Danas

RTL.hr

Zena.hr

RTLplay.hr

Impressum

Oglašavanje

Uvjeti korištenja

Politika kolačića

Pravila privatnosti

Kontakt

Kolumnisti

Magazin

Sanjarica

emedjimurje.net.hr

sib.net.hr

kaportal.net.hr

varazdinski.net.hr

finirecepti.net.hr

dubrovackidnevnik.net.hr

ezadar.net.hr

riportal.net.hr

Sport

Video

Webcafe

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Amerikanka Samantha Frye (18) počela je raditi u restoranu "Rosalie's" u Strasburgu kao peračica suđa kada je imala samo 16 godina i polako se probijala do kuharice. Kada je završila srednju školu, Frye je otišla na fakultet i okušala se u poslu, a zatim i u inženjerstvu zaštite okoliša. Tijekom zimskog odmora u državi Ohio, saznala da vlasnici restorana žele prodati restoran - i tada je Frye sinula ideja.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Razmišljala sam: 'Opa, možda je ovo nešto što bih željela raditi', imala sam ušteđevinu - jer sam štedjela za fakultet. Dakle, imala sam dosta novca sa strane i mislila sam da bih ovo mogla učiniti."</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Nakon što je platila predujam, Frye je prošlog mjeseca preuzela vlasništvo nad "Rosalie's". "Da ste mi prije šest mjeseci rekli da ću ovo raditi, rekla bih da ste ludi."</para><hmn:article id="b7ea0782-79f2-11ed-ab0d-8a1d796e6c08" variation="ba03ebd6-9d09-11eb-8a41-cedfb09875dd"/><heading2>Svi oko nje su impresionirani</heading2><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>A njezini kupci jednako su iznenađeni - i impresionirani.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Kupac Randy Zehnder rekao je: "Sjajno je što je uspjela uštedjeti vlastiti novac za predujam. Ja to ne bih mogao učiniti."</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Nova vlasnica kaže da ne planira mijenjati ime restorana. Jedna zaposlenica restorana Leanna Gardner smatra da je Frye inspiracija drugima - posebno mlađoj generaciji.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Samo stvarno mislim da je ona izvrstan primjer mlade dame koja slijedi svoje snove i radi ono što voli", rekla je.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>I sama Frye se slaže s tim mišljenjem, prenoseći poruku drugima svoje dobi: “Ne treba vam fakultet da biste zaradili za pristojan život, i mislim da je to ono što mnogi ljudi danas misle. Slijedite svoj instinkt, iskreno. Ako se osjećate dobro, jednostavno to učinite."</para><hmn:article id="fe2bcec0-6a6a-11ed-bac2-222c9ff893ec" variation="ba03ebd6-9d09-11eb-8a41-cedfb09875dd"/>

18-godišnjakinja potrošila ušteđevinu za fakultet: 'Da ste mi prije šest mjeseci rekli da ću ovo napraviti, rekla bih da ste ludi' Jedna tinejdžerica je iskoristila svoju ušteđevinu za fakultet da kupi restoran za koji je radila - pokazujući da zaista postoji više od jednog načina za ulaganje u svoju budućnost Amerikanka Samantha Frye (18) počela je raditi u restoranu "Rosalie's" u Strasburgu kao peračica suđa kada je imala samo 16 godina i polako se probijala do kuharice. Kada je završila srednju školu, Frye je otišla na fakultet i okušala se u poslu, a zatim i u inženjerstvu zaštite okoliša. Tijekom zimskog odmora u državi Ohio, saznala da vlasnici restorana žele prodati restoran - i tada je Frye sinula ideja."Razmišljala sam: 'Opa, možda je ovo nešto što bih željela raditi', imala sam ušteđevinu - jer sam štedjela za fakultet. Dakle, imala sam dosta novca sa strane i mislila sam da bih ovo mogla učiniti."Nakon što je platila predujam, Frye je prošlog mjeseca preuzela vlasništvo nad "Rosalie's". "Da ste mi prije šest mjeseci rekli da ću ovo raditi, rekla bih da ste ludi."Svi oko nje su impresioniraniA njezini kupci jednako su iznenađeni - i impresionirani.Kupac Randy Zehnder rekao je: "Sjajno je što je uspjela uštedjeti vlastiti novac za predujam. Ja to ne bih mogao učiniti."Nova vlasnica kaže da ne planira mijenjati ime restorana. Jedna zaposlenica restorana Leanna Gardner smatra da je Frye inspiracija drugima - posebno mlađoj generaciji."Samo stvarno mislim da je ona izvrstan primjer mlade dame koja slijedi svoje snove i radi ono što voli", rekla je.I sama Frye se slaže s tim mišljenjem, prenoseći poruku drugima svoje dobi: “Ne treba vam fakultet da biste zaradili za pristojan život, i mislim da je to ono što mnogi ljudi danas misle. Slijedite svoj instinkt, iskreno. Ako se osjećate dobro, jednostavno to učinite." ŠOKIRALA ULAGANJEM 

ŠOKIRALA ULAGANJEM

18-godišnjakinja potrošila ušteđevinu za fakultet: 'Da ste mi prije šest mjeseci rekli da ću ovo napraviti, rekla bih da ste ludi'

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Dosad najveća prijevara kriptovalutama u Hravtskoj teška je čak 70 milijuna eura, a u središtu prijevare je jedna riječka tvrtka koja je punih pet godina varala ljude, njih gotovo 800, koji su ostali i bez uloženog i bez zarađenog novca. Jedan od žrtava prijevare govorio je o tome <ulink url="https://danas.hr/rtl-danas/zrtva-prijevare-kriptovalute-otkrila-ljudi-su-davali-citave-ustedevine-strucnjak-objasnio-zasto-su-nasjeli-ff6d4c98-f7f8-11ed-914f-da9230f0d668">za RTL Danas</ulink>.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Prvog dana sam osjećao razočaranje, drugi dan istinsku tugu, a sad nakon nekoliko dana dominira osjećaj bijesa", kazao je.</para><hmn:article id="5bb6e5d6-08c6-11ed-9e65-ba87246471dc" variation="ba03ebd6-9d09-11eb-8a41-cedfb09875dd"/><heading2>Ljudi su davali i ušteđevine svojih obitelji</heading2><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Nije želio javno reći koliko je novca izgubio, ali neslužbeno je rekao novinarima. Iznos je to od kojeg se stegne grlo.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Morate znati da su mnogi imali u tome cijele svoje ušteđevine, pa i ušteđevine svojih obitelji. Ova priča za mnoge je jako mučna", dodao je.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Sve je počelo prije pet godina, a sugovornik RTL-a uključio se prije dvije godine. Ugovori su bili tipični brokerski, s tim da tržište kriptovaluta u Hrvatskoj nije baš regulirano pa se sve činilo lakšim. Trgovali su Bitcoinom, Etherom, ETHeriumom, LINK-om, Polkadotom, a riječka tvrtka uzimala je postotke od zarade.</para><hmn:article id="008d568e-ecb7-11ec-9c85-1ef7cd0159c4" variation="ba03ebd6-9d09-11eb-8a41-cedfb09875dd"/><heading2>'Nisam dočekao istek drugog ugovora'</heading2><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Ta je firma prvi ugovor ispoštovala. Ja sam ušao s određenim sredstvima i nakon godinu dana sam povukao dio svog inicijalnog uloga, ostatak sam ostavio unutra. Taj ostatak je onda opet ili fiktivno ili stvarno rastao, ali nisam uspio dočekati istek drugog ugovora", ispričao je.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Umjesto kraja ugovora, dočekala ga je poruka: "Poštovani klijenti, nizom loših trejdova i odluka doveo sam firmu u kriznu situaciju. U sljedećim danima imat ćemo više informacija." To je bio znak da novca više nema. Pobrisali su aplikaciju preko koje je sve ulaganje išlo, ali i svu komunikaciju te nestali.</para><heading2>Imali su ured na Korzu, svi su ih klijenti upoznali</heading2><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Policiji sam dostavio sve što smatram da može biti dokazni materijal - kopije ugovora, snimke zaslona kompjutora gdje se vidi kroz njihovu aplikaciju stanje svih mojih kriptovaluta. Dostavio sam im imena i prezimena, OIB-ove svih ljudi za koje trenutačno sumnjamo", rekao je za RTL muškarac koji je postao žrtva.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Jedan od onih na koje sumnja bio je mozak operacije, drugi prokurist firme. Imali su ured na riječkom Korzu, a sve su svoje klijente upoznali. Ugovore su potpisali i pečatirali službenim pečatom. S njima su u bijegu i žena direktora i zaručnica prokurista.</para><hmn:article id="5e1bd61c-6a58-11ed-b980-72fa34d357e6" variation="ba03ebd6-9d09-11eb-8a41-cedfb09875dd"/><heading2>'Nakaleme se laži za one koji ne znaju ništa'</heading2><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Hrvoje Prpić, poduzetnik s debelim iskustvom u kriptovalutama, kaže da i dobro informirani padnu na Ponzijevu shemu. Pogotovo kao sada, kada je trend ulaganja u kriptovalute veći nego ikad.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Od 2016. do danas to je poraslo sto puta. Ljudi vide da nekolicina ima novca, čuju da je susjed zaradio i idu. Na to se nakaleme laži za one koji ne znaju puno o tome. Moramo znati da on nije ulagao u kripto, on je samo govorio da trguje između različitih kriptovaluta i tako im diže vrijednost", objasnio je Prpić.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Policija prikuplja podatke o ovom slučaju i provodi izvide.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Policija je rekla da će u principu sigurno sve njih uloviti", kazao je sugovornik RTL-a.</para><hmn:article id="87c50b7c-c986-11ed-aee0-0698ed368233" variation="ba03ebd6-9d09-11eb-8a41-cedfb09875dd"/>

