Njihovoj omiljenosti, usto, pridonose i duhovita upozorenja koja objavljuju na društvenim mrežama kojima su osvojili i naklonost građana, ali i stručnu javnost koja ih je prošle godine nagradila kao najbolje komunikatore u Hrvatskoj.
Dobili veće obveze, ali ne i više novca od države
No, intervju koji je pročelnik HGSS-a Vinko Prizmićdao Novom listu ukazuje na mnoge nimalo duhovite probleme s kojima se spasioci susreću. Ponajprije na maćehinski odnos države prema HGSS-u.
"Dopunama i izmjenama Zakona o HGSS-u 2015. godine, kao i novim zakonom o sustavu civilne zaštite u kojem smo uz vatrogasce i Crveni križ proglašeni temeljnim operativnim snagama, dobili smo puno veće i jače obaveze, a da to nisu pratila financijska sredstva i naš je financijski status ostao isti. Svi proračuni – bilo državni, bilo lokalni koji se tiču HGSS-a se prepisuju iz godine u godinu i nitko ne povećava taj iznos iako zna da radimo posao od interesa za hrvatske građane. Izdvajanja za HGSS ne prate trend povećanja važnosti službe za državu. Mi k tome nismo dio niti jednog ministarstva i vrlo je vidljiv taj maćehinski odnos", kaže Prizmić dodajući da HGSS od države gdišnje dobije devet milijuna kuna, a od jedinica lokalne uprave još oko tri i pol milijuna kuna.
Za službu s 1500 članova koja ima 25 stanica i 45 manjih ispostava pokrivajući cijelu Hrvatsku i pružajući kvalitetnu pokrivenost na najtežim terenima to je - premalo.
"Usporedbe radi može se pogledati proračun bilo koje druge javne žurne službe. On je za ovoliki doprinos mjeren satima pripravnosti, intervencijama, važnosti onog što radimo, barem nekoliko desetaka puta veći. Hladni pogon, gorivo, održavanje vozila, liječnički pregledi, produžavanje raznih licenci nas podjednako košta kao i sve druge hitne službe i tvrdim da ni jedna takva služba ne bi mogla funkcionirati s tako malim proračunom poput našeg", istaknuo je Prizmić u razgovoru za Novi list.
Samo osam stalno zaposlenih i 1500 volontera
HGSS u cijeloj Hrvatskoj ima tek osmero stalno zaposlenih, dok su ostalih 1500 pripadnika volonteri. A broj intervencija, koji iz godine u godinu raste, dosegao je 1200 pri čemu se, kaže Prizmić, računa i "skidanje" čovjeka sa stijene za što ej potrebno nekoliko sati, kao i višednevna potraga na terenu u koju je uključen velik broj ljudi i pasa tragača.
"Jedna HGSS stanica poput vinkovačke koja pokriva veliko područje i čiji su ljudi bili na terenu cijelo vrijeme tijekom poplava, ima godišnji proračun osamdesetak tisuća kuna. Sad zamislite kako bi neka vatrogasna postrojba, stanica hitne pomoći ili neka komunalna služba mogla funkcionirati s time godinu dana", pita se pročelnik HGSS-a.
On ističe kako svoj "sramotni proračun" HGSS kompenzira volonterskim radom, iako "hladni pogon košta".
"Svako naše vozilo recimo mora plaćati RTV preplatu i sve druge zakonske obveze kao i svaki drugi gospodarski ili državni subjekt. Ako neki spašavatelj daje svoje slobodno vrijeme za spašavanja i dežurstva, ne bi trebao još i pisati izvješća, molbe, biti i pravnik i knjigovođa. Uz sve više obaveza, takvu situaciju možemo kompenzirati samo do određene mjere. Naši prijedlozi prema Ministarstvu financija su da se za nas odvoji mali dio prihoda od primjerice igara na sreću ili boravišne pristojbe.
"Milijuni besplatnih sati pripravnosti naših članova"
Povećanje posla i više intervencija HGSS-a javnost obično povezuje s turističkom sezonom, no činjenica je, kaže Prizmić, da se broj aktivnosti u planinama proteklih godina drastično povećao u cijelom svijetu. Čak za 60 posto .
"Mi imamo svake godine povećanje 15 do 20 posto naših intervencija koje su vezane uz te 'outdoor' aktivnosti. Bilo bi ono još i veće, da ne ulažemo izuzetno veliki napor u preventivu – upozorenja, edukaciju, skloništa, signalizaciju. Drugi razlog povećanja su klimatske promjene zbog kojih dolazi do sve više poplava, nevremena, požara, što automatski povećava i naše intervencije jer smo mi zbog naših specifičnih sposobnosti često produžena ruka drugim javnim službama poput hitne pomoći, policije, vatrogasaca i službe traganja i spašavanja na moru", kaže Prizmić.
Ukupna aktivnost HGSS-a mjeri se s 200 do 300 tisuća sati godišnje, s tim da je služba na raspolaganju 24 sata svih 365 dana u godini.
"Stoga možemo govoriti i o milijunima besplatnih sati pripravnosti naših članova", naglasio je pročelnik HGSS-a.
