Koliko će obitelj platiti more ovo ljeto? Stručnjak otkriva cijene apartmana i što će presuditi
Strani gosti iz dalekih zemalja otkazuju bukinge jer nemaju kako doći do Europe i Hrvatske, lošije prognoze za mediteranske zemlje možda donesu nešto dobro za naš turizam
Turistička sezona je pred vratima, no umjesto vedrih prognoza, nad njom se nadvio oblak geopolitičke neizvjesnosti. Eskalacija sukoba na Bliskom istoku, uz rat u Ukrajini koji i dalje traje, stvorila je atmosferu opreza koja izravno utječe na odluke milijuna putnika.
Hrvatska, kao mediteranska i pretežno avio-destinacija za daleka tržišta, s pozornošću prati razvoj događaja.
O tome što nas čeka, hoće li cijene padati ili rasti te je li novonastala kriza prilika ili prijetnja, razgovarali smo s Borisom Žgombom, predsjednikom Uprave Uniline grupe i čelnikom Udruženja putničkih agencija pri Hrvatskoj gospodarskoj komori u podcastu "Ideje na stolu".
Njegova glavna poruka je jasna: sezona će biti nepredvidiva, a odluke će se donositi u zadnji čas.
Osjeti se usporavanje bukinga
Iako se čini da je eskalacija sukoba u Iranu glavni uzrok trenutačnog zastoja, Žgomba upozorava da su se trendovi počeli mijenjati i ranije, da je s eskalacijom sukoba šteta već napravljena, a koliko će ona biti, ovisi o tome koliko će sve dugo trajati.
Razdoblje "hiper-potražnje" koje je obilježilo 2023. i 2024. godinu, potaknuto željom za putovanjima nakon pandemije, polako se iscrpilo. Tržište se vraća u "novu realnost", a usporavanje rezervacija bilo je vidljivo i prije najnovije krize.
"Zastoj u bukingu, odnosno njegovo usporavanje u odnosu na isto vrijeme prošle godine, nije počeo s Bliskim istokom. Počeo je puno prije i nije bio uvjetovan samo famoznim visokim cijenama, nego općim osjećajem nesigurnosti u Europi", ističe Žgomba.
Gost odgađa odluku, iako zna da će ići na odmor
Problemi poput recesije u Njemačkoj, ključnom emitivnom tržištu, te općenita neizvjesnost zbog rata u Ukrajini, naveli su potencijalne goste na oprez. Ne radi se o nedostatku novca ili nećem trećem, već o odgađanju odluke. Prosječan gost danas razmišlja: "Planiram ići na godišnji odmor, ali neću ga rezervirati danas jer ne znam što će biti za tri ili četiri mjeseca."
Najnovija kriza na Bliskom istoku donijela je i prve konkretne posljedice. Šteta je, kako kaže Žgomba, već napravljena, neovisno o tome koliko će sukob trajati. Najveći udarac trenutačno se osjeća u zračnom prometu.
"Imamo situaciju da su najjača svjetska zračna čvorišta, Dubai i Doha, praktički izvan upotrebe. To znači da su svi putnici koji dolaze s dalekih destinacija, poput Kine, Japana ili Koreje, a koji su koristili te zračne luke za presjedanje prema Europi i Hrvatskoj, jednostavno ne mogu doći", objašnjava. Potvrđuje da svoj dolazak na odmor u Hrvatsku otkazuju, ali se u ukupnom turizmu radi o manjem broju.
Odmah odgovara i na pitanje zašto ne dođu drugim prometnim pravcem - jednostavno ga nema ili je prenapučen.
Glavna riječ koja opisuje stanje na tržištu je "čekanje". Čekaju i oni koji su već rezervirali, ali i oni koji tek planiraju putovanje. Ta neizvjesnost gotovo sigurno vodi prema jednom scenariju: masovnom bukiranju u posljednji trenutak.
Hrvatska kao oaza sigurnosti: prilika u krizi?
Ipak, svaka kriza otvara i neke prilike. U situaciji kada putnici s oprezom gledaju prema destinacijama u istočnom Mediteranu, poput Turske, Cipra, pa čak i Grčke, Hrvatska bi mogla profitirati. Naša zemlja percipira se kao oaza sigurnosti unutar Europske unije i NATO saveza, što je snažan adut u nesigurnim vremenima.
Posebna prednost, koja se pokazala ključnom i za vrijeme pandemije, jest dostupnost automobilom za naša najvažnija tržišta. "Prosječnom Austrijancu iz Beča do jadranske obale treba četiri ili pet sati. On se istom brzinom, ne daj Bože, može i vratiti kući ako dođe do problema. To je psihološki vrlo važan faktor", naglašava Žgomba.
Ta blizina i osjećaj sigurnosti mogli bi preusmjeriti dio gostiju koji bi inače odabrali druge mediteranske zemlje.
Zapeli u Indoneziji i ne mogu se vratiti
Koliko je to važno da se gost osjeća sigurnim da s može vratiti govori i njegovo iskustvo s turistima koji su trenutačno u Indoneziji. "Tamo su već desetak dana i još ih ne možemo vratiti jer nema prometnih pravaca", otkriva.
Ususret turističkoj sezoni kaže kako djelatnici u turizmu razrađuju "sto i jedan" scenarij za ovu godinu. Panike nema, ali sve se predviđa.
U tom kolopletu nesigurnosti zbog geopolitike, pritiska moguće brže inflacije, ukazuje da na goste utječe i mogući strah od toga, na primjer, da Njemačka ulazi u recesiju.
"Imamo situaciju da prosječan gost kaže - OK, ja planiram godišnji i negdje ću ići na godišnji ali neću danas rezervirati jer stvarno ne znam što će biti za dva, tri ili pet mjeseci", ističe Žgomba.
Apartmani za obitelj 100 eura
Kako onda planirati sezonu? Žgomba da će se ona odvijati "u zadnjem momentu", mnogi da će tražiti last minute ponude.
Na pitanje svih pitanja - po kojoj će cijeni ljetovati prosječna hrvatska obitelj te hoće li biti skuplje nego lani ili će nas možda iznenaditi spuštanjem cijena, Žgomba odgovara: "Teško je odgovoriti, ali neki generički odgovor bio bio da će cijena po apartmanu za četvero biti stotinjak eura na dan, za sedam dana to je 700 eura. To je na nivou jeftinijeg smještaja, ali da i dalje nije loše. Hotelski smještaj u prosjeku ide od 50 pa do 200 eura - opet, ne one najviše kategorije".
Opet, u svjetlu nesigurnosti kaže da se može se dogoditi da postanemo toliko tražena destinacija da cijene porastu. S druge strane, ako potražnja u zadnji čas podbaci, naravno da će se tržište regulirati nižom cijenom.