Žrtva najveće prijevare u Hrvatskoj otvorila dušu, i novinarka ostala u šoku: 'Kad sam ja čula iznos, steglo mi se grlo'  &apos;Morate znati da su mnogi imali u tome cijele svoje ušteđevine, pa i ušteđevine svojih obitelji. Ova priča za mnoge je jako mučna&apos;, kaže muškarac koji je žrtva velike prijevare kriptovalutama Dosad najveća prijevara kriptovalutama u Hravtskoj teška je čak 70 milijuna eura, a u središtu prijevare je jedna riječka tvrtka koja je punih pet godina varala ljude, njih gotovo 800, koji su ostali i bez uloženog i bez zarađenog novca. Jedan od žrtava prijevare govorio je o tome za RTL Danas."Prvog dana sam osjećao razočaranje, drugi dan istinsku tugu, a sad nakon nekoliko dana dominira osjećaj bijesa", kazao je.Ljudi su davali i ušteđevine svojih obiteljiNije želio javno reći koliko je novca izgubio, ali neslužbeno je rekao novinarima. Iznos je to od kojeg se stegne grlo."Morate znati da su mnogi imali u tome cijele svoje ušteđevine, pa i ušteđevine svojih obitelji. Ova priča za mnoge je jako mučna", dodao je.Sve je počelo prije pet godina, a sugovornik RTL-a uključio se prije dvije godine. Ugovori su bili tipični brokerski, s tim da tržište kriptovaluta u Hrvatskoj nije baš regulirano pa se sve činilo lakšim. Trgovali su Bitcoinom, Etherom, ETHeriumom, LINK-om, Polkadotom, a riječka tvrtka uzimala je postotke od zarade.'Nisam dočekao istek drugog ugovora'"Ta je firma prvi ugovor ispoštovala. Ja sam ušao s određenim sredstvima i nakon godinu dana sam povukao dio svog inicijalnog uloga, ostatak sam ostavio unutra. Taj ostatak je onda opet ili fiktivno ili stvarno rastao, ali nisam uspio dočekati istek drugog ugovora", ispričao je.Umjesto kraja ugovora, dočekala ga je poruka: "Poštovani klijenti, nizom loših trejdova i odluka doveo sam firmu u kriznu situaciju. U sljedećim danima imat ćemo više informacija." To je bio znak da novca više nema. Pobrisali su aplikaciju preko koje je sve ulaganje išlo, ali i svu komunikaciju te nestali.Imali su ured na Korzu, svi su ih klijenti upoznali"Policiji sam dostavio sve što smatram da može biti dokazni materijal - kopije ugovora, snimke zaslona kompjutora gdje se vidi kroz njihovu aplikaciju stanje svih mojih kriptovaluta. Dostavio sam im imena i prezimena, OIB-ove svih ljudi za koje trenutačno sumnjamo", rekao je za RTL muškarac koji je postao žrtva.Jedan od onih na koje sumnja bio je mozak operacije, drugi prokurist firme. Imali su ured na riječkom Korzu, a sve su svoje klijente upoznali. Ugovore su potpisali i pečatirali službenim pečatom. S njima su u bijegu i žena direktora i zaručnica prokurista.'Nakaleme se laži za one koji ne znaju ništa'Hrvoje Prpić, poduzetnik s debelim iskustvom u kriptovalutama, kaže da i dobro informirani padnu na Ponzijevu shemu. Pogotovo kao sada, kada je trend ulaganja u kriptovalute veći nego ikad."Od 2016. do danas to je poraslo sto puta. Ljudi vide da nekolicina ima novca, čuju da je susjed zaradio i idu. Na to se nakaleme laži za one koji ne znaju puno o tome. Moramo znati da on nije ulagao u kripto, on je samo govorio da trguje između različitih kriptovaluta i tako im diže vrijednost", objasnio je Prpić.Policija prikuplja podatke o ovom slučaju i provodi izvide."Policija je rekla da će u principu sigurno sve njih uloviti", kazao je sugovornik RTL-a. LJUDI OSTALI BEZ SVEGA 

LJUDI OSTALI BEZ SVEGA

Žrtva najveće prijevare u Hrvatskoj otvorila dušu, i novinarka ostala u šoku: 'Kad sam ja čula iznos, steglo mi se grlo' 

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Priča koja je postala hit na društvenim mrežama i u srpskim medijima dolazi iz Aleksinca, grada blizu Niša. Naime, 10-ogodišnji dječak je u školu donio 3.000 eura obiteljske ušteđevine, koju je odlučio podijeliti s društvom iz razreda.</para><heading2>Slučaj je uspješno riješen</heading2><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Dijelio je novac prijateljima i prijateljicama iz svog razreda, svatko je dobio od 50 do 100 eura. Djecu je vodio na pizzu i kolače. Za ovo se saznalo tek kada su roditelji u džepovima djece našli novac. Djeca su skrivala istinu od roditelja sve dok se nije uključila ravnateljica škole. Nakon roditeljskog sastanka, sav novac je vraćen obitelji“, rekao izvor za Novu.rs.</para><hmn:article id="ab5e2ff2-b741-11ed-91af-f6936f7ee199" variation="ba03ebd6-9d09-11eb-8a41-cedfb09875dd"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Naime, škola, u kojoj se to dogodilo, nije demantirala ovaj događaj, već je šturo opisala cijelu situaciju.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Ova osnovna škola neće komentirati privatnu situaciju između obitelji svojih učenika, koja je riješena dobrom reakcijom roditelja. Škola će nastaviti odgovorno djelovanje i pružit će podršku djeci i roditeljima svim raspoloživim resursima. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>S obzirom na to da se radi o maloljetnicima, unaprijed molimo medije da vode računa o načinu objavljivanja vijesti, kao i o najboljem interesu djece koja žive u maloj sredini“, navedeno je objavi za mesije ove osnovne škole.</para><hmn:article id="1c73c6d0-b692-11ed-91cc-7a2310d733b1" variation="ba03ebd6-9d09-11eb-8a41-cedfb09875dd"/>

