Prije četiri godine Madina Hussiny, afganistanska djevojčica, poginula je u skupini migranata u blizini hrvatske granice. Madinina majka toga je dana prešla hrvatsku državnu granicu sa svoje šestero djece, hodali su oko sat vremena prije nego li su primijetili hrvatske policajce i izrazili namjeru traženja azila.
Hrvatska je u slučaju smrti šestogodišnje Madine prekršila niz odredba Međunarodne konvencije o ljudskim pravima, uključujući i one o pravu na život i zabrani nečovječnog i ponižavajućeg postupanja, odluka je koju su donijeli suci u Vijeću Europskog suda za ljudska prava.
Povreda prava
"Presuda je donijela niz teških utvrđenja o tome koliko su im ozbiljno bila povrijeđena ljudska prava tijekom postupanja u RH. Europski sud je utvrdio da je došlo do povrede prava na život jer kao država nismo proveli učinkovitu istragu, sud snažno zamjera tijelima državne vlasti što su presjekli vezu između stranaka i odvjetnice i onemogućili im da sudjeluje u istrazi.
Utvrdili su da je došlo do povrede prava od nečovječnog postupanja i mučenja s obzirom na to da su djeca su oko dva i pol mjeseca bila smještena u ustanovi zatvorskog tipa. Utvrdio je da im je bila ograničena sloboda kretanja. Sud je utvrdio da je došlo do pushbacka, i na kraju, da im je teško povrijeđeno ljudsko pravo jer im je onemogućeno da da pristupe Sudu za ljudska prava na način da je rađen pritisak", kazala je odvjetnica obitelji Hussini, Sanja Jelavić za N1.
Policajci su joj ulazili u ured
Na presudi od preko sto stranica Sud je donio presudu na korist tužitelja.
"Svi smo bili izloženi pritisku s ciljem da se onemogući rad na predmetu", rekla je. Objasnila je kako su policijski istražitelji dolazili u njezin odvjetnički ured, tražili od odvjetnika da se predaju originali punomoći od strane obitelji, reakcije PN Uskoka kad se pokušao uspostaviti kontakt s obitelji da nešto ne valja s punomoći.
"Umjesto da se istraga fokusira na to kako je došlo do tragične smrti djevojčice, istraga se svela na izmišljanje vezano za potpis punomoći. Sud je utvrdio da se radilo o opstrukciji rada na predmetu, onemogućavanju pristupa sudu i teškim povredama ljudskih prava do kojih mi je prije ovog slučaja bilo teško zamisliti da bi u našoj državi moglo doći, takvom stupnju arbitrarnosti koji nije primjeren trenutku danas ni prije tri godine u RH", kazala je odvjetnica.
Poručila je i kako je obitelj dobila međunarodnu zaštitu u jednoj drugoj europskoj državi, koja priznaje i poštuje međunarodno pravo na svojem teritoriju.
Odluka Suda
“U današnjoj odluci u slučaju M.H. i ostali protiv Hrvatske, Europski sud za ljudska prava zaključio je:
– jednoglasno, da je došlo do kršenja Članka 2 (pravo na život) Europske konvencije o ljudskim pravima u vezi istrage u smrt kćeri afganistanske obitelji
– sa šest glasova naprema jedan, da je došlo do kršenja Članka 3. (zabrana nehumanog i ponižavajućeg tretmana) u odnosu na djecu podnositelja
– jednoglasno, da nije došlo do kršenja Članka 3 u odnosu na odrasle podnositelje
– jednoglasno, da je došlo do kršenja Članaka 5 i 1 (pravo na sigurnost i slobodu) u odnosu na sve podnositelje
– jednoglasno, da je došlo do kršenja Članka 4. protokola br. 4 Konvencije (zabrana kolektivnog izbacivanja stranih državljana) u odnosu na majku podnositeljicu i njenih petero djece, i
– jednoglasno, da je došlo do kršenja Članka 34. (pravo na individualni zahtjev) u odnosu na sve podnositelje.
Slučaj se odnosio na smrt šestogodišnje djevojčice iz Afganistana, MAD.H., koju je udario vlak nakon što su joj hrvatski službenici navodno oduzeli priliku da zatraži azil i naredili joj da se vrati u Srbiju slijedeći željezničku prugu. Također se djelomično odnosio na zadržavanje (u pritvoru) podnositelja tijekom njihovog traženja međunarodne zaštite. Sud je dodatno zaključio da je istraga u smrt djevojčice bila neučinkovita, da su djeca podnositelja tijekom zadržavanja trpjela loš tretman i da se odluke oko zadržavanja podnositelja nisu rješavale temeljito. Također, Sud drži da su neki od podnositelja bili kolektivno izbačeni iz Hrvatske i da je država sprječavala efikasno ostvarivanje prava podnositelja na individualnu prijavu tako što im je, među ostalim, ograničavala pristup odvjetniku”.
