Inflacija je u listopadu iznosila 13,2 posto. To je rekordna brojka otkako se mjere podaci. To ujedno znači da smo 13 posto siromašniji nego što smo bili prošle godine u ovo vrijeme.
U Mađarskoj ili Estoniji inflacija je 22 posto, ali to je slaba utjeha kada znamo da nam je - ionako najskuplja hrana - poskupjela 20 posto. Plaće su nam, s druge strane, pri europskom dnu.
Inflacija će nam ove godine 'pojesti' i jednu cijelu mjesečnu zaradu.
'Sada treba gledati stopu nezaposlenosti'
"Inflacija je doista rekordna, raste zadnjih šest mjeseci i to je ozbiljan problem, još veći problem je da se čini da je ne možemo suzbiti. Sada treba gledati stopu nezaposlenosti, dok god je ona ispod 300 tisuća, možemo reći da smo u sigurnoj domeni", objašnjava Petar Vušković, ekonomski analitičar za Danas.hr.
"Najviše će ova inflacija pogoditi kućanstva sa slabijom kupovnom moći i umirovljenike, s obzirom na to da u njihovim potrošačkim košaricama hrana i energija zauzimaju daleko veći postotak nego što je to slučaj s višom srednjom klasom ili bogatima", pojašnjava Kristijan Kotarski, profesor s Fakulteta političkih znanosti.
Život i u drugim zemljama svakim danom postaje sve skuplji pa Nijemci i Bugari prosvjeduju. Po inflaciji, Hrvatska je uz bok Slovačkoj, Rumunjskoj i Češkoj. Od nas veću inflaciju imaju Estonci i Mađari koji, unatoč Orbanovu zamrzavanju cijena svinjskih nogica i mlijeka, imaju jednu od najvećih inflacija. Niže na ljestvici su Njemačka i Francuska. Međutim, nije za usporedbu: primjerice češka blagajnica zarađuje prosječno 7500 kuna, a hrvatska blagajnica oko 4600.
'Trećina kompanija na inflaciju odgovorila povećanjem plaća'
"Inflacija je ogromna kod nas, ali trećina većih kompanija na to je odgovorila povećanjem plaća. Sve raste, cijena namirnica, hrane osnovne, piva je počela dramatično ići prema gore. U odnosu na ostatak Europe mi smo u samom vrhu što se tiče cijena hrane", kaže Jana Krasna iz Praga.
'Subvencije u poljoprivredu nisu se dobro koristile'
Prošlogodišnjih 100 kuna, danas vrijedi 87.
"Subvencije koje su se godinama ulijevale u poljoprivredni sektor, nažalost nisu se dobro koristile i sada umjesto da imamo veću proizvodnju hrane u odnosu na one subvencije koje su otišle u agrar u Hrvatskoj mi imamo poražavajuće podatke po pitanju proizvodnje hrane. A ono što ćemo neminovno morati poduzeti je domaća proizvodnja energije, plina, energije iz solara, iz vjetroparkova", tvrdi Kotarski.