Klinac (10) iz Aleksinca u školu donio 3000 eura obiteljske ušteđevine pa častio ekipu u razredu: 'Vodio ih je na klopu, a svakome je dao po 100€' 10-ogodišnji dječak dijelio je novac prijateljima i častio ih tinejdžerskim delicijama Priča koja je postala hit na društvenim mrežama i u srpskim medijima dolazi iz Aleksinca, grada blizu Niša. Naime, 10-ogodišnji dječak je u školu donio 3.000 eura obiteljske ušteđevine, koju je odlučio podijeliti s društvom iz razreda.Slučaj je uspješno riješen"Dijelio je novac prijateljima i prijateljicama iz svog razreda, svatko je dobio od 50 do 100 eura. Djecu je vodio na pizzu i kolače. Za ovo se saznalo tek kada su roditelji u džepovima djece našli novac. Djeca su skrivala istinu od roditelja sve dok se nije uključila ravnateljica škole. Nakon roditeljskog sastanka, sav novac je vraćen obitelji“, rekao izvor za Novu.rs.Naime, škola, u kojoj se to dogodilo, nije demantirala ovaj događaj, već je šturo opisala cijelu situaciju."Ova osnovna škola neće komentirati privatnu situaciju između obitelji svojih učenika, koja je riješena dobrom reakcijom roditelja. Škola će nastaviti odgovorno djelovanje i pružit će podršku djeci i roditeljima svim raspoloživim resursima. S obzirom na to da se radi o maloljetnicima, unaprijed molimo medije da vode računa o načinu objavljivanja vijesti, kao i o najboljem interesu djece koja žive u maloj sredini“, navedeno je objavi za mesije ove osnovne škole. GLAVNA FACA U ŠKOLI 

GLAVNA FACA U ŠKOLI

Klinac (10) iz Aleksinca u školu donio 3000 eura obiteljske ušteđevine pa častio ekipu u razredu: 'Vodio ih je na klopu, a svakome je dao po 100€'

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Nakon njenog gostovanja kod Aleksandra Stankovića u HRT-ovom 'Nedjeljom u 2', hrvatska javnost bavi se ušteđevinom i imovinom nezavisne saborske zastupnice Marijane Petir. U međuvremenu je objavljena njezina ažurirana imovinska kartica, a ušteđevina navedena u njoj ipak nije 700.000 eura koliko je u emisiji spomenuo Stanković, a Petir ni potvrdila ni zanijekala. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Naime, navela je ušteđevinu od 285 tisuća eura, a razlog bi mogao biti u stanu koji je prvi puta unijela u popis imovine, <ulink url="https://www.vecernji.hr/vijesti/izracunali-smo-koliko-je-marijana-petir-morala-odvajati-da-bi-dosla-do-stednje-od-700-000-eura-1651737">piše Večernji list</ulink>.</para><hmn:article id="28c5ddc2-9b32-11ed-ac4d-060e764be420" variation="ba03ebd6-9d09-11eb-8a41-cedfb09875dd"/><heading2>Za stan i garažu 'iskeširala' 390.000 eura</heading2><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Navela je da je do stana došla "kupnjom iz primitaka ostvarenih od nesamostalnog rada", odnosno od svoje plaće. Stan se nalazi u Zagrebu i površine je 81,28 četvornih metara. Točnije, stan je površine 77,56 kvadrata, a lođa ima 3,72 četvorna metra. I garažu od 23,20 kvadrata je kupila od plaće. Procijenjena vrijednost stana je 337.204,07 eura, a garaže 53.317,95 eura.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>To znači da je kvadrat stana platila oko 4350 eura, a četvorni metar garaže gotovo 3000 eura. Zbroje li se iznosi trenutačne štednje Marijane Petir te keša za stan i garažu, piše Večernji, dolazi se do onih okvirnih 700 tisuća eura koje je spominjala u nedjeljnoj emisiji. I automobil je upisala u imovinsku karticu, radi se o Opelu Astri 2016. godište, također je kupljen on od plaće, a trenutačna procijenjena vrijednost mu je 13.272 eura i 28 centi. Neto plaća Marijane Petir kao saborske zastupnice u ovom je trenutku 2450 eura i 26 centi.</para><hmn:article id="6faa532e-9bcf-11ed-8c34-1e9545243abb" variation="ba03ebd6-9d09-11eb-8a41-cedfb09875dd"/>

Nova imovinska kartica Marijane Petir: Ušteđevina joj ipak nije 700.000 eura, a evo zbog čega je manja Iznos ušteđevine koji je Petir navela u imovinskoj kartici nije 700.000 eura, nego 285 tisuća eura, a razlog bi mogao biti u stanu koji je prvi puta unijela u popis imovine Nakon njenog gostovanja kod Aleksandra Stankovića u HRT-ovom 'Nedjeljom u 2', hrvatska javnost bavi se ušteđevinom i imovinom nezavisne saborske zastupnice Marijane Petir. U međuvremenu je objavljena njezina ažurirana imovinska kartica, a ušteđevina navedena u njoj ipak nije 700.000 eura koliko je u emisiji spomenuo Stanković, a Petir ni potvrdila ni zanijekala. Naime, navela je ušteđevinu od 285 tisuća eura, a razlog bi mogao biti u stanu koji je prvi puta unijela u popis imovine, piše Večernji list.Za stan i garažu 'iskeširala' 390.000 euraNavela je da je do stana došla "kupnjom iz primitaka ostvarenih od nesamostalnog rada", odnosno od svoje plaće. Stan se nalazi u Zagrebu i površine je 81,28 četvornih metara. Točnije, stan je površine 77,56 kvadrata, a lođa ima 3,72 četvorna metra. I garažu od 23,20 kvadrata je kupila od plaće. Procijenjena vrijednost stana je 337.204,07 eura, a garaže 53.317,95 eura.To znači da je kvadrat stana platila oko 4350 eura, a četvorni metar garaže gotovo 3000 eura. Zbroje li se iznosi trenutačne štednje Marijane Petir te keša za stan i garažu, piše Večernji, dolazi se do onih okvirnih 700 tisuća eura koje je spominjala u nedjeljnoj emisiji. I automobil je upisala u imovinsku karticu, radi se o Opelu Astri 2016. godište, također je kupljen on od plaće, a trenutačna procijenjena vrijednost mu je 13.272 eura i 28 centi. Neto plaća Marijane Petir kao saborske zastupnice u ovom je trenutku 2450 eura i 26 centi. KAKO JE DOŠLA DO STANA? 

KAKO JE DOŠLA DO STANA?

Nova imovinska kartica Marijane Petir: Ušteđevina joj ipak nije 700.000 eura, a evo zbog čega je manja

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>U nedjelju je gošća Aleksandra Stankovića <ulink url="https://vijesti.hrt.hr/hrvatska/nedjeljom-u-2-marijana-petir-10569047">u HRT-ovoj emisiji 'Nedjeljom u 2'</ulink> bila nekadašnja HSS-ovka Marijana Petir, danas nezavisna saborska zastupnica (koja stoji uz vladajuću većinu) te bivša zastupnica u Europskom parlamentu. U jednom trenutku Stanković se dotaknuo njezine ušteđevine rekavši da je riječ o iznosu od 800.000 eura. Nakon što je Petir na to odmahnula glavom davši do znanja da iznos ipak nije toliki, voditelj se ispravio i rekao da je riječ o iznosu od 700.000 eura što ona nije ni potvrdila ni zanijekala.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Potom ju je upitao je li zbog inflacije od 13 posto na ušteđevini izgubila oko 80.000 eura držeći novac u banci.</para><hmn:article id="dfc5f32c-9a74-11ed-b97d-227b8168acc0" variation="ba03ebd6-9d09-11eb-8a41-cedfb09875dd"/><heading2>'Sve je transparentno, Porezna uprava ima podatke'</heading2><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"To je moja privatna stvar. Kad ću trebati ekonomske ili investicijske savjete, bilo koje, onda ću tražiti one koji su stručni. S novcem koji zaradim, ja upravljam kako želim", odgovorila je Petir Stankoviću.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Na njegovu opasku da je ne proziva nego pita, Petir je kazala da je dostavila <ulink url="https://www.sukobinteresa.hr/hr/imovinske-kartice/imovinsko-stanje-duznosnika-marijana-petir">imovinsku karticu</ulink>.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Redovito je dostavljam Povjerenstvu za sukob interesa. Svi su podaci transparentni, a kad će oni objaviti nove kartice… Pretpostavljam da su zatrpani jer je rok 31. siječnja, ali moja kartica je dostavljena. Izbor je pojedinca gdje će i kako držati novac. Sve što imam sam pošteno zaradila, sve je transparentno. Sve podatke ima Porezna uprava", rekla je.</para><heading2>U Europskom parlamentu imala plaću 6000 eura</heading2><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Zastupnička plaća Marijane Petir, prema podatku iz njezine imovinske kartice, iznosi 18.301 kunu neto, odnosno 2428 eura. Prema imovinskoj kartici, posljednji put ažuriranoj 2020. godine, Petir je imala ušteđevinu u eurima i u kunama - 335.000 eura i 130.000 kuna, što bi sada bilo 17.250 eura. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>U vremenu od 2013. do 2019. godine ona je kao europarlamentarka primala mjesečnu plaću od oko 6000 eura, a taj je iznos uz razne dodatke mogao biti i znatno veći. U imovinskoj kartici iz 2020. Petir je navela da je nositelj potraživanja, odnosno pozajmice u iznosu od 196.500 kuna.</para><hmn:facebook src="https://www.facebook.com/watch/?v=1582622092160509"/>

