnika do Vukovara, od Zagreba do Pule – prijavite se. Sada je trenutak za borbu za slobodu svakoga građanina“, govorio je uoči objave pitanja za referendum „protiv covid potvrda“ Marin Miletić, jedan od ključnih lidera Mosta u definiranju ove najnovije inicijative.
Na današnjoj presici kazao je pak kako im želi pomoći gotovo 50 tisuća ljudi, a s prikupljanjem potpisa kreću 4. prosinca.
Iz Miletićevih istupa stjecao se dojam da će i pitanja za referendum biti više politička, jednostavnija za masovni pokret koji se najavljivao, ali onda su 25. studenog predstavljena pitanja za referendum koja su bila vrlo strogo oblikovana i obrazložena pravničkim jezikom.
Prvo je pitanje predstavljeno kao ustavotvorno, a odnosi se na izmjenu prvog stavka članka 17. Ustava. Građane bi se pitalo jesu li za ili protiv da taj stavak glasi: „U doba ratnog stanja ili neposredne ugroženosti neovisnosti i jedinstvenosti države, velikih prirodnih nepogoda te epidemije, odnosno pandemije, pojedine slobode i prava zajamčena Ustavom mogu ograničiti. O tome odlučuje Hrvatski sabor dvotrećinskom većinom svih zastupnika, a ako se Hrvatski sabor ne može sastati , na prijedlog Vlade i uz supotpis predsjednika Vlade, Predsjednik Države.“
U drugom pitanju bi se građane pitalo jesu li za ili protiv da se donese Zakon o izmjeni Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti. U članku 47. mijenjao bi se stavak 4 i stavak 7, odnosno – iz odlučivanja o epidemiji, odnosno pandemiji „maknuo“ bi se Stožer, a kao ključno mjesto odlučivanja definira se Hrvatski sabor. U Prijelaznim i završnim odredbama tog Zakona utvrdilo bi se, također, da Odluka o uvođenju posebne sigurnosne mjere obaveznog testiranja dužnosnika, državnih službenika i namještenika u javnim službama – prestaje važiti tridesetog dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona.
Sanja Barić: 'Tu postoji niz problema'
Profesorica ustavnog prava, Sanja Barić je na poziv Net.hr-a i molbu da prokomentira pitanja koja je pripremio Most za referendumsku inicijativu rekla da „vidi da tu ima dosta problema“, te da će sve pažljivo proanalizirati prije nego što objavi svoj komentar na pitanja. Ubrzo je svoj stav o ovom pitanju objavila na Facebooku:
"Vezano uz predložena referendumska pitanja - jedan ustavotvorni referendum, drugi zakonodavni referendum - postoji niz problema.
A) Predloženo pitanje za ustavotvorni referendum: predlaže se dopuna čl. 17. Ustava s izričitim navođenjem epidemije/pandemije kao razloga "izvanrednog stanja". Manji problem: načelno nije problem upisati to izrijekom u Ustav. Međutim, tu nemamo nikakav "novum" jer je Hrvatski sabor i do sada mogao tako primijeniti čl. 17. i smatrati ovo stanje dovoljnom "prirodnom nepogodom". Uostalom, u tom smislu se oglasio i Ustavni sud. Osim toga, izmjene i dopune Zakona o sustavu civilne zaštite su i donesene 2/3 većinom saborskih zastupnika. No, to osim redundantnosti nije problem i upisati u Ustav.
Predloženo pitanje za zakonodavni referendum ima bar 3 velika problema.1) Tražiti da u vrijeme pandemije sigurnosne mjere donosi Hrvatski sabor, a ne neko izvršno tijelo, jest problematično sa stanovišta inherentnog ustavnog načela diobe vlasti, tj. sa stanovišta ustavnog identiteta. Može li zakonodavna vlast preuzeti inherentno izvršne ovlasti? I to još temeljem zakona, a ne temeljem Ustava RH. S jedne strane, jasno je da ne može zakon mijenjati diobu vlasti tj. ne može zakon oduzeti izvršne ovlasti. S druge strane, praktične strane, kako nešto što je u suštini operativna odluka može prijeći u nadležnost "spore" zakonodavne vlasti? Nastavno na to, "ide" drugi problem.
