Inflacija je vruća tema. Svi je osjećamo na vlastitim novčanicima i nitko ne može od nje pobjeći, ni bogate zemlje Europske unije (EU), ni siromašnije poput Hrvatske. Prema posljednjim dostupnim podacima Eurostata, onima za rujan, inflacija u cijeloj EU dosegla je rekordnih 10,9 posto (u eurozoni je bila 9.9 posto), dok je u Hrvatskoj, prema jučer objavljenim podacima Državnog zavoda za statistiku, u listopadu bila 13,2 posto - 0,4 postotna boda više nego u rujnu. U odnosu na listopad prošle godine, potrošačke su cijene porasle za 12,7 posto, dok su u godišnjem prosjeku više za 9,4 posto,
Ono što se u u međuvremenu, od prošlogodišnjeg do ovogodišnjeg rujna dogodilo u Europi, bio je drastičan rast cijena energenata (veći od 40 posto) te svježe hrane, koja je ovog kolovoza bila 11 posto skuplja nego prošlog.
'U Jugoslaviji su građani imali novca, ali nije bilo robe'
Inflacije se nećemo lako i brzo otresti. Stariji se sa strepnjom prisjećaju inflacije u Jugoslaviji 1980-ih koja je završila hiperinflacijom od čak 1000 posto krajem dekade, prije dolaska Ante Markovića za saveznog premijera koji ju je potom, uz financijsku pomoć Zapada, ubrzo uspio svesti na nulu, a ondašnji jugoslavenski dinar vezati uz ondašnju njemačku marku i proglasiti ga konvertibilnim.
U aktualnim pričama o inflaciji mnogi spomenu i taj scenarij iz vremena bivše države, kada je inflacija "pojela" i kredite i ušteđevine građana. Je li inflacija iz 1980-ih strukturno slična ovoj sadašnjoj i usporediva s njome, upitali smo ekonomskog analitičara Damira Novotnyja.
"Ona inflacija je nastala u okolnostima zatvorenog jugoslavenskog tržišta kao posljedica pretjerane emisije novca bez realne ekonomske podloge, emitiranog kroz natprosječno visoke dohotke kućanstava koji nisu bili rezultat rasta produktivnosti. Jednostavnije rečeno, plaće su bile nezarađene, a stvorile su velik potrošački potencijal. Građani su imali novac u rukama, kupovna moć bila je velika, ali robe nije bilo. Nije bilo kave, banana, deterdženata… robe koja je dolazila iz uvoza, a nije se mogla kupiti po cijenama koje su bile regulirane. Postojala je velika kupovna moć u domaćoj valuti, ali deviza nije bilo i zato je nastala inflacija.
Potrošači su nastojali na crnom tržištu kupiti devize. Čak su i poduzeća kupovala devize na crnom tržištu po nerealnom tečaju, nekoliko desetaka postotaka većem od službenog tečaja. Inflacija je nastala upravo stoga što su kućanstva imala na raspolaganju veliku količinu novca, a roba nije bilo", ukratko je objasnio Novotny razloge inflacije u Jugoslaviji 1980-ih kazavši da je to bio "posve različit tip inflacije" od ove s kojom smo sada suočeni.
'Krediti će devalvirati, nominalne plaće rasti, ali...'
A što se tiče sadašnje inflacije, Novotny kaže da se građani od nje ne mogu zaštititi, ali da na raspolaganju imaju tri mogućnosti za svoju financijsku imovinu, odnosno ušteđevinu.
"Mogu je držati kod banaka kao oročenu štednju. Mogu je uložiti u neke rizičnije poduhvate poput kupovine nekretnina ili dionica. A najpoštenije i najpoželjnije je da ju iskoriste za pokretanje vlastitog mikrobiznisa. Pretvaranje štednje u kapital, u poduzetnički kapital, ključno je pitanje u Hrvatskoj. Zapravo se vrlo malo domaće štednje pretvara u kapital i zato štednja raste. Jednostavno, postoji antipoduzetnička klima u državi, što je posljedica nedovršene tranzicije i prevelikog utjecaja državnog sektora na ekonomske aktivnosti. A jedina zaštita ušteđevine od inflacije jest da se ona pretvori u nešto što će donositi dobit", smatra Novotny.