Marijana Petir nije mogla doći k sebi zbog poteza Aleksandra Stankovića: 'To je moja privatna stvar. Sve sam pošteno zaradila' &apos;Kad ću trebati ekonomske ili investicijske savjete, bilo koje, onda ću tražiti one koji su stručni. S novcem koji zaradim, ja upravljam kako želim&apos;, odgovorila je Petir Aleknsandru Stankoviću U nedjelju je gošća Aleksandra Stankovića u HRT-ovoj emisiji 'Nedjeljom u 2' bila nekadašnja HSS-ovka Marijana Petir, danas nezavisna saborska zastupnica (koja stoji uz vladajuću većinu) te bivša zastupnica u Europskom parlamentu. U jednom trenutku Stanković se dotaknuo njezine ušteđevine rekavši da je riječ o iznosu od 800.000 eura. Nakon što je Petir na to odmahnula glavom davši do znanja da iznos ipak nije toliki, voditelj se ispravio i rekao da je riječ o iznosu od 700.000 eura što ona nije ni potvrdila ni zanijekala.Potom ju je upitao je li zbog inflacije od 13 posto na ušteđevini izgubila oko 80.000 eura držeći novac u banci.'Sve je transparentno, Porezna uprava ima podatke'"To je moja privatna stvar. Kad ću trebati ekonomske ili investicijske savjete, bilo koje, onda ću tražiti one koji su stručni. S novcem koji zaradim, ja upravljam kako želim", odgovorila je Petir Stankoviću.Na njegovu opasku da je ne proziva nego pita, Petir je kazala da je dostavila imovinsku karticu."Redovito je dostavljam Povjerenstvu za sukob interesa. Svi su podaci transparentni, a kad će oni objaviti nove kartice… Pretpostavljam da su zatrpani jer je rok 31. siječnja, ali moja kartica je dostavljena. Izbor je pojedinca gdje će i kako držati novac. Sve što imam sam pošteno zaradila, sve je transparentno. Sve podatke ima Porezna uprava", rekla je.U Europskom parlamentu imala plaću 6000 euraZastupnička plaća Marijane Petir, prema podatku iz njezine imovinske kartice, iznosi 18.301 kunu neto, odnosno 2428 eura. Prema imovinskoj kartici, posljednji put ažuriranoj 2020. godine, Petir je imala ušteđevinu u eurima i u kunama - 335.000 eura i 130.000 kuna, što bi sada bilo 17.250 eura. U vremenu od 2013. do 2019. godine ona je kao europarlamentarka primala mjesečnu plaću od oko 6000 eura, a taj je iznos uz razne dodatke mogao biti i znatno veći. U imovinskoj kartici iz 2020. Petir je navela da je nositelj potraživanja, odnosno pozajmice u iznosu od 196.500 kuna. U 'NEDJELJOM U 2' 

U 'NEDJELJOM U 2'

Marijana Petir nije mogla doći k sebi zbog poteza Aleksandra Stankovića: 'To je moja privatna stvar. Sve sam pošteno zaradila'