2) Je li predloženo zakonsko rješenje sadrži "novum"? Da li je Hrvatski sabor mogao i do sada promijeniti neku mjeru, da li je mogao intervenirati? Mogao je. S time što nije, dao je prešutnu suglasnost na sadržaj mjera. Uz to, ovlaštenje za donošenje mjera je usvojio sam Sabor, a Ustavni sud potvrdio kao valjanu pravnu osnovu. Osim toga, pod uvjetom da prođe ustavotvorni referendum, onda ionako IZVANREDNO ograničenje ljudskih prava "ide" putem 2/3 saborske većine...koja je dala ovlast Stožeru civilne zaštite već u proljeće 2020. Kružni argument. I redundantnost zakonodavnog referenduma jer je samorazumljivo prema prijedlogu za ustavotvorni referendum...koji je redundantan sam po sebi. Ali ok, hajde, neka.
3) Dolazimo na treći problem, a to je prijedlog različitog tretiranja pojedinih mjera koje su trenutno na snazi tj. posebno izdvajanje ove zadnje mjere (koja se odnosi na COVID potvrde i njihovu primjenu na državne dužnosnike, lokalnu samoupravu itd.). Nema nikakvog ustavnopravnog utemeljenja za različito tretiranje ove mjere u odnosu na sve ostale mjere. Očito da se cilja samo na tu mjeru, a ostalo je dekor. Ukratko:- ustavni referendum je čak i prihvatljiv, premda redundantan, a redundantnost sama po sebi može biti ustavnopravno neprihvatljiva,- zakonodavni referendum ima ozbiljne ustavnopravne probleme zbog kojih bi teško mogao proći test ustavnosti pred Ustavnim sudom RH", napisala je Sanja Barić na Facebooku.
Smerdel: 'Nema uvjeta za referendum'
Profesor Branko Smerdel pak nije htio ulaziti dublje u same formulacije pitanja, ali je naglasio ono na što on već duže vrijeme upozorava: „Ponovno upozoravam da nema uvjeta za referendum. Također, Ustavni sud bi već sada mogao reći da nema uvjeta za referendum.“
Naime, profesor Smerdel već duže vremena zagovara tezu prema kojoj referendum kod nas nije reguliran i tako može poslužiti kao teror manjine birača nad većinom. Ne može se, smatra Smerdel, većinom ljudi koji iziđu na referendum, neovisno koliko je ljudi izašlo nekoliko stotina ili nekoliko stotina tisuća mijenjati ključna pitanja u društvu.
No, nema očekivanja da će Ustavni sud krenuti u „skidanje“ ovog referenduma, nego da će se i ovo organiziranje referenduma shvatiti kao oblik javne rasprave. Također, smatra se da se neće niti pokušavati putem lokalnih stožera onemogućiti skupljanje potpisa, jer je jasno da bi se to moglo shvaćati kao pokušaj političkog pritiska.
Pobuna i u samom Mostu
S obzirom da je dan uoči objave referendumskim pitanja dio članova Mosta iz Primorsko-goranske županije, predvođen Leom Pavelom, napustilo Most uz napomenu da je ovo neočekivano skretanje Mosta u antikovid i anticijepljenje smjer „na krilima Marina Miletića“, te se pitao kako to „prolazi“ uz voditelja Savjeta za zdravstvo Mosta, dr. Ivana Bekavca, koji je angažiran u brojnim zdravstvenim strukovnim udrugama, pitali smo i dr. Bekavca - jesu li ova referendumska pitanja kontra onog što zagovara zdravstvena struka, odnosno, podržava li on ovu inicijativu ili ne.
„Podržavam ovu reformsku inicijativu i ona ni na koji način nije u suprotnosti s onim što zagovara zdravstvena struka. Naš Savjet se zalagao i zalaže za jednaku dostupnost cjepiva svima, za odgovorno pridržavanje epidemioloških mjera. Nemamo ništa protiv covid potvrda, ali smo protiv toga da one bude obavezne ili da budu uvjet za dostupnost nekih usluga. Naime, covid potvrde ne štite od virusa i činjenica da netko posjeduje takvu potvrdu ne znači da on nije prijenosnik virusa.
Mi i dalje inzistiramo na epidemiološkim mjerama, na maskama, održavanju razmaka i održavanju higijene – jer je to najučinkovitija mjera. Referendum je bitan instrument demokracije i da, zalažem se za ovu referendumsku inicijativu. Nek se građani očituju.“, rezolutan je liječnik-Mostovac dr. Ivan Bekavac, te je tako i demantirao one koji su smatrali da će i među članovima Mosta doći do podjele na one koji podržavaju žestoki smjer Marina Miletića i one koji mu se protive i smatraju ga previše „antivakserskim“.
