Zbog velikog broja novozaraženih u Hrvatskoj, pooštrene su i mjere protiv koronavirusa koje je donio Stožer civilne zaštite. Među onima koja je izazvala najviše prijepora, ali i velike prosvjede u Hrvatskoj je odluka o obaveznim covid potvrdama. Iako su za sada one obavezne te se odluka o korištenju istih mora provoditi, njihova ustavnost još se uvijek propitkuje.
Naime, još sredinom listopada nekoliko sindikata i odvjetnika poslalo je zahtjev Ustavnom sudu da propitaju činjenicu je li dolazak na posao s covid potvrdama ili negativnim testom u skladu sa zakonom. Covid potvrde bi tako tehnički bi mogle pasti, odluči li tako ovo tijelo. I ne samo one, već i niz drugih stvari o kojima ova klika često odlučuje.
Ustavni sud ima još jednu važnu ulogu vezanu uz covid potvrde, a ona je vezana uz referendum. Naime, u trenucima kada je Vlada najavila da će kažnavati one koji će kršiti režim covid potpora, Most je najavio referendum o papiru bez kojih se ovih dana u Europi može malo kamo. Hrvatska je tu, zasad, među liberalnijim članicama. Upravo će Ustavni sud odlučivati o ustavnosti potencijalnog referendumskog pitanja, ako Most ustraje u svom naumu.
Ustavni sud čini 13 sudaca (zajedno s predsjednikom suda), a nedavno je još jedan mandat na tu funkciju dobio Miroslav Šeparović. Ostali suci Ustavnog suda u RH su Goran Selanec, Snježana Bagić, Ingrid Antičević Marinović, Mato Arlović, Davorin Mlakar, Andrej Abramović, Miroslav Šumanović, Branko Brkić, Josip Leko, Mario Jelušić, Lovorka Kušan i Rajko Mlinarić.
Miroslav Šeparović
Miroslav Šeparović bio je sudac Ustavnog suda od 2009. do 2017. godine, a od 2017. godine do danas obnaša funkciju predsjednika tog suda.
Diplomirao je na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1981. godine. Pravosudni ispit položio je 1983., a javnobilježnički 1994. Znanstveni stupanj doktora znanosti iz područja građanskog prava i obiteljskopravnih znanosti stekao je na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 2013. obranivši disertaciju pod nazivom "Dobrobit djeteta i načelo najboljeg interesa djeteta u praksi Europskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda Republike Hrvatske". Šeparović je od 1995. do 1998. godine bio ministar pravosuđa Republike Hrvatske (u Vladama Nikice Valentića i Zlatka Mateše).
Predsjednik Ustavnog suda RH Miroslav Šeparović
Šeparović je bio imenovan za ravnatelja Tuđmanove tajne službe, a u toj je službi izdržao samo godinu dana nakon čega je sam odstupio. Zbog perioda na čelu HIS-a doživio je uhićenje, pisao je Index, jer ga se sumnjičilo da je Nacionalu dostavio dokumente o namještanju nogometnog prvenstva uz pomoć tajnih službi, koji su bili označeni kao državna tajna. Policija mu je tada pretraživala stan, odnijela sef s povjerljivim dokumentima, a on je nakratko završio iza rešetaka.
Snježana Bagić
Diplomirala na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1983. Pravosudni ispit položila 1986. Znanstveni stupanj doktora znanosti stekla je na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 2014. obranivši disertaciju pod nazivom " Načelo razmjernosti u praksi europskih sudova i njegov utjecaj na praksu sudova u Hrvatskoj".
Od 2016. do danas zamjenica je predsjednika Ustavnog suda RH.
Ustavna sutkinja Snježana Bagić
Ustavnom sutkinjom postala je 2007. godine. U HDZ-ovim Vladama bila je tajnica Ministarstva pravosuđa, predstojnica Ureda za suradnju sa sudom u Haagu, zamjenica ministra pravosuđa, predstojnica vladina Ureda za zakonodavstvo i državna tajnica u Ministarstvu pravosuđa. Uz nju se veže afera prepisivanja. Ona je naime, kako je pisao Index, prema vlastitom priznanju u svom stručnom članku iz 2014. prepisala cijela poglavlja rada od svojeg kolege koji je objavljen 2012. godine.
Bagić je tada pokušala objasniti da se radi o propustu, a ne plagijatu zbog toga što je "u svoj pisanom radu propustila naznačiti dijelove koje je preuzela iz Antićevog rada".