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Inflacija je vruća tema. Svi je osjećamo na vlastitim novčanicima i nitko ne može od nje pobjeći, ni bogate zemlje Europske unije (EU), ni siromašnije poput Hrvatske. Prema posljednjim dostupnim podacima Eurostata, onima za rujan, inflacija u cijeloj EU dosegla je rekordnih 10,9 posto (u eurozoni je bila 9.9 posto), dok je u Hrvatskoj, prema jučer objavljenim podacima Državnog zavoda za statistiku, u listopadu bila 13,2 posto - 0,4 postotna boda više nego u rujnu. U odnosu na listopad prošle godine, potrošačke su cijene porasle za 12,7 posto, dok su u godišnjem prosjeku više za 9,4 posto,</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Ono što se u u međuvremenu, od prošlogodišnjeg do ovogodišnjeg rujna dogodilo u Europi, bio je drastičan rast cijena energenata (veći od 40 posto) te svježe hrane, koja je ovog kolovoza bila 11 posto skuplja nego prošlog.</para><hmn:article id="3c28c670-65a1-11ed-98f9-1e04a9d38c2b" variation="ba03ebd6-9d09-11eb-8a41-cedfb09875dd"/><heading2>'U Jugoslaviji su građani imali novca, ali nije bilo robe' </heading2><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Inflacije se nećemo lako i brzo otresti. Stariji se sa strepnjom prisjećaju inflacije u Jugoslaviji 1980-ih koja je završila hiperinflacijom od čak 1000 posto krajem dekade, prije dolaska Ante Markovića za saveznog premijera koji ju je potom, uz financijsku pomoć Zapada, ubrzo uspio svesti na nulu, a ondašnji jugoslavenski dinar vezati uz ondašnju njemačku marku i proglasiti ga konvertibilnim. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>U aktualnim pričama o inflaciji mnogi spomenu i taj scenarij iz vremena bivše države, kada je inflacija "pojela" i kredite i ušteđevine građana. Je li inflacija iz 1980-ih strukturno slična ovoj sadašnjoj i usporediva s njome, upitali smo ekonomskog analitičara Damira Novotnyja. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Ona inflacija je nastala u okolnostima zatvorenog jugoslavenskog tržišta kao posljedica pretjerane emisije novca bez realne ekonomske podloge, emitiranog kroz natprosječno visoke dohotke kućanstava koji nisu bili rezultat rasta produktivnosti. Jednostavnije rečeno, plaće su bile nezarađene, a stvorile su velik potrošački potencijal. Građani su imali novac u rukama, kupovna moć bila je velika, ali robe nije bilo. Nije bilo kave, banana, deterdženata… robe koja je dolazila iz uvoza, a nije se mogla kupiti po cijenama koje su bile regulirane. Postojala je velika kupovna moć u domaćoj valuti, ali deviza nije bilo i zato je nastala inflacija. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Potrošači su nastojali na crnom tržištu kupiti devize. Čak su i poduzeća kupovala devize na crnom tržištu po nerealnom tečaju, nekoliko desetaka postotaka većem od službenog tečaja. Inflacija je nastala upravo stoga što su kućanstva imala na raspolaganju veliku količinu novca, a roba nije bilo", ukratko je objasnio Novotny razloge inflacije u Jugoslaviji 1980-ih kazavši da je to bio "posve različit tip inflacije" od ove s kojom smo sada suočeni.</para><hmn:video id="2bea3c7e-4e5b-11ed-942c-3226a5f29ade"/><heading2>'Krediti će devalvirati, nominalne plaće rasti, ali...'</heading2><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>A što se tiče sadašnje inflacije, Novotny kaže da se građani od nje ne mogu zaštititi, ali da na raspolaganju imaju tri mogućnosti za svoju financijsku imovinu, odnosno ušteđevinu. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Mogu je držati kod banaka kao oročenu štednju. Mogu je uložiti u neke rizičnije poduhvate poput kupovine nekretnina ili dionica. A najpoštenije i najpoželjnije je da ju iskoriste za pokretanje vlastitog mikrobiznisa. Pretvaranje štednje u kapital, u poduzetnički kapital, ključno je pitanje u Hrvatskoj. Zapravo se vrlo malo domaće štednje pretvara u kapital i zato štednja raste. Jednostavno, postoji antipoduzetnička klima u državi, što je posljedica nedovršene tranzicije i prevelikog utjecaja državnog sektora na ekonomske aktivnosti. A jedina zaštita ušteđevine od inflacije jest da se ona pretvori u nešto što će donositi dobit", smatra Novotny. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Upitali smo ga i što će biti s kreditima građana, hoće li ih "pojesti" inflacija? </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Krediti će biti devalvirani ako su pod fiksiranim uvjetima. To otprilike znači da će u inflaciji rasti nominalne plaće - zapravo vidimo da one već rastu - ali će realne plaće padati jer će troškovi rasti brže od njih. Ako imate kredite s fiksiranom kamatnom stopom, vaši dohoci će rasti, a vaša kreditna obveza neće. No zato će narasti cijena vaše imovine, koju ste financirali tim kreditom. Naravno, pod pretpostavkom da ste uložili u imovinu koja ima neku vrijednost. Ako ste uložili u automobil koji iz godine u godinu gubi na vrijednosti, onda niste baš puno postigli", objasnio je Novotny. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Tomu je dodao da inflacija najviše odgovara vlasnicima nekretnina i da se po cijenama nekretnina u Hrvatskoj već vidi utjecaj inflacije.</para><hmn:article id="4d3df316-5ec8-11ed-adc8-3689dd2c3618" variation="ba03ebd6-9d09-11eb-8a41-cedfb09875dd"/><heading2>I inflaciju 1970-ih pokrenuo je energetski šok</heading2><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Najsličnija današnjoj inflaciji bila je, po Novotnyjevim riječima, ona iz 1970-ih. I tada je njen glavni pokretač bio energetski šok izazvan jednim ratnim sukobom, kao što je sada ruska agresija na Ukrajinu poremetila dotok nafte i energenata u Europu. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Tada je to bio rat arapskih zemalja i Izraela, zbog kojeg su cijene nafte najprije skočile s 5 dolara na 35, a zatim i na 150 dolara. Stopa inflacije bila je preko 10 posto. Tako će, smatram, biti i narednih godina. Ove godine imali smo prvi val inflacije zbog energetskog šoka koji se potom prenio na ostale sektore. No, cijene su dosegle određenu razinu i vrlo vjerojatno neće nastaviti rasti tom brzinom. Tako je bilo i 1970-ih. Nakon što su cijene u prvom valu narasle, potrošači su tada reagirali tako što su manje kupovali robu. Kad je nešto jeftino, hrana recimo, kupujete je pa bacate. Ili natočite gorivo pa se vozite i kad treba i kad ne treba. No, kad je nešto skuplje, počinjete štedjeti. To je racionalno ponašanje potrošača", rastumačio je Novotny. </para><hmn:image id="488be26a-d1d3-11ec-b2d4-02f5052048c2" variation="ba03ebd6-9d09-11eb-8a41-cedfb09875dd"/><heading2>'U utrci rasta plaća i rasta troškova uvijek pobjeđuje ovo drugo' </heading2><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Štednja će započeti u drugom valu inflacije koji se u Hrvatskoj još ne vidi, ali je već izrazito vidljiv u Njemačkoj. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Nijemci već manje idu na putovanja, manje se voze automobilima, a potrošnja motornih goriva u sektoru kućanstava pala je za 30 posto. Naravno da je onda u Njemačkoj zaustavljen i rast cijena goriva. Na nekim benzinskim crpkama cijena je niža nego u Hrvatskoj, iako je naša vlada intervenirala u cijene goriva. U Njemačkoj je i bez takve intervencije zaustavljen rast cijena. Slijedom te logike možemo očekivati da će općenito stopa rasta cijena, odnosno stopa inflacije, sljedeće godine biti niža. Ali, rasti će i plaće, a u utrci rasta plaća i rasta troškova uvijek pobjeđuje rast troškova. Nikad se još nije dogodilo da bi plaće dostigle inflaciju", kazao je Novotny. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Slikovito rečeno, kad građani počnu stezati remen, počet će padati potražnja. A kad potražnja pada, kaže naš sugovornik, proizvođači i opskrbljivači započnu kontrakciju (kresanje, nap.a.) cijena. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"To onda krene lančano i inflacija se sama zaustavi. Osim ako ne ode u hiperinflaciju sa stopama iznad 30 posto, kao što je bilo 1980-ih u Jugoslaviji", rekao je Novotny na kraju.</para><hmn:article id="6b08ad16-58ef-11ed-8ca9-da2b906562cf" variation="ba03ebd6-9d09-11eb-8a41-cedfb09875dd"/>