Upitali smo ga i što će biti s kreditima građana, hoće li ih "pojesti" inflacija?
"Krediti će biti devalvirani ako su pod fiksiranim uvjetima. To otprilike znači da će u inflaciji rasti nominalne plaće - zapravo vidimo da one već rastu - ali će realne plaće padati jer će troškovi rasti brže od njih. Ako imate kredite s fiksiranom kamatnom stopom, vaši dohoci će rasti, a vaša kreditna obveza neće. No zato će narasti cijena vaše imovine, koju ste financirali tim kreditom. Naravno, pod pretpostavkom da ste uložili u imovinu koja ima neku vrijednost. Ako ste uložili u automobil koji iz godine u godinu gubi na vrijednosti, onda niste baš puno postigli", objasnio je Novotny.
Tomu je dodao da inflacija najviše odgovara vlasnicima nekretnina i da se po cijenama nekretnina u Hrvatskoj već vidi utjecaj inflacije.
I inflaciju 1970-ih pokrenuo je energetski šok
Najsličnija današnjoj inflaciji bila je, po Novotnyjevim riječima, ona iz 1970-ih. I tada je njen glavni pokretač bio energetski šok izazvan jednim ratnim sukobom, kao što je sada ruska agresija na Ukrajinu poremetila dotok nafte i energenata u Europu.
"Tada je to bio rat arapskih zemalja i Izraela, zbog kojeg su cijene nafte najprije skočile s 5 dolara na 35, a zatim i na 150 dolara. Stopa inflacije bila je preko 10 posto. Tako će, smatram, biti i narednih godina. Ove godine imali smo prvi val inflacije zbog energetskog šoka koji se potom prenio na ostale sektore. No, cijene su dosegle određenu razinu i vrlo vjerojatno neće nastaviti rasti tom brzinom. Tako je bilo i 1970-ih. Nakon što su cijene u prvom valu narasle, potrošači su tada reagirali tako što su manje kupovali robu. Kad je nešto jeftino, hrana recimo, kupujete je pa bacate. Ili natočite gorivo pa se vozite i kad treba i kad ne treba. No, kad je nešto skuplje, počinjete štedjeti. To je racionalno ponašanje potrošača", rastumačio je Novotny.
ekonomski analitičar Damir Novotny
'U utrci rasta plaća i rasta troškova uvijek pobjeđuje ovo drugo'
Štednja će započeti u drugom valu inflacije koji se u Hrvatskoj još ne vidi, ali je već izrazito vidljiv u Njemačkoj.
"Nijemci već manje idu na putovanja, manje se voze automobilima, a potrošnja motornih goriva u sektoru kućanstava pala je za 30 posto. Naravno da je onda u Njemačkoj zaustavljen i rast cijena goriva. Na nekim benzinskim crpkama cijena je niža nego u Hrvatskoj, iako je naša vlada intervenirala u cijene goriva. U Njemačkoj je i bez takve intervencije zaustavljen rast cijena. Slijedom te logike možemo očekivati da će općenito stopa rasta cijena, odnosno stopa inflacije, sljedeće godine biti niža. Ali, rasti će i plaće, a u utrci rasta plaća i rasta troškova uvijek pobjeđuje rast troškova. Nikad se još nije dogodilo da bi plaće dostigle inflaciju", kazao je Novotny.
Slikovito rečeno, kad građani počnu stezati remen, počet će padati potražnja. A kad potražnja pada, kaže naš sugovornik, proizvođači i opskrbljivači započnu kontrakciju (kresanje, nap.a.) cijena.
"To onda krene lančano i inflacija se sama zaustavi. Osim ako ne ode u hiperinflaciju sa stopama iznad 30 posto, kao što je bilo 1980-ih u Jugoslaviji", rekao je Novotny na kraju.