Andrej Abramović
Sudac Andrej Abramović slovi kao osoba koja se ne boji usprotiviti odlukama vladajućih. Abramović je sudac Ustavnog suda id 2016. godine. Diplomirao je na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1993., a pravosudni ispit položio je 1995. godine.
U njegovoj biografiji na službenim stranicama Ustavnog suda stoji da je 2007. bio sudac Općinskog građanskog suda u Zagrebu, gdje je određeno vrijeme bio i voditelj grupe za medijske sporove.
Andrej Abramović
Andrej Abramović u srpnju se našao usred skandala kada je susjede polijevao vodom, a o čemu su pisali 24sata. Abramović, naime, stanuje u dvorišnom dijelu zgrade koju dijeli s jednim poslovnim prostorom, a gdje se tada okupila skupina ljudi. Abramović se medijima tada pravdao da je tada zalijevao biljke u dvorištu, da je ljude upozorio na to, no oni se, po njegovim riječima, nisu maknuli nego su ga još i vrijeđali.
Ingrid Antičević Marinović
Ingrid Antičević Marinović javnosti je poznatija kao političarka, nego kao Ustavna sutkinja. Antičević Marinović bila je SDP-ova ministrica pravosuđa, uprave i lokalne samouprave, a bila je i saborska zastupnica. SDP je napustila nakon 25 godina aktivnog bavljenja politikom i to kada je izabrana za sutkinju Ustavnog suda 2016. godine.
Diplomirala je na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Splitu 1980. Pravosudni ispit položila je 1982., a javnobilježnički ispit 1994.
Ingrid Antičević Marinović i ustavni suci na inauguraciji predsjednika Zorana Milanovića
Ingrid je inače rođena kao Marija Antičević, no tijekom studija promijenila je ime. Razloge promjene imena nikada nije komentirala. Javnost je se najviše sjeća po famoznom govoru u Europskom parlamentu, najpoznatijem po riječima "Pipl mast trast as". Govor je održala kao europromatračica.
Mato Arlović
Diplomirao na Pravnom fakultetu Sveučilišta Josip Juraj Strossmayer u Osijeku 1979. Na istom je fakultetu stekao stupanj magistra 1982., te znanstveni stupanj doktora znanosti 2012. godine obranivši disertaciju pod naslovom "Pravo nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj/ustavnopravno uređenje i njihova proturječnost s ljudskim pravima i temeljnim slobodama". Pravosudni ispit položio 1995.
Arlović je sudac Ustavnog suda od 2009. godine, a prije toga bio je aktivan u politici gdje je obnašao funkciju potpredsjednika Hrvatskog sabora. Biran je u Hrvatski Sabor uzastopno na svim izborima od 1990. do 2008. godine kao zastupnik iz redova SDP-a.
Mato Arlović
Sudjelovao je i kao zastupnik u Hrvatskom saboru, ali i kao autor odnosno koautor u donošenju hrvatskog Ustava i svih njegovih izmjena i dopuna kao i svih Ustavnih zakona te zakona koji uređuju prava nacionalnih manjina i etničkih skupna i način njihova ostvarivanja u Republici Hrvatskoj.
Branko Brkić
Diplomirao je na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1982. Na istom fakultetu stekao titulu magistra znanosti iz kaznenopravnih znanosti 2005. Titulu doktora znanosti stekao je na Evropska pravna fakulteta (EVRO-PF), Nova Gorica, Republika Slovenija 2015. Pravosudni ispit položio je 1984.
Branko Brkić
Za suca Ustavnog suda izabran je 2016. godine.
U njegovoj službenoj biografiji stoji da je odlikovan Spomenicom domovinskog rata, Redom hrvatskog trolista za zasluge u pravosuđu te medaljom za sudjelovanje u operaciji "Oluja".
Mario Jelušić
Diplomirao na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1990. Na istom je fakultetu 1994. stekao stupanj magistra znanosti iz građanskopravnih znanosti te znanstveni stupanj doktora znanosti 1998. obranivši disertaciju pod naslovom "Odnos zakonodavne i izvršne vlasti u Hrvatskoj od 1848. do 1918. godine". Pravosudni ispit položio 1994. godine.
Mario Jelušić
Od 2001. do 2004. bio je lokalni ekspert na projektima Europske unije u Hrvatskoj (Podrška sudstvu u pravnim savjetima i vođenju postupaka te Reforma javne uprave).
Jelušić je sudac Ustavnog suda od 2008. godine.