Inflacija maršira, što nas čeka? Stručnjak objašnjava što slijedi s našim plaćama, kreditima i kome ovo sve odgovara &apos;Sa štednjom će započeti pad potražnje, a onda i pad cijena. Štednja će započeti u drugom valu inflacije koji se u Hrvatskoj još ne vidi, ali je već izrazito vidljiv u Njemačkoj&apos;, kaže ekonomski analitičar Damir Novotny  Inflacija je vruća tema. Svi je osjećamo na vlastitim novčanicima i nitko ne može od nje pobjeći, ni bogate zemlje Europske unije (EU), ni siromašnije poput Hrvatske. Prema posljednjim dostupnim podacima Eurostata, onima za rujan, inflacija u cijeloj EU dosegla je rekordnih 10,9 posto (u eurozoni je bila 9.9 posto), dok je u Hrvatskoj, prema jučer objavljenim podacima Državnog zavoda za statistiku, u listopadu bila 13,2 posto - 0,4 postotna boda više nego u rujnu. U odnosu na listopad prošle godine,  potrošačke su cijene porasle za 12,7 posto, dok su u godišnjem prosjeku više za 9,4 posto,Ono što se u u međuvremenu, od prošlogodišnjeg do ovogodišnjeg rujna dogodilo u Europi, bio je drastičan rast cijena energenata (veći od 40 posto) te svježe hrane, koja je ovog kolovoza bila 11 posto skuplja nego prošlog.'U Jugoslaviji su građani imali novca, ali nije bilo robe'  Inflacije se nećemo lako i brzo otresti. Stariji se sa strepnjom prisjećaju inflacije u Jugoslaviji 1980-ih koja je završila hiperinflacijom od čak 1000 posto krajem dekade, prije dolaska Ante Markovića za saveznog premijera koji ju je potom, uz financijsku pomoć Zapada, ubrzo uspio svesti na nulu, a ondašnji jugoslavenski dinar vezati uz ondašnju njemačku marku i proglasiti ga konvertibilnim.  U aktualnim pričama o inflaciji mnogi spomenu i taj scenarij iz vremena bivše države, kada je inflacija "pojela" i kredite i ušteđevine građana. Je li inflacija iz 1980-ih strukturno slična ovoj sadašnjoj i usporediva s njome, upitali smo ekonomskog analitičara Damira Novotnyja.  "Ona inflacija je nastala u okolnostima zatvorenog jugoslavenskog tržišta kao posljedica pretjerane emisije novca bez realne ekonomske podloge, emitiranog kroz natprosječno visoke dohotke kućanstava koji nisu bili rezultat rasta produktivnosti. Jednostavnije rečeno, plaće su bile nezarađene, a stvorile su velik potrošački potencijal. Građani su imali novac u rukama, kupovna moć bila je velika, ali robe nije bilo. Nije bilo kave, banana, deterdženata… robe koja je dolazila iz uvoza, a nije se mogla kupiti po cijenama koje su bile regulirane. Postojala je velika kupovna moć u domaćoj valuti, ali deviza nije bilo i zato je nastala inflacija. Potrošači su nastojali na crnom tržištu kupiti devize. Čak su i poduzeća kupovala devize na crnom tržištu po nerealnom tečaju, nekoliko desetaka postotaka većem od službenog tečaja. Inflacija je nastala upravo stoga što su kućanstva imala na raspolaganju veliku količinu novca, a roba nije bilo", ukratko je objasnio Novotny razloge inflacije u Jugoslaviji 1980-ih kazavši da je to bio "posve različit tip inflacije" od ove s kojom smo sada suočeni.'Krediti će devalvirati, nominalne plaće rasti, ali...'A što se tiče sadašnje inflacije, Novotny kaže da se građani od nje ne mogu zaštititi, ali da na raspolaganju imaju tri mogućnosti za svoju financijsku imovinu, odnosno ušteđevinu.  "Mogu je držati kod banaka kao oročenu štednju. Mogu je uložiti u neke rizičnije poduhvate poput kupovine nekretnina ili dionica. A najpoštenije i najpoželjnije je da ju iskoriste za pokretanje vlastitog mikrobiznisa. Pretvaranje štednje u kapital, u poduzetnički kapital, ključno je pitanje u Hrvatskoj. Zapravo se vrlo malo domaće štednje pretvara u kapital i zato štednja raste. Jednostavno, postoji antipoduzetnička klima u državi, što je posljedica nedovršene tranzicije i prevelikog utjecaja državnog sektora na ekonomske aktivnosti. A jedina zaštita ušteđevine od inflacije jest da se ona pretvori u nešto što će donositi dobit", smatra Novotny.  Upitali smo ga i što će biti s kreditima građana, hoće li ih "pojesti" inflacija?  "Krediti će biti devalvirani ako su pod fiksiranim uvjetima. To otprilike znači da će u inflaciji rasti nominalne plaće - zapravo vidimo da one već rastu - ali će realne plaće padati jer će troškovi rasti brže od njih. Ako imate kredite s fiksiranom kamatnom stopom, vaši dohoci će rasti, a vaša kreditna obveza neće. No zato će narasti cijena vaše imovine, koju ste financirali tim kreditom. Naravno, pod pretpostavkom da ste uložili u imovinu koja ima neku vrijednost. Ako ste uložili u automobil koji iz godine u godinu gubi na vrijednosti, onda niste baš puno postigli", objasnio je Novotny.  Tomu je dodao da inflacija najviše odgovara vlasnicima nekretnina i da se po cijenama nekretnina u Hrvatskoj već vidi utjecaj inflacije.I inflaciju 1970-ih pokrenuo je energetski šokNajsličnija današnjoj inflaciji bila je, po Novotnyjevim riječima, ona iz 1970-ih. I tada je njen glavni pokretač bio energetski šok izazvan jednim ratnim sukobom, kao što je sada ruska agresija na Ukrajinu poremetila dotok nafte i energenata u Europu.  "Tada je to bio rat arapskih zemalja i Izraela, zbog kojeg su cijene nafte najprije skočile s 5 dolara na 35, a zatim i na 150 dolara. Stopa inflacije bila je preko 10 posto. Tako će, smatram, biti i narednih godina. Ove godine imali smo prvi val inflacije zbog energetskog šoka koji se potom prenio na ostale sektore. No, cijene su dosegle određenu razinu i vrlo vjerojatno neće nastaviti rasti tom brzinom. Tako je bilo i 1970-ih. Nakon što su cijene u prvom valu narasle, potrošači su tada reagirali tako što su manje kupovali robu. Kad je nešto jeftino, hrana recimo, kupujete je pa bacate. Ili natočite gorivo pa se vozite i kad treba i kad ne treba. No, kad je nešto skuplje, počinjete štedjeti. To je racionalno ponašanje potrošača", rastumačio je Novotny.  'U utrci rasta plaća i rasta troškova uvijek pobjeđuje ovo drugo' Štednja će započeti u drugom valu inflacije koji se u Hrvatskoj još ne vidi, ali je već izrazito vidljiv u Njemačkoj. "Nijemci već manje idu na putovanja, manje se voze automobilima, a potrošnja motornih goriva u sektoru kućanstava pala je za 30 posto. Naravno da je onda u Njemačkoj zaustavljen i rast cijena goriva. Na nekim benzinskim crpkama cijena je niža nego u Hrvatskoj, iako je naša vlada intervenirala u cijene goriva. U Njemačkoj je i bez takve intervencije zaustavljen rast cijena. Slijedom te logike možemo očekivati da će općenito stopa rasta cijena, odnosno stopa inflacije, sljedeće godine biti niža. Ali, rasti će i plaće, a u utrci rasta plaća i rasta troškova uvijek pobjeđuje rast troškova. Nikad se još nije dogodilo da bi plaće dostigle inflaciju", kazao je Novotny.  Slikovito rečeno, kad građani počnu stezati remen, počet će padati potražnja. A kad potražnja pada, kaže naš sugovornik, proizvođači i opskrbljivači započnu kontrakciju (kresanje, nap.a.) cijena.  "To onda krene lančano i inflacija se sama zaustavi. Osim ako ne ode u hiperinflaciju sa stopama iznad 30 posto, kao što je bilo 1980-ih u Jugoslaviji", rekao je Novotny na kraju. TKO TO MOŽE PLATIT 

TKO TO MOŽE PLATIT

Inflacija maršira, što nas čeka? Stručnjak objašnjava što slijedi s našim plaćama, kreditima i kome ovo sve odgovara

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Unatoč krizi i u jeku rekordne inflacije Hrvati, čini se plivaju u novcu. Ukupna imovina građana iznosi više od 600 milijardi kuna. U prosjeku, svaki Hrvat na računu ima ušteđeno više od 65 tisuća kuna. No, to je samo prosjek. S druge strane, velik broj građana zaobilazi banke. Procjene su da se u čarapama i ispod madraca čuva dodatnih 35 milijardi kuna, donosi <ulink url="https://www.rtl.hr/vijesti">RTL Danas</ulink>.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>S toliko novaca bismo mogli izgraditi 80 Peljeških mostova, 14 puta otplatiti dugove za autoceste ili vratiti nešto više od dvije trećine cijelog hrvatskog javnog duga. Većini ove brojke zvuče nevjerojatno.</para><hmn:article id="384edace-54ff-11ed-a151-6a8617be347e" variation="ba03ebd6-9d09-11eb-8a41-cedfb09875dd"/><heading2>Splitsko-dalmatinska najmanje štedi</heading2><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Kada pogledamo štednju po stanovniku, najbogatiji su Istrijani. Svaki stanovnik te županije u prosjeku na računu ima više od 102 tisuće kuna. Potom slijedi Grad Zagreb i primorske županije od kojih se najmanje štedi u Splitsko-dalmatinskoj, tek nešto više od 70 tisuća kuna.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Inflacija jede novac pa umjesto na računu mnogi ušteđevinu ulažu u nekretnine, što dodatno diže cijenu ionako preskupih kvadrata.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Više pogledajte u videu.</para>

Stigao odgovor na pitanje koje zanima sve u državi: 'Koliko milijardi kuna Hrvati drže u čarapama?' Inflacija jede novac pa umjesto na računu mnogi ušteđevinu ulažu u nekretnine, što dodatno diže cijenu ionako preskupih kvadrata Unatoč krizi i u jeku rekordne inflacije Hrvati, čini se plivaju u novcu. Ukupna imovina građana iznosi više od 600 milijardi kuna. U prosjeku, svaki Hrvat na računu ima ušteđeno više od 65 tisuća kuna. No, to je samo prosjek. S druge strane, velik broj građana zaobilazi banke. Procjene su da se u čarapama i ispod madraca čuva dodatnih 35 milijardi kuna, donosi RTL Danas.S toliko novaca bismo mogli izgraditi 80 Peljeških mostova, 14 puta otplatiti dugove za autoceste ili vratiti nešto više od dvije trećine cijelog hrvatskog javnog duga. Većini ove brojke zvuče nevjerojatno.Splitsko-dalmatinska najmanje štediKada pogledamo štednju po stanovniku, najbogatiji su Istrijani. Svaki stanovnik te županije u prosjeku na računu ima više od 102 tisuće kuna. Potom slijedi Grad Zagreb i primorske županije od kojih se najmanje štedi u Splitsko-dalmatinskoj, tek nešto više od 70 tisuća kuna.Inflacija jede novac pa umjesto na računu mnogi ušteđevinu ulažu u nekretnine, što dodatno diže cijenu ionako preskupih kvadrata.Više pogledajte u videu. 'S TOLIKO BI MOGLI IZGRADITI 80 PELJEŠKIH MOSTOVA' 

'S TOLIKO BI MOGLI IZGRADITI 80 PELJEŠKIH MOSTOVA'

Stigao odgovor na pitanje koje zanima sve u državi: 'Koliko milijardi kuna Hrvati drže u čarapama?'

