Ministar unutarnjih poslova, Davor Božinović, održao je press konferenciju za medije na kojoj je komentirao presudu Europskog suda za ljudska prava Hrvatskoj zbog smrti 6-godišnje Madine Hussini. Prema presudi, Hrvatska je prekršila niz odredbi Konvencije o ljudskim pravima.
Afganistanska djevojčica poginula je u studenome 2017. u naletu vlaka na hrvatsko-srpskoj granici nakon što su njezinoj obitelji hrvatske vlasti navodno uskratile mogućnost da zatraži azil i naredile im da se vrate u Srbiju kretanjem uz željezničku prugu.
Europski sud za ljudska prava jučer je objavio presudu kojom je utvrdio da je Republika Hrvatska povrijedila Madinino pravo na život, da je nečovječno postupala prema djeci držeći ih u detenciji, da je cijelu obitelj protuzakonito lišila slobode, a dio obitelji kolektivno protjerala iz Hrvatske te im nakon svega toga onemogućavala pristup odvjetnici. Malena Madina Hussini i njezina obitelj od najvišeg suda za ljudska prava time su priznati kao žrtve nezakonitog protjerivanja koje je za posljedicu imalo gubitak života šestogodišnje djevojčice prije četiri godine, 21. studenoga 2017. godine.
'Migracija postoje otkad postoji čovječanstvo'
"Ne namjeravam podnijeti ostavku jer mi tek iščitavamo tekst presude. Tu ima dosta toga, a onda postoje i drugi pravni lijekovi o tome što i hoćemo li nešto poduzeti", rekao je Božinović.
"Ovo je tragičan događaj, uvijek je gubitak ljudskog života, pogotovo dječjeg, tragičan. Zato vas molim da ne podcjenjujemo situaciju u kojoj se RH našla, i to ne svojim izborom. Postoje skupine ljudi, obitelji koje su jednostavno odlučile promijeniti svoje mjesto boravka/prebivališta i doći u Europi. Više puta smo rekli da razumijemo takve želje. Migracija postoje otkad postoji čovječanstvo."
'Spremnost primanja migranata je nestala'
"Da bi ljudi došli u Europi, Europa ih treba htjeti primiti. Imali smo situaciju 2013. i 2016. kada su europske zemlje iskazale spremnost da te ljude želi primiti. Ta spremnost je nestala. Te europske države nisu spremne primiti veliki broj migranata iz drugih zemalja zbog toga što to za njih znači i sigurnosni, i ekonomski, i socijalni i politički problem."
"Ti ljudi sada više ne mogu doći i računati na vrata zemlje koja je 2015. i 2016. imala otvorena vrata. RH se u toj situaciju postavlja ili štiti ilegalne ulaske ili mora računati s time da će postati hot spot i zbrinuti veliki broj migranata. Mi smo, a i Europa, zauzeli poziciju da se treba spriječiti ilegalan ulazak migranata na teritorij RH."
'Treba spriječiti i sekundarne migracije'
"Da oni dođu na službeni prijelaz, sigurno bih ih primio, pa je to obveza. Primiti i obaviti razgovor s tim ljudima, to je međunarodno pravo. Umjesto toga mi smo suočeni s ilegalnim prelascima ljudi koji sa sobom ne nose ili nemaju svoje identifikacijske dokumente. A nemaju ih jer ako oni podnesu zahtjev za međunarodnom pomoći, ako napuste Hrvatsku, trebaju biti vraćeni u RH."
"RH nije njihov cilj, već su to zemlje poput Njemačke, Austrije, Francuske. Ti ljudi izbjegavaju jednu proceduru. Oni žele otići dalje od Hrvatske, a da bi to uspjeli moraju izbjeći hrvatske granične kontrole i zapravo se mi cijelo vrijeme vrtimo oko toga problema. Zbog toga, otkad sam postao ministar, vrlo intenzivno govorim o tom problemu i o tome da se pitanje migracije treba sustavno riješiti na razini EU-a."
"Treba spriječiti i sekundarne migracije. To znači odlazak iz RH u druge zemlje EU-a, i to u vremenskom periodu u kojem oni uopće ne čekaju da se riješi pitanje njihova azila, već koristeći razne kanale, najčešće švercerske, dolaze do Europe", objasnio je Božinović.
Dvije strane
"Zakoni se nisu promijenili, sva postupanja su bila sukladna hrvatskim nacionalnim propisima. Ne mogu reći ništa više o konkretnom slučaju jer tek naši pravnici moraju iščitati cijelu presudu."
"Dok se ovo pitanje ne riješi na razini Europske unije, nitko ne može isključiti da se ne može dogoditi incident. Ovo je kontekst u kojem su s jedne strane ljudi koji su spremni riskirati sve da bi ušli u EU, a s druge strane su policijski službenici koji moraju spriječiti ulazak u Uniju."
'Ovakvi slučajevi nam nisu ugodni'
"Ja cijelo vrijeme obilazim europske konferencije i glavne gradove u Europi i ukazujem na neodrživost te politike prema migrantima. Ovo što se događa na granici Turske i Grčke je isto."
"Ovakvi slučajevi nam sigurno nisu ugodni, mi sa svim što smo napravili, tehnički i preraspodjelom snaga, uspjeli smo umanjiti pritisak na granice za 40 posto. Otvorile su se neke druge rute kroz Europu, jer se Hrvatsku sve više zaobilazi jer je jasno da Hrvatska štiti svoje granice."
O koronavirusu i covid-potvrdama
"Ne želim komentirati mjere drugih zemalja, ali ih pratimo. Mi ovdje donosimo mjere koje su naše, koje su dogovorene na razini Stožera i Vlade. Mi smo uveli mjeru obaveznog testiranja za naše građane koji rade u javnim i državnim institucijama jer je testiranje glavni alat. Ni jedno ni drugo nije 100% pouzdano, ali je najučinkovitije što imamo u ovom trenutku."
"Cijepljenje je najbolja zaštita od bolesti, a testiranje je najbolje sredstvo kojim možemo detektirati gdje se virus širi. Ovdje imamo situaciju da nisu svi prihvatili tu mjeru obaveznog testiranja. Snažno sugeriramo cijepljenje, ali ono nije obavezno. Mi na dnevnoj bazi pratimo druge zemlje, ali i što nam znanost može ponuditi i isporučiti kao neke nove spoznaje i saznanja. U ovom trenutku nema nekog boljeg rješenja i savjeta od toga da se ljudi što više testiraju i da se cijepe."
Najefikasnija mjera - lockdown
"Nema neke 100% učinkovite mjere koja će nas dovesti u situaciju da ćemo proglasiti kraj epidemije. Sada se pokušava umanjiti dinamika zaraze jer ako je više ljudi zaraženo to znači i veći broj ljudi koji će biti hospitaliziran. Ako se hospitalizira veći broj ljudi, a to nam se događa, onda će bolnice morati skratiti svoje usluge za pacijente."
Ministar je upitan hoće li biti uvedeno obavezno testiranje i za cijepljene osobe, posebice u zdravstvu i domovima za starije, na što je rekao kako se o tome pitanju razmišlja i ako bude novih rješenja, njih će predložiti ministar zdravstva.
"Lockdown je sigurno jedna od najefikasnijih mjera, ali to si malo tko sada može priuštiti."
Upitan je i za ovogodišnji Advent: "Ne znam u ovom trenutku, znam samo da ima i jednu povoljniju okolnost, a to je da se većina događa vani, a to je puno bolja situacija u usporedbi s bilo čime što se događa unutra."