Lovorka Kušan
I Lovorka Kušan jedna je od onih koji se ne libi usprotiviti volji većine sudaca. Diplomirala je na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1991. Pravosudni ispit položila je 1994.
Ona je poznata odvjetnica za ljudska prava, koja je od 2000. zastupala stranke pred Europskim sudom za ljudska prava, a bavila se posebno strateškom litigacijom u području zločina iz mržnje, prava na dom, diskriminacije, prava na obrazovanje i prava osoba s invaliditetom, pisao je Index.
Lovorka Kušan
Devedesetih je bila aktivistica HHO-a, borila se za prava Roma, bila članica Europske mreže pravnih eksperata u području nediskriminacije.
Josip Leko
Josip Leko hrvatski je pravnik i političar, bivši saborski zastupnik te bivši predsjednik Hrvatskog sabora od 2012. do 2015. godine. Diplomirao je na Pravnom fakultetu u Zagrebu 1975. Stručni državni ispit položio 1976., a pravosudni ispit 1993.
Leko je navodno bio blizak prijatelj s pokojnim Ivicom Račanom. Večernji list pisao je svojedobno kako su se često družili u vikendici u mjestu Kamanje na Kupi blizu Ozlja. "Ako je Račan bio kreator politike, Leko je bio njegov čuvar", komentirali su dobro upućeni njihov odnos.
Josip Leko
Od 1991. do 2000. bio je poslovni direktor Socijaldemokratske partije Hrvatske. Za suca Ustavnog suda izabran je 2016. godine.
Davorin Mlakar
Diplomirao je na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1982. Stručni ispit položio je 1985. Završio više edukacijskih tečajeva iz područja prava i diplomacije, Specijalistički tečaj međunarodnog javnog prava u Grčkoj u Solunu i Diplomatsku školu pri Pravnom fakultetu u Zagrebu.
Mlakar je bivši ministar uprave u vladi HDZ-a, kojem se 2014. godine omakao gaf s lažnim predstavljanjem prilikom posjeta Hypo banci u Klagenfurtu, a povodom teških optužbi s kojima je bio suočen za primanje mita od 210 tisuća eura. Zašto je to napravio, objasnio je novinaru javne televizije.
Davorin Mlakar
"Dakle, mi smo došli u banku koja je djelovala sablasno prazno", kazao je novinaru HTV-a. "Malo je djelovalo i neugodno u početku. Tražili su da se prijavimo na šalteru. Mi smo rekli da nemamo dokumente kod sebe jer smo ih ostavili u autu. Nisam tada imao nikakva prava de facto predstavljati tu firmu. Rekao sam da sam došao kao Gordan Dolović", rekao je tada. Zanimljivo, u knjigu se upisao kao "Damir Dolović". S njim je bio i Josip Vresk, tada član Državnog izbornog povjerenstva, koji se u knjigu upisao kao "Darko Videš", pisao je 2016. 24sata.
Za Ustavnog suda izabran je 2016. godine. Zanimljivo, umjesto njega je te godine, kao njegova zamjena, u Hrvatski sabor došao - ministar Tomislav Ćorić.
Rajko Mlinarić
Diplomirao je na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1982. Na Fakultetu za defektologiju Sveučilišta u Zagrebu stekao je stupanj magistra društvenih znanosti 1996. obranivši pravno-penološku temu "Tijek i uspješnost tretmana osoba osuđenih na kratke kazne zatvora". Pravosudni ispit položio je 1985., a javnobilježnički 1994. godine.
Rajko Mlinarić
U ožujku ove godine, Index je otkrio skandal u koji je bio upleten sudac Mlinarić. Naime, on je imenovan zamjenikom člana Povjerenstva za pravosudni ispit još u vrijeme kada je ministar bio Dražen Bošnjaković. No, tu funkciju baš i nije smio obnašati, jer kako je pisao Index, prema članku 10, stavku 1, Ustavnog zakona u ustavnom sudu RH, "Suci Ustavnog suda ne mogu obavljati nikakvu drugu javnu ili profesionalnu dužnost".
Mlinarić se našao u nezgodnoj poziciji i kada je snimljen na kavi s Dijanom Zadravec, u vrijeme kada je Zadravec bila na bolovanju u srpnju, a kada je u medijima bila aktualna priča oko njezine smjene i sastanaka s ministrom Vilijem Berošem.
Goran Selanec
Selanec je posljednji sudac koji spada u famozno društvo onih koji često imaju drugačija mišljenja od ostatka sudaca.