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Mladić iz Hrvatske obratio se korisnicima Reddita i pitao ih kako oni štede: "Za što i kako štedite? Ja štedim ono po starinski, svaki mjesec određeni iznos mi skida banka i stavlja se u štednju. Neće to biti neki veliki iznos, ali čisto da imam za crne dane, neko putovanje ili uređenje životnog prostora (ako ga bude). Ne želim ulagati u neke zlatne poluge ili crypto, not my cup of tea. Mislim kako god, lova će mi dobro doći, ne kužim baš fraze da novac gubi na vrijednosti u banci. Podučite me."</para><heading2>Ne štede</heading2><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Neki su rekli da ne štede: "Samo trošim. Ne štedim ništa. 0n ne gubi na vrijednosti nikad. Kad vidim da je toliko na računu, mirno spavam."</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Drugi je dodao: "Iskreno mi ne pada napamet štedjeti, inflacija je previsoka. Ulažem u neke fondove, etf-ove i tako to. Za što štedim? Pa za svaki slučaj i za mirovinu, kakvo je stanje nacije neće nam tko imati zaraditi mirovine kad budemo stari."</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Ne štedim, alkoholičar sam i sve pare mi idu na votku (jer se u Zagrebu teško može naći adekvatna šljivovica) i filter 160", objasnio je treći.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>A svoju situaciju je objasnio još jedan muškarac: "Uz kredit za stan i alimentaciju, nemam od čega štedjeti. Dobro je već i to što nisam u nerješivim dugovima."</para><hmn:image id="80e13cd4-07fa-11ed-9500-8e19cfbaf23b" variation="ba03ebd6-9d09-11eb-8a41-cedfb09875dd"/><heading2>Štednja</heading2><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Javili su se neki koji štede i napisali: "Za svaki slučaj, isto tako, u štednju pa će kad-tad dobro doći. Kao svako-toliko me prosvijetli da će inflacija učiniti od, bubnut ću, 10.000 nekih 5000 kuna, ali ono, i dalje imam para."</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"300 kuna mjesečno trajnim nalogom na žiro, 300 kuna u fondove. Štedim za 'bolje da imam nego da zafali'. Recimo, sad mi je trebalo privatno za doktore, naočale i za novu pećnicu. Pokušavam štedjeti i za putovanja jer bih htjela na par daljih mjesta (Japan), ali nekako uvijek ipak ode na nužnije stvari", objasnila je jedna žena.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Još jedna osoba je objasnila kako štedi: "Otkad živim sam, prosječno uštedim dvije do tri tisuće kuna. Sad planiram do 5000 kuna da mogu početi putovati po svijetu. Ima da posjetim sve, Tajland, Japan i Južna Amerika. Manje naručujem dostavu, što mi je i bolje za prehranu, i teretanu, ne trošim na gluposti tipa odjeća ili tech koji mi ne trebaju. Još uspijem i uživati u stvarima koje me zanimaju."</para><hmn:image id="5e0429a6-22b3-11ec-b3b6-86da25054e51" variation="ba03ebd6-9d09-11eb-8a41-cedfb09875dd"/><heading2>Štede za ono što vole</heading2><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Neki su otkrili i za što štede: "Štedjela sam za upis na veleučilište. Upravo sam danas platila upisninu 20.000 kuna godinu. Sad trebam opet štedjeti jer se lagano krećem prema kraju godine i idu rega i kasko, a opet će trebati platiti iduću godinu školarinu. Štedjela sam u gotovini, ovako mi je preveliki temptation kad imam na računu za potrošiti."</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Budući da si nikad neću moći priuštiti nekretninu za rentanje, štedim za poljoprivredno zemljište. Kad vidim koliko idu gore cijene hrane mislim da bih to mogla biti jedna od pametnijih investicija da izbjegnem glad", dodao je jedan muškarac.</para><hmn:article id="c8b4f2f8-0750-11ed-856b-8e19cfbaf23b" variation="ba03ebd6-9d09-11eb-8a41-cedfb09875dd"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Neki štede za zdravlje: "Štedim tako što ne trošim. Štedim da sredim zube, a tu se ima štošta za srediti."</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Za mamu jer ima onu crkavicu od mirovine, oko 2300 kuna, a budući da mi je pomogla i financijski kad sam bio bez posla na drugoj strani države, ovako joj se odužim kad god mogu. Kako štedim? Bicikliram na posao (nije bilo prave kiše ovdje u Puli par mjeseci). Za izlaske ionako nisam sposoban nakon posla. Povremeno odradim neke kućne popravke ili radove. Od zadnjih poskupljenja kad pregledavam akcijske kataloge, ništa osim prehrane ne gledam. Stvari koristim sve dok ih sam ne mogu popraviti više ili se ne isplati ni popravak u servisu", objasnio je jedan muškarac.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Još jedan muškarac je dodao što voli: "Za iPhone 14 Pro Max, to volim. Nije mi žao para dati za nešto što me usrećuje i za putovanja. Kuću, auto imam, štedim za svoje gušte.</para><hmn:image id="d9462a6a-07fa-11ed-9bab-0e0c44e54557" variation="ba03ebd6-9d09-11eb-8a41-cedfb09875dd"/><heading2>Ne vrijedi štedjeti</heading2><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Ako ti je inflacija trenutnih 12% znači da tvoj ušteđeni novac ima manju kupovnu moć nego što je imao prije. Ako štediš za crne dane razmisli koliko se to isplati i koliko će taj novac vrijediti za 30-40 godina, SPOILER ALERT, neće puno. Dobar primjer kako se financijska pismenost mora uvesti u Hrvatske škole", zaključio je jedan muškarac.</para><hmn:image id="1e203f22-88e4-11ec-96b0-c26968892757" variation="ba03ebd6-9d09-11eb-8a41-cedfb09875dd"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation></para>