Diplomirao je na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 2000. godine. Na Pravnom fakultetu Sveučilišta Michigan, magistrirao je 2002., a 2012. i doktorirao obranivši disertaciju: "A Betrayed Ideal: The Problem of Enforcement of EU Sex Equality Guarantees in the CEE Post-socialist Legal Systems". Državni stručni ispit položio je 2012.
Kada je bio biran za suca, podržao ga je SDP, zbog čega je tadašnji predsjednik Davor Bernardić dobio brojne pohvale. Selanec je bio zamjenik pravobraniteljice za ravnopravnost spolova.
Goran Selanec
Miroslav Šumanović
Diplomirao je na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1981. Pravosudni ispit položio je 1984.godine. Za suca Ustavnog suda izabran je 2016. godine.
Kada je 2017. godine Ustavni sud odbacio prijedlog udruge koja je prije 26 godina tražila da se postojeći zakon koji regulira pravo na pobačaj proglasi neustavnim, zatraživši istovremeno od Hrvatskog sabora da u roku od dvije godine donese novi zakon koji regulira ovo osjetljivo pitanje, Šumanović je bio protiv.
Poznat je i iz slučaja nogometaša Josipa Šimunića. Naime, njemu je Ustavni sud (bez Ingrid Antičević-Marinović) odbio ustavnu tužbu protiv odluke Visokog prekršajnog suda kojom je kažnjen s 15.000 kuna jer je na stadionu u Maksimiru nakon utakmice Hrvatska – Island 19. studenoga 2013. s mikrofonom u ruci publiku poticao da na njegov uzvik "Za dom" uzvrati "Spremni", i tako četiri puta.
Miroslav Šumanović
Izdvojeno mišljenje u tom slučaju imao je Miroslav Šumanović, koji je obrazložio tada da nema dvojbe da je sporni pozdrav bio u NDH u masovnoj uporabi i da ga značajni dio javnosti diskvalificira kao rasistički ili čak zločinački. Ali značajan dio javnosti, smatrao je Šumanović, o tomu rezonira i izvan totalitarnog konteksta pa kao primjere navodi službenu odoru HOS-a kao legalne postrojbe HV-a te "udarni" uvod pjesme Čavoglave koja je za rata svakodnevno i neprekidno izvođena kao budnica koja poziva na obranu domovine, a bez povezivanja s totalitarnim kontekstom, obrazlagao je tada Šumanović.
Izdvojeno mišljenje u slučaju afganistanske djevojčice Madine Hussiny
Iako je do sada Ustavni sud preispitao čitav niz odluka Stožera u smislu njihove usuglašenosti s Ustavom i zakonom, te su za većinu odluka rekli da su u redu. No, suci Abramović, Krušlin i Selanec već početkom veljače ove godine usprotivili su se većini, kada je objavljeno da Ustavni sud nije prihvatio prijedloge koji su osporavali odredbe Zakona o sustavu civilne zaštite i Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti.
Ustavni sud tada nije prihvatio ili je odbacio prijedloge za ocjenu ustavnosti i zakonitosti odluka Stožera civilne zaštite koje se odnose na zabrane okupljanja, prelazak preko granice i organizaciju javnog prijevoza te zabranu napuštanja županija. Odbacio je prijedloge za ocjenu ustavnosti i zakonitosti rješenja vlade RH o imenovanju članova Stožera civilne zaštite.
U tim slučajevima, troje sudaca imalo je izdvojena mišljenja, a sve su odluke donesene s 10 glasova za i tri protiv.
Navedeni Ustavni suci puno su puta do sada imali drugačija mišljenja od većine, a u manjini su ostali i u slučaju afganistanske djevojčice Madine Hussiny, zbog čijeg se slučaja prije nekoliko dana zazivala ostavka ministra Davora Božinovića.
Podsjećamo, djevojčicu je pregazio vlak na granici između Hrvatske i Srbije nakon što je njena obitelj protupravno vraćena s hrvatske granice. Većina sudaca tada je prihvatila argumente DORH-a da nema osnove za kazneni progon zbog smrti Madine, dok su njih troje isticali da ni istraga tog slučaja nije provedena kako treba.
Europski sud za ljudska prava (ECHR) prošlog je tjedna objavio da je istraga o smrti afganistanske djevojčice koja je poginula u naletu vlaka na hrvatskoj-srpskoj granici bila neučinkovita, a Hrvatskoj je odredio da njezinoj obitelji mora platiti 40.000 eura odštete i 16.700 eura sudskih troškova.