Hrvati otkrili koliko uštede u mjesec dana, iznenađuje li vas ovo? 'Uz kredit za stan i alimentaciju...' Koliko je uobičajeno štedjeti u Hrvatskoj s izrazito malim plaćama zna većina Hrvata. Jedan Hrvat je pokrenuo raspravu o štednji Mladić iz Hrvatske obratio se korisnicima Reddita i pitao ih kako oni štede: "Za što i kako štedite? Ja štedim ono po starinski, svaki mjesec određeni iznos mi skida banka i stavlja se u štednju. Neće to biti neki veliki iznos, ali čisto da imam za crne dane, neko putovanje ili uređenje životnog prostora (ako ga bude). Ne želim ulagati u neke zlatne poluge ili crypto, not my cup of tea. Mislim kako god, lova će mi dobro doći, ne kužim baš fraze da novac gubi na vrijednosti u banci. Podučite me."Ne štedeNeki su rekli da ne štede: "Samo trošim. Ne štedim ništa. 0n ne gubi na vrijednosti nikad. Kad vidim da je toliko na računu, mirno spavam."Drugi je dodao: "Iskreno mi ne pada napamet štedjeti, inflacija je previsoka. Ulažem u neke fondove, etf-ove i tako to. Za što štedim? Pa za svaki slučaj i za mirovinu, kakvo je stanje nacije neće nam tko imati zaraditi mirovine kad budemo stari.""Ne štedim, alkoholičar sam i sve pare mi idu na votku (jer se u Zagrebu teško može naći adekvatna šljivovica) i filter 160", objasnio je treći.A svoju situaciju je objasnio još jedan muškarac: "Uz kredit za stan i alimentaciju, nemam od čega štedjeti. Dobro je već i to što nisam u nerješivim dugovima."ŠtednjaJavili su se neki koji štede i napisali: "Za svaki slučaj, isto tako, u štednju pa će kad-tad dobro doći. Kao svako-toliko me prosvijetli da će inflacija učiniti od, bubnut ću, 10.000 nekih 5000 kuna, ali ono, i dalje imam para.""300 kuna mjesečno trajnim nalogom na žiro, 300 kuna u fondove. Štedim za 'bolje da imam nego da zafali'. Recimo, sad mi je trebalo privatno za doktore, naočale i za novu pećnicu. Pokušavam štedjeti i za putovanja jer bih htjela na par daljih mjesta (Japan), ali nekako uvijek ipak ode na nužnije stvari", objasnila je jedna žena.Još jedna osoba je objasnila kako štedi: "Otkad živim sam, prosječno uštedim dvije do tri tisuće kuna. Sad planiram do 5000 kuna da mogu početi putovati po svijetu. Ima da posjetim sve, Tajland, Japan i Južna Amerika. Manje naručujem dostavu, što mi je i bolje za prehranu, i teretanu, ne trošim na gluposti tipa odjeća ili tech koji mi ne trebaju. Još uspijem i uživati u stvarima koje me zanimaju."Štede za ono što voleNeki su otkrili i za što štede: "Štedjela sam za upis na veleučilište. Upravo sam danas platila upisninu 20.000 kuna godinu. Sad trebam opet štedjeti jer se lagano krećem prema kraju godine i idu rega i kasko, a opet će trebati platiti iduću godinu školarinu. Štedjela sam u gotovini, ovako mi je preveliki temptation kad imam na računu za potrošiti.""Budući da si nikad neću moći priuštiti nekretninu za rentanje, štedim za poljoprivredno zemljište. Kad vidim koliko idu gore cijene hrane mislim da bih to mogla biti jedna od pametnijih investicija da izbjegnem glad", dodao je jedan muškarac.Neki štede za zdravlje: "Štedim tako što ne trošim. Štedim da sredim zube, a tu se ima štošta za srediti.""Za mamu jer ima onu crkavicu od mirovine, oko 2300 kuna, a budući da mi je pomogla i financijski kad sam bio bez posla na drugoj strani države, ovako joj se odužim kad god mogu. Kako štedim? Bicikliram na posao (nije bilo prave kiše ovdje u Puli par mjeseci). Za izlaske ionako nisam sposoban nakon posla. Povremeno odradim neke kućne popravke ili radove. Od zadnjih poskupljenja kad pregledavam akcijske kataloge, ništa osim prehrane ne gledam. Stvari koristim sve dok ih sam ne mogu popraviti više ili se ne isplati ni popravak u servisu", objasnio je jedan muškarac.Još jedan muškarac je dodao što voli: "Za iPhone 14 Pro Max, to volim. Nije mi žao para dati za nešto što me usrećuje i za putovanja. Kuću, auto imam, štedim za svoje gušte.Ne vrijedi štedjeti"Ako ti je inflacija trenutnih 12% znači da tvoj ušteđeni novac ima manju kupovnu moć nego što je imao prije. Ako štediš za crne dane razmisli koliko se to isplati i koliko će taj novac vrijediti za 30-40 godina, SPOILER ALERT, neće puno. Dobar primjer kako se financijska pismenost mora uvesti u Hrvatske škole", zaključio je jedan muškarac. SPREMATE LI SE ZA CRNE DANE? 

SPREMATE LI SE ZA CRNE DANE?

Hrvati otkrili koliko uštede u mjesec dana, iznenađuje li vas ovo? 'Uz kredit za stan i alimentaciju...'

Postroll

Preroll

18-godišnjakinja uzela novce od ušteđevine za fakultet kako bi kupila restoran u kojem je nekada prala suđe

NBC.JPG

Životne ispovijesti

Članak

Magazin.hr

Žrtva najveće prijevare u Hrvatskoj otvorila dušu, i novinarka ostala u šoku

žrtva prevare

Hrvatska

Danas.hr

Klinac roditeljima ukrao ušteđevinu pa počastio kolege u razredu: 'Svi dobili po 100 eura. Vodio ih na pizzu, kolače'

Ilustracija

Svaštara

Nova imovinska kartica Marijane Petir: Ušteđevina joj ipak nje 700.000 eura, ali kupila je stan...

marijana petir

Marijana Petir nije mogla doći k sebi zbog poteza Aleksandra Stankovića

Marijana Petir Nu2.png

Čeka li nas scenarij kao u Jugoslaviji 1980-ih? Ekonomski analitičar: Ovo je posve drugi tip inflacije

trgovina, dućan

Miroslav Filipović

Koliko milijardi kuna Hrvati drže u čarapama?

ušteđevina.jpg

HrvatI otkrili koliko uštede u mjesec dana: 'Uz kredit za stan i alimentaciju...'

Novac, kune

ušteđevina

#ušteđevina

18-godišnjakinja potrošila ušteđevinu za fakultet: 'Da ste mi prije šest mjeseci rekli da ću ovo napraviti, rekla bih da ste ludi'

18-godišnjakinja potrošila ušteđevinu za fakultet: 'Da ste mi prije šest mjeseci rekli da ću ovo napraviti, rekla bih da ste ludi'

Žrtva najveće prijevare u Hrvatskoj otvorila dušu, i novinarka ostala u šoku: 'Kad sam ja čula iznos, steglo mi se grlo'

Žrtva najveće prijevare u Hrvatskoj otvorila dušu, i novinarka ostala u šoku: 'Kad sam ja čula iznos, steglo mi se grlo'

Klinac (10) iz Aleksinca u školu donio 3000 eura obiteljske ušteđevine pa častio ekipu u razredu: 'Vodio ih je na klopu, a svakome je dao po 100€'

Klinac (10) iz Aleksinca u školu donio 3000 eura obiteljske ušteđevine pa častio ekipu u razredu: 'Vodio ih je na klopu, a svakome je dao po 100€'

Nova imovinska kartica Marijane Petir: Ušteđevina joj ipak nije 700.000 eura, a evo zbog čega je manja

Nova imovinska kartica Marijane Petir: Ušteđevina joj ipak nije 700.000 eura, a evo zbog čega je manja

Marijana Petir nije mogla doći k sebi zbog poteza Aleksandra Stankovića: 'To je moja privatna stvar. Sve sam pošteno zaradila'

Marijana Petir nije mogla doći k sebi zbog poteza Aleksandra Stankovića: 'To je moja privatna stvar. Sve sam pošteno zaradila'

Inflacija maršira, što nas čeka? Stručnjak objašnjava što slijedi s našim plaćama, kreditima i kome ovo sve odgovara

Inflacija maršira, što nas čeka? Stručnjak objašnjava što slijedi s našim plaćama, kreditima i kome ovo sve odgovara

Stigao odgovor na pitanje koje zanima sve u državi: 'Koliko milijardi kuna Hrvati drže u čarapama?'

Stigao odgovor na pitanje koje zanima sve u državi: 'Koliko milijardi kuna Hrvati drže u čarapama?'

Hrvati otkrili koliko uštede u mjesec dana, iznenađuje li vas ovo? 'Uz kredit za stan i alimentaciju...'

Hrvati otkrili koliko uštede u mjesec dana, iznenađuje li vas ovo? 'Uz kredit za stan i alimentaciju...